Češka

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Češka Republika ili samo Češka je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu. Glavni grad Češke je Prag, koji se smjestio na rijeci Vltavi i jedan je od najvećih europskih gradova.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć:Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis


Video turistički vodič

Dužina: 51:30 minuta

Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Prag: Prag se može pohvaliti s najvećim srednjevjekovnim dvorcem na svijetu, draguljem glavnog grada Češke i očaravajućom katedralom Sv. Vida.
  2. Brno: Brno bi mogli opisati kao još neotkriveni biser noćnog života srednje Europe gdje je piva još uvijek jeftina. To je grad poznat po starim pivnicama, odličnim restoranima, zanimljivom noćnom životu i lijepim ženama.
  3. Karlovy Vary: Ovo je grad s 50 tisuća stanovnika te je ponajprije poznat po svojem zdravstvenom turizmu koji se počeo razvijati već u 16. stoljeću. Promatrački toranj Diana najomiljenija je turistička atrakcija u Karlovih Varih.
  4. Češki Krumlov: Je srednjevjekovni gradić s impozantnim dvorcem kojeg su dala izgraditi kraljeva feudalna gospoda.
  5. Ostrava: Je važan industrijski grad u središtu zapadne Češke poznat po svojim tvornicama piva.

Skriveni krajevi

Plan puta

  • Češka 3 dana: Žleby, Kutna Hora, Prag, Češke Budjevice, Češki Krumlov, Rožmberg
  • Češka 7 dana: Telč, Praga: Vyšerhrad – Stare Mesto – Hradčany – Mala strana, Karlstejn – Kutna Hora, Karlovy Vay – Cheb – Marianske Lazne, Plzen – Tabor – Hluboka, Češke Budejovice – Češky Krumlov

Aktivnosti

Korisne informacije

Glavni grad: Prag

Valuta: češka kruna (CZK)

Broj stanovnika: 10.562.214 (2011) Električna energija: 220 volti, utičnice standardne/europske. Pozivni broj države: 00 420

Vremenska zona: CET (UTC+1), CEST (UTC+2)

Telefonski broj za prvu pomoć: 112

Domena: CZ/CZE

Veličina države: 78.866 km²


Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Češka

Dinamična karta

Regije

Češka ima 13 pokrajina:

Prag (Praha)

Središnja Češka (Středočeský kraj)

Južna Češka (Jihočeský kraj)

České Budějovice

Plzeňski kraj (Plzeňský kraj)

Karlovarski kraj (Karlovarský kraj)

Ústečki kraj (Ústecký kraj)

Liberečki kraj (Liberecký kraj)

Královéhradečki kraj (Královéhradecký kraj)

Pardubički kraj (Pardubický kraj)

Olomoučki kraj (Olomoucký kraj)

Moravsko-šleski kraj (Moravskoslezský kraj)

Južna Moravska (Jihomoravský kraj)

Zlínski kraj (Zlínský kraj)

Vysočina

Značajke regije

Vrijeme i klima

Češka ima umjereno kontinentalno podneblje s razmjerno hladnim zimama i vrućim ljetima. Njezin reljef prilično utječe na temperature i padavine. Ljeti padne najviše kiše. Zbog topljenja snijega u proljeće nivo vode se u rijekama poveća te su poplave česta pojava. Prosječna temperatura u siječnju iznosi od -1,5 ° C do -8 ° C, u srpnju od 15 ° C do 30,5 ° C.

Predloga:Češka Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Češka

Najbolje vrijeme za posjet Češkoj je u jesen, ljeti i u proljeće.

Povijest

Dolazak Slavena Češka se pojavila krajem 9. stoljeća kad se ujedinjuje pod dinastijom Přemyslovići. Vrhunac doživljava za vrijeme vladanja Otokarjem II. Nakon njegovog poraza i pogibije na Moravskom polju 1278. god. veći dio države pripao je rimsko-njemačkom kralju Rudolfu I. Od 1310. god. Češkom vladaju kraljevi iz kuće Luksemburgovaca (do 1437.). Za vrijeme vladavine Karla IV. Luksemburškog proširena je vlast na Lužicu i Šlesku, a u Pragu (koji tada slovi za jedno od kulturnih središta Europe) osnovano je prvo sveučilište u središnjoj Europi (1348.).

Habsburško carstvo Od 16. st. do 1918. g. Češka i Moravska pripadaju Habsburškom Carstvu i dijele njegovu povijest. Otpor germanizaciji doveo je već koncem 18. stoljeća do češkog narodnog preporoda. Nakon sloma praškog ustanka (lipanj 1848.) uveden je Bachov apsolutizam koji je nakratko umrtvio politički život u Češkoj. Borba za češku autonomiju nastavlja se od 1860-ih, a nakon izborne pobjede 1891. god. mladočesi traže neovisnost Češke. Njihov je vođa T. G. Masaryk emigrirao 1914. god. i u inozemstvu osnovao pokret za osnutak samostalne Češke Republike.

Neovisna Čehoslovačka Nakon propasti Austro-Ugarske u prvom svjetskom ratu, Česi i susjedni Slovaci ujedinjuju se 1918. godine u neovisnu republiku Čehoslovačku. Suživot različitih etničkih skupina (Čeha, Slovaka, Mađara, Nijemaca) u jednoj državi izazvao je opće nezadovoljstvo koje 1938. g. iskorištava Hitler te Njemačkoj pripaja područje Sudeta sa stanovništvom njemačke tradicije i jezika (Münchenski sporazum). Vojna intervencija u Sudetima bila je jedan od uzroka 2. svjetskog rata, a prethodila je pripojenju cijele Čehoslovačke Reichu. U razdoblju njemačke okupacije Čehoslovačka je prestala postojati.

Povijest Češke od 2. svjetskog rata Nakon drugog svjetskog rata ponovno se stvara Čehoslovačka, koja je pod utjecajem Sovjetskog Saveza od 1948. godine, pa nadalje. Čehoslovačka stiče slobodu od Sovjetskog Saveza 1989. godine u mirnoj "Baršunastoj revoluciji". Nakon čega se s 1. siječnjem 1993. mirno podijelila na dvije neovisne republike, današnju Češku i Slovačku. Godine 1999. postala je članica saveza NATO, a članica Europske unije postaje 1. svibnja 2004. godine.

Hrana

Češka kuhinja ima puno sličnosti s poljskom, madžarskom i njemačkom kuhinjom. U nekom trenutku povijesti Velikomoravska kneževina bila je pod vlašću Mađara koji su za sobom ostavili neka svoja tradicionalna jela. Jedno od tih je gulaš. Guláž se u Češkoj priprema iz govedine bez povrća i nije tako jako začinjen kao njegov madžarski rođak. Gulaš kuhaju također iz divljači i pilećeg mesa.

Jedna od najstarijih namirnica koje Česi koriste u svojim jelima je leća, ali i proso. Kim se koristi kod mnogih jela, posebice kod pripreme svinjetine. Ponekad je posipaju i po kruhu.

Habsburgovci su Češkom vladali od 1526. do 1918. U tom dugom periodu došlo je do povezivanja češke i austrijske kuhinje. Ne zna se da li zahvaljujući Nijemcima ili Austrijancima, ali činjenica je da je u Češkoj raširen običaj dodavanja šećera jelima, a posebice salatama.

Češka je bogata rijekama i jezerima zato je zastupljenost riječnih riba u češkoj kuhinji velika. Najomiljenija riba je šaran, a nakon nje slijedi pastrva. Ribe pripremaju na različite načine: kuhane, pečene ili pohane.

Obvezni sastojak češke kuhinje je rohlíky – nešto slično našim kiflicama. Priprema se na različite načine iz brašna, krumpira ili sa slaninom (spekové knedliky), pune ih i voćem (ovocné knedliky), najčešće šljivama (švestkové).

Za marendu, Česi, često uz pivo, kruh i luk jedu sýrečke, poznatije kao olomoucké tvaružky – jelo napravljeno iz komadića sira koji imaju jak miris. Prava češka blagdanska, božićna hrana je vepřo knedlo zelo. Ime je kratica iz vepřova, knedloa zelí - svinjetina, kupus i okruglice.

Smaženy sýr je pohani sir. Uz njega se poslužuju hranolke (pomfrit) i tartar umak koji ima potpuno drukčiji okus nego u Hrvatskoj.

Omiljeno jelo su im i gljive (houby).

Još neka njihova tipična jela su: Svičková na smetanĕ je umak iz povrća i kiselog vrhnja s mrkvom i peršinom.

Utopenci – su mekane kobasice koje su uložene u teglice kao krastavci s puno luka, lovorovim listom i paprom u octu. Serviraju se s kruhom.

Pivní sýr - je pivski sir, koji je natopljen u pivu dok ne omekša. Najbolje ga je probati narezanog na crnom kruhu sa sitno nasjeckanim lukom.

U mesnicama u Pragu osim praške šunke i kobasica prodaju odlične salate od gljiva, riba, itd. Česi svoju kuhinju komentiraju na način dobrog vojnika Švejka, kada komentiraju: "teška je, naporna je, ali tako dobra!"

Piće

Česi su poznati ljubitelji vina. Melnik, gradić koji se smjestio uz rijeku Vltavu te je od Praga udaljen oko 35 km, poznato je vinorodno područje u Europi, dok najviše češkog vina dolazi iz tople Moravske nizine, koja se rasteže uzduž austrijske granice i rijeke Morave.

Češka je poznata i po svojoj becherovki ili kako se još naziva "13. izvor Karlovyh Vary", borovnički i odličnoj šljivovici.

Češko pivo. Ne samo da ga Česi toliko vole nego je i jeftino. U češkim i moravskim pivovarnama proizvodi se svjetla, slatka piva te tamna, gorka piva. Pive se proizvode i u mnogim drugim manjim gradovima i selima.

Shopping

Češka valuta je češka kruna. Bankomati su dostupni po cijeloj državi. Kao sredstvo plaćanja primaju i kreditne kartice. Češka je poznata po češkom staklu, kristalu i porculanu, drvenim igračkama i lokalnim rukotvorinama.

Gospodarstvo i ekonomija

Gospodarstvo Češka i Moravska regija poznate su po razvijenom industrijskom sektoru koji je bio razvijen još u doba Habsburškog Carstva. To su regije koje su bile najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor. Prijelaz na slobodno tržište, započet 1990., dovršen je mnogo brže nego u ostalim zemljama toga područja zahvaljujući krupnim stranim ulaganjima.

Najvažniji sektori češkoga gospodarstva u 2016. bili su industrija (32,1 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (18,6 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (14,7 %).

U zemlje EU-a odlazi 84 % češkog izvoza (32 % u Njemačku, 8 % u Slovačku te 6 % u Poljsku), a izvan EU-a po 2 % odlazi u SAD i Rusiju.

U pogledu uvoza, 79 % dolazi iz država članica EU-a (31 % iz Njemačke, 10 % iz Poljske i 6 % iz Slovačke), dok od zemalja izvan EU-a 7 % dolazi iz Kine, a 2 % iz Južne Koreje.

Vinogradarstvo je rasprostranjeno na moravskim brežuljcima.

Češko tlo bogato je kamenim ugljenom; najviše nalazišta ima u Moravskoj, u okolini Ostrave, te ostalim rudama lignit, cink, olovo i uran.

Strojograđevna industrija poznata je po proizvodnji automobila; Škoda, koja je ušla u grupaciju Volkswagen, može se pohvaliti stogodišnjom tradicijom (od kraja 19. stoljeća).

Vojna industrija u fazi je prenamjene.

Grad Plzen poznat je po proizvodnji piva Pilsner koje se izvozi u cijeli svijet.

Češko staklarstvo ima dugu tradiciju, a osobito je cijenjen češki kristal.

Od obrtničke proizvodnje valja spomenuti porculan, glazbala, precizne uređaje i olovke (Koh-i-Noor).

Kultura

Češka, sa svojom povijesti i sadašnjosti, mami ne samo čarobnim krajobrazom, nego je i idealna destinacija za ljubitelje kulture. U Češkoj će posjetitelji naići na kulturna događanja na svakom koraku. Povijest i sadašnjost se isprepliću u muzici, umjetnosti i kulturi. Češku ćete najbolje upoznati prilikom posjeta gradovima i raznim literarnim događanjima, posjeta koncertima i susretima s muzičarima, umjetnicima i domaćim stanovništvom. 11 od ukupno 730 spomenika svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCA nalaze se u Češkoj Republici. Spomenici se nalaze u Pragu, Kuttenbergu, Leitomischlu, Olmützu, Kremsieru, Eisgrubu i Feldsbergu, Brünnu, Saaru, Teltschu, Krummau i Holaschowitzu. Preko 2000 kula, dvoraca, utvrda i ostataka starih gradova su do danas očuvani i ukomponirani u bogat program manifestacija kao što su turniri mačevanja, različite fešte, godišnji sajmovi i koncerti klasične glazbe.

Jezik

Češki je zapadnoslavenski jezik te je službeni jezik Češke Republike. Zbog zajedničke prošlosti odlično ga razumiju Slovaci.

Obrazovanje

Školska godina započinje s 1. rujnom i završava s 30. lipnjem. Struktura obrazovnog sistema je:

  • Predškolski odgoj, od 3 do 6 godine starosti - Mateřská škola (MŠ)
  • Primarno obrazovanje, od 6 do 15 godine starosti - Základní škola (ZŠ)
  • Sekundarno obrazovanje, od 15 do 19 godine starosti - Střední škola (SŠ) ili Gymnázium (Neke od tih škola su namijenjene i djeci između 11 i 19 godina starosti)

Što se tiče višeg i visokog obrazovanja u Češkoj postoji 24 sveučilišta i 12 privatnih učilišta. Najpoznatije i najstarije sveučilište je Karlovo sveučilište u Pragu i sastoji se od 17 fakulteta koji se nalaze uglavnom u Pragu. U državi postoje i posebne jezične škole za učenike koji žele učiti strane jezike.

Tržište rada

U državama članicama Europskog gospodarskog prostora (EGP) 1 slobodno kretanje radnika temeljno je pravo kojim se građanima jedne države EGP-a dopušta rad u drugoj državi EGP-a pod istim uvjetima koji vrijede i za građane te države članice.

Tijekom prijelaznog razdoblja od najviše 7 godina nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. i Hrvatske 1. srpnja 2013. mogu se primijeniti određeni uvjeti kojima se ograničava slobodno kretanje radnika iz, u i među tim državama članicama.

Ta ograničenja odnose se samo na slobodu kretanja s ciljem zapošljavanja i mogu se razlikovati od jedne države članice do druge. Češka ne primjenjuje ograničenja na pristup svojem tržištu rada za građane Hrvatske.

Sigurnost

U Pragu se preporuča poseban oprez obzirom na prisutnost džepara i sitnih lopova koji obično operiraju u grupama, te se, osim što koriste nepažnju turista, koriste i raznim trikovima kako bi privukli njihovu pažnju. Džepari i sitni lopovi posebno su prisutni ispred turističkih znamenitosti gdje se stvaraju veće gužve kao i u podzemnoj željeznici, autobusima i tramvajima. Na takvim mjestima potrebno je obratiti veliku pozornost na osobne stvari. Nestanak i krađu osobnih dokumenata potrebno je prijaviti okružnoj policijskoj postaji, budući je izdavanje putnog lista u Veleposlanstvu moguće samo uz predočenje policijskog zapisnika.

Poseban oprez potreban je kod vožnje taxijem. Preporučuje se koristit taxi usluge koje je moguće naručiti preko aplikacija mobilnog telefona, a posebno ne pristati na vožnju s isključenim taksimetrom. Oprez je potreban i kod plaćanja računa u restoranima i lokalima jer se događa da je iznos na računu puno viši nego što ste konzumirali. Posebno pozorni budite i prilikom mijenjanja novaca u mjenjačnicama, naime u nekima će vam zaračunati proviziju i do 20%.

Zdravlje

Zdravstvenu zaštitu u hitnim slučajevima u Češkoj Republici je moguće bez naknade ostvariti u državnim zdravstvenim ustanovama uz posjedovanje važeće Europske iskaznice zdravstvenog osiguranja. Opseg usluga odnosi se isključivo na hitne intervencije, a za ostale medicinske usluge može se zahtijevati naplata troškova. Iz tog razloga hrvatskim državljanima preporučuje se da u Hrvatskoj pribave Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja (EHIC). EHIC nije alternativa putnom osiguranju, stoga je preporučljivo uz EHIC imati i odgovarajuće putno osiguranje.

Telekomunikacije

Telefon

U Češkoj postoje četiri mobilna operatera: Telefónica O2, T-Mobile, Vodafone i U:FON. Cijena poziva se izračunava na temelju minuta razgovora te se razlikuje od operatera do operatera. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije Euro tarifa, te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Češka ima dobro organiziranu internetsku mrežu. U većim gradovima naći ćete mnoge Internet kavane. Cijene su pristupačne ali se unatoč tome razlikuju od kavane do kavane. U hotelima i ostalom smještaju nude WiFi.

Pošta

Češka pošta ne razlikuje se od ostalih pošti u Europi. No, to nije jedino mjesto gdje možete kupiti poštanske markice i poslati razglednice. Kupnju možete obaviti i na kioscima i u nekim hotelima., u nekim pak možete poslati i telegram. Narančasto-plavi poštanski sandučići pričvršćeni su za zidove i ne stoje samostalno.

Običaji

Poslovni odnosi u Češkoj grade se postepeno. Dozvolite da vas Česi sami predstave svojim poslovnim partnerima, na taj ćete način najlakše izgraditi mrežu poslovnih partnera. Češki poslovni partneri moraju vas najprije upoznati, upoznati povijest vaše firme, steći pozitivan stav, a tek tada možete očekivati ozbiljne dogovore o potencijalnim poslovima. U češkom poslovnom svijetu njeguje se obostrani dugoročni poslovni odnosi, dok se izbjegava agresivno prodajno poslovanje.

Na sastanke dolazite točno ili koju minutu prije. Preporučljivo je da se sastanci dogovaraju i do nekoliko tjedana prije, brzi i nenajavljeni sastanci nisu dobrodošli. Za poslovni susret primjereno je formalno odijelo, u većini slučajeva tamno. Običaj je da se poslovni partneri oslovljavaju prezimenom barem dok se ne uspostavi opuštenije okruženje.

Poslovni ručkovi su u Češkoj vrlo česti i rijetko traju kraće od 2 sati. Unatoč tome što ste na ručku samo u dvoje običaj je da se naručuje više jela (od predjela, glavnog jela do deserta). Poslovni doručak nije običaj. Pristojno smješkanje nije značajno za Čehe. Oni se smiju samo kad im je nešto stvarno zabavno ili kad su zadovoljni rezultatom. Zbog toga Čehe pogrešno shvaćamo kao neljubazan narod, ali to je samo predrasuda. Češi su formalni narod i ozbiljno ponašanje odražava njihovo poštovanje prema drugim ljudima i poslovnim partnerima.

Dolazak na destinaciju

Češka je država članica EU. Ulazak u državu moguć je automobilom, autobusom, vlakom i avionom. Za državljane EU ulazak je moguć osobnom iskaznicom, a državljani koji nisu dio EU moraju imati putni list.

Zahtjevi prilikom ulaska

Od 1. srpnja 2013. državljani Hrvatske mogu ulaziti u Češku i s osobnom iskaznicom

Avion

Broj turista koji posjećuju Češku svakim je danom veći, a uglavnom zbog sve većeg broja novih avionskih linija. Kod mnogih avionskih prijevoznika kartu do Praga možete kupiti već za 40-tak eura. Čak su i glavni europski avionski prijevoznici bili primorani sniziti cijene svojih karata zbog sve većeg pritiska niskocijenovnih avionskih ponuda. Najniže avionske karte obično imaju niskocijenovni prijevoznici, no niska cijena je uvjetovana i pravovremenom kupnjom karte. Prag je zračnim putem izravno povezan sa Zagrebom, a tijekom ljetne sezone i sa Splitom i Dubrovnikom. Za prijevoz od i do praške zračne luke možete koristiti javni prijevoz. Postoji nekoliko različitih kombinacija koje će vas dovesti do ili sa aerodroma i za sve njih vrijede redovne karte za javni prijevoz. Naručiti možete taksi čija cijena se kreće od oko 500 do 700 čeških kruna. Međutim budite oprezni. Preporučuje se koristit taxi usluge koje je moguće naručiti preko aplikacija mobilnog telefona, a posebno ne pristajte na vožnju s isključenim taksimetrom. Praški taksisti su poznati po visokom obračunavanju svojih usluga, posebice turistima. Zato je preporučljivo da se prethodno raspitate o taksistima uglednih taksi službi. Do centra Praga od praškog aerodroma Ruzyně i nazad možete stići i autobusom. Cijena prijevoza je oko 26 čeških kruna (približno 1 EUR). Autobusi, parkirani ispred terminala na aerodromu, voze u redovnim vremenskim razmacima od 5.00 do 23.30 sata. Postoji i noćni autobusni prijevoz, međutim vozi rijetko i često staje. Autobus vas doveze do konačne postaje Dejvicka, od kud možete metroom ili lokalnim autobusom doći do centra grada. Kod presjedanja na metro vrijedi vam ista karta. Opcija je i da si naručite privatnog prijevoznika Čedaz, ili Prague Airport Transfer, koji će vas pričekati neposredno na aerodromu.

Autobus

Češka ima dobre autobusne veze s ostatkom Europe. Direktne linije do Praga moguće su iz Beča, Bratislave i Budimpešte. Autobusom je moguće doći i iz Poljske i Njemačke. Između Zagreba i Praga tijekom cijele godine prometuje se na izravnoj autobusnoj liniji, dok je tijekom ljetne sezone Prag povezan i s Rijekom, Splitom, Zadrom.

Automobil

Cestovna infrastruktura u Češkoj je dobro organizirana. U državu možete ući iz svih susjednih država. Vožnja pod utjecajem alkohola u bilo kojem omjeru u Češkoj Republici nije dopuštena (zakonski je postavljena nulta stopa tolerancije, odnosno 0,00 promila) Češka Republika za naplatu korištenja svojih autocesta koristi vinjete, koje se mogu kupiti u svim uredima čeških pošta, na benzinskim postajama, na graničnim prijelazima te na drugim mjestima koja pružaju usluge motoriziranim gostima. Teretna vozila cestarinu plaćaju putem elektronskog sustava - http://www.mytocz.eu

Vlak

Češka ima dobro uređenu željezničku mrežu. U Češku je moguće željezničkim prijevozom stići iz Slovačke, Njemačke, Austrije, Poljske, Mađarske, Ukrajine i Rusije. Izravna linija za Prag iz Hrvatske ne postoji, nego je potrebno presjedati u Beču. Vožnja s presjedanjem traje oko 12 sati. Ako iz Beča želite u Prag, izravni vlakovi (www.oebb.at) voze više puta dnevno, a vožnja traje oko četiri sata.

Transport po destinaciji

Automobil

U većini gradova uvedena je obveza plaćanja parkinga, tzv. parking zone. Plava zona je isključivo za rezidente. Ljubičasta zona je namijenjena isključivo vlasnicima važećih parkirnih dozvola. Narančasta zona namijenjena je takozvanom kratkotrajnom parkiranju. Plaćanje parkinga - putem parkirnog automata ili web aplikacije Virtual Parking Clock (http://mpla.cz/praha). Izvan strogog centra praga nalaze se i tzv. P+R (park and ride) parkirališta i garaže koja nude parkiranje po pristupačnoj cijeni, a nalaze se neposredno uz postaje javnog gradskog prijevoza.

Autobus/metro

Prag ima odlično organiziran javni prijevoz s mrežom metroa, tramvaja i autobusa. Obzirom da su praški metroi i tramvaji učinkovit javni prijevoz turisti se obično ne koriste autobusom. Praške autobusne linije uglavnom pokrivaju rubne dijelove grada. Voze svaki dan u redovnim intervalima od 5:00 do 24:00. Noćni autobusi voze po noćnom voznom redu. Interval je obično svakih pola sata od 24:00 do 5:00 ujutro. Najveći adut praškog javnog prijevoza su linije metroa (crvena, zelena, žuta), koje pokrivaju najvažnije dijelove grada te tramvajska mreža kojom je premrežen gotovo cijeli grad. Metro vozi do ponoći, a noću rade tramvaji i autobusi. Tramvaji noću centrom voze svakih 15-ak minuta, a rubovima grada oko 30 minuta.

Taksi

Češki taksisti su na izuzetno lošem glasu zbog čestog naplaćivanja svojih usluga po višoj tarifi. Žrtve krađa su najčešće stranci, no mnogo puta i domaćini. Osim standardnih načina prevare, praški taksisti koriste i suptilnije metode. Jedna od tih je prilagođen taksimetar koji cijenu prijevoza obračunava po višoj tarifi odnosno prikazana cijena nije u skladu sa stvarno prevoženim kilometrima. Svjetski poznata metoda prijevare je i vožnja okolnim putem kao i obračunavanje usluge po krivoj tarifi. Vraćanje ostatka naplaćenog iznosa zna isto biti problem, zato si pripremite sitne novce. Poznati su i po tome da vraćaju staru nevaljalu valutu. Najsigurniji način kako da izbjegnete prijevaru je naručivanjem taksija putem telefona. Preporučujemo da to bude neka od poznatih taksi službi kao što je npr. AAA RadioTaxi, Profi Taxi, itd. Pouzdan prijevoznik od aerodroma do centra je Prague Airport Transfers, koji će vas do cilja dovesti po unaprijed dogovorenoj cijeni. Ako taksi naručujete u hotelu raspitajte se prije za cijenu, naime, većina hotela ima privatne prijevoznike odnosno hotelske taksije, čije cijene su više u odnosu na druge taksi službe kao što su: AAA Radio Taxi ili Prague Airport Transfers.

Spavanje i smještaj

Hoteli

Smještaj će vam na putovanju u Prag predstavljati najveću stavku. Prag je za turiste interesantan kroz cijelu godinu zato je dobro da si smještaj rezervirate prije puta. Ako želite Prag posjetiti za vrijeme Božića, Uskrsa ili u ljetnim mjesecima preporučamo vam da si smještaj rezervirate dovoljno rano. Prije rezervacije hotela raspitajte se za njegovu udaljenost od centra grada. Ponekad je bolje rezervirati hotel u periferiji grada obzirom da je Prag relativno mali te je javni promet odlično organiziran. Broj zvjezdica na hotelskim objektima često se ne slažu s međunarodnim standardima. Naime, standarde si Česi često određuju sami. Gotovo kod svih hotela, ali i ostalih smještajnih kapaciteta cijene variraju ovisno o glavnoj sezoni. Po ljeti su te za oko 20 % više, dok za Uskrsi i Novu godinu i do 50 % Hotelski smještaj nađemo po čitavoj Češkoj.

Hosteli

Hostele nađemo po čitavoj državi.

Kampiranje

Kao i drugdje po svijetu je i u Češkoj kampiranje najjeftinija vrsta smještaja. Češka ima oko 500 registriranih kampova koji su okruženi prirodnim ljepotama, te pružaju razne mogućnosti provođenja slobodnog vremena kao što je plivanje, branje gljiva, ribolov, bicikliranje i različiti izleti.

Sljedeća destinacija