Švedska

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Švedska je država koja u sebi skriva pravu malu avanturu od hladnog sjevera do ljepota koje pruža polarna svijetlost. Švedska je po broju stanovnika najveća skandinavska država. Od Norveške je na zapadu dijeli planinski masiv, dok je na sjeveru Baltičkog mora s Finskom dijeli Botnijski zaljev. Na zapadu graniči s Norveškom, na sjeverozapadu s Finskom, na jugozapadu je morskom granicom odijeljena s Danskom. Preostali dio granice rasteže se po Baltičkom moru i Kattegatu. Zbog relativno male naseljenosti švedska je priroda poznata po svojem miru, velikim šumama i planinskoj divljini. Brojne šume, otoci, velika jezera i planinske rijeke čine Švedsku pravi mamac za turiste.

Fotogalerija atrakcija


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis


Video turistički vodič

Dužina: 57:18 minuta Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Švedska je jedna od turistički najotvorenijih država u Europi. To je država koja nudi prirodnu i kulturnu raznolikost. Oduševiti će vas svojim bujnim i rasprostranjenim šumama, brojnim otocima, velikim jezerima i planinskim rijekama. Najvažnija turistička područja su otoci Gotland i Öland. Kada bi upitali slučajnog prolaznika koja mu je prva asocijacija kad je riječ o Švedskoj u većini primjera odgovor bi bio IKEA ili glazbena grupa ABBA. No, vjerojatno malo tko zna da su u Švedskoj izumili tetrapak, šibice i patent. Svi ste vjerojatno čuli za Nobelovu nagradu čiji ustanovitelj je bio švedski izumitelj i veletrgovac Alfred Nobel. A čuli smo i za Pipi Dugu Čarapu koju je napisala Šveđanka Astrid Lindgren.

  1. Stockholm: Poznat prije svega po svojem zanimljivom položaju gdje se središte grada osim na kopnu smjestilo i na 14 otočića jezera Mälaren. Od tuda i naziv »Grad na vodi«
  2. Göteborg: Grad je 1621. g. osnovao švedski kralj Gustav II. Adolf. Smjestio se uz ušće rijeke Göta Älv te predstavlja najveću morsku luka Nordijskih država. Göteborg je također važno sveučilišno središte s velikim brojem studenata.
  3. Malmö: je jedan od najstarijih i najindustrijaliziranih skandinavskih gradova. U zadnjem desetljeću Malmö se brzo razvija, posebice u novim arhitektonskim projektima, poduzetništvu na području biotehnologije i IT-a te sve važnijim utjecajem Sveučilišta.
  4. Vasteras:Okolica Vasteras je idealna za zabavu i odmor. Od tuda posjetitelji mogu pristupiti svemu što im ovaj živahan grad može ponuditi. Neke od zanimljivosti su: Vallby vanjski muzej, Katedrala, Knjižnica.
  5. Helsingborg:je poznat po krajevima kao što je Tropikariet. Najpristupačnije cijene hotela su u blizini spomenika i znamenitosti. U blizini Tropikarieta možete birati između luksuznih hotela kao i cjenovno vrlo pristupačnih hotela.

Skriveni krajevi

Plan puta

  • Švedska 3 dana: Zagreb-Stockholm-Helsinki-Drottingholm
  • Švedska 3 dana: Stockholm-Stockholm-Malmo i Lund
  • Skandinavija 8 dana. Razgledavanje tri prijestolnice (Kopenhagen, Stockholm i Oslo).

Aktivnosti

Korisne informacije

Glavni grad: Stockholm

Valuta: Švedska kruna

Broj stanovništva: 9 milijuna

Međunarodni pozivni broj: 00 46

Vremenska zona: UTC +1

Telefon za hitnu pomoć: 112

Veličina države: 449,964 km²

Više podataka na Wikipedia.hr


Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Švedske

Dinamična karta

Regije

Švedska je upravno razdijeljena na 21 pokrajinu (švedski län). Svaka pokrajina ima okružno administrativni odbor (länsstyrelse), kojeg imenuje vlada. Svako okružje ima i okružno vijeće (landsting) čiji sastav čine izglasani predstavnici općina. 2002. godine je Švedska imala ukupno 289 općina. Postoji i povijesna podjela Švedskog kraljevstva na pokrajine i područja. Pokrajine u Švedskoj:

Blekinška pokrajina

Dalarnska pokrajina

Gotlandska pokrajina

Gävleborška pokrajina

Hallandska pokrajina

Jämtlandska pokrajina

Jönköpinška pokrajina

Kalmarska pokrajina

Kronoberška pokrajina

Norrbottenska pokrajina

Skånska pokrajina

Stockholmska pokrajina

Södermanlandska pokrajina

Uppsalska pokrajina

Värmlandska pokrajina

Västerbottenska pokrajina

Västernorrlandska pokrajina

Västmanlandska pokrajina

Västra Götalandska pokrajina

Örebreška pokrajina

Östergötlandska pokrajina

Značajke regije

Središnja Švedska između Göteborga i Stockholma po nastanku je tektonska depresija (kotlina) s velikim jezerima. Sjeverno od nje započinje nisko gorje oblikovano djelovanjem ledenjaka koje čini dio baltičkog štita. Bujne šume, brojni otoci, velika jezera i planinske rijeke čine ovu državu pravi raj na zemlji. Stijene Baltičkog štita sastavljene su iz gnajsa i granita. Planinski lanci nazivaju se Kjö ili Skanden. Od gorja, u kojem najviši vrhovi pokriveni snijegom dostižu i preko 2.000 metara, pokrajina se spušta prema Botičkom zaljevu. Švedske pokrajine su nastale pod utjecajem ledenjaka u ledenom dobu.

Vrijeme i klima

Podneblje u Švedskoj je u usporedbi s drugim područjima na istoj zemljopisnoj širini ugodno. Prostor Baltičkog mora odvaja Skandinavski planinarski lanac od Atlantika, no blagi učinak oceanskog podneblja osjeća se i u Švedskoj. Od juga prema sjeveru podneblje polako prelazi u kontinentalno, što utječe na suprotnosti između toplih ljeta i ledenih zima u Laponiji. U južnom dijelu države prevladava oceanska, u središnjim dijelovima kontinentalna, a na sjeveru subpolarna klima. Na istočnoj strani Skandinavskog planinskog lanca te uz obalu Botničkog zaljeva padalina je puno manje (400-600 mm) nego uz obalu Kattegata (ok. 1000 mm) i u planinskom području uzduž norveške granice (do 2000 mm).

Najbolje vrijeme za posjetiti Švedska

Najprimjerenije vrijeme za posjet Švedskoj su ljetni mjeseci obzirom da je zimi, na jesen i u proljeće poprilično hladno.

Povijest

Švedska, Danska i Norveška spadaju u jednaku jezičnu skupinu, a imaju i jednak oblik vladavine i parlamentarnu monarhiju. To znači da državu vode kralj ili kraljica i parlament. Danska i Švedska su se u prošlosti u više navrata međusobno borile za premoć na Baltičkom moru. Neko vrijeme je bila Švedska pod vlašću Danske i obrnuto. U 16. stoljeću švedsko kraljevstvo širi se do Estonije, Karalije i pokrajine Livonije. Švedska je ime dobila po narodu Svear koje se na teritorij Švedske doselio oko 300. godine. O tome svjedoče brojni ostaci. Do 1100. g. Švedska zauzima i teritorij na kojem su živjeli Gauti. Između 9. i 11. stoljeća švedski narod – Vikinzi, koji su se većinom bavili trgovinom i pljačkanjem, preko Baltičkog mora osvajaju mnoge državice. Vikinzi su bili pogani. U njihove države se tijekom vremena počelo širiti kršćanstvo. Širenje završava osnivanjem biskupije u Uppsali, 1164. godine. Švedsku su obilježili brojni ratovi. Krajem 14. stoljeća Švedska pada pod vlast norveško-danske kraljice Margarete I. No, nakon dugih i krvavih borbi Švedska ponovno stječe slobodu. 1523. godine Gustav I biva izabran za kralja ponovno samostalne države. Bio je to početak čvrsto vođene švedske nacionalne države. U nordijskom ratu, koji je trajao od 1700. do 1721. godine, Švedska gubi vodeću ulogu na Baltičkom moru. Unutar zemlje započinje razvoj parlamentarne vladavine. 1810. godine za švedskog prestolonasljednika biva izabran Jean-Baptista Bernadotta. Pod njegovom vladavinom, Švedska, nakon uspješnog vojnog pohoda protiv Napoleona i njegovih danskih saveznika, pobjeđuje, te ucrtava granicu koja vrijedi do 1905. godine. Razvoj industrije započinje u sedamdesetim godinama 19.stoljeća. Bio je to početak razvoja Švedske. Brojni Šveđani odselili su se u Sjevernu Ameriku obzirom da su uvjeti za život u državi bili loši. Početkom 20 stoljeća započinje razvoj socijalne države.

Hrana

Švedska je kuhinja tipična skandinavska kuhinja. Skandinavska gastronomija se posljednjih godina sve više uzdiže na pijedestal te se stavlja uz bok sa svjetski poznatijom, zdravom mediteranskom prehranom. Na stolu ćete uz ribu naći i meso, krumpir, povrće i voće. Osnovne namirnice su riža i zob, morska hrana, meso i šumski plodovi kao na primjer gljive ili borovnice. U Skandinaviji je prehrana općenito zericu slanija. Zbog manjka svijetlosti i velike hladnoće Skandinavci moraju pripremati zimnicu za zimske mjesece. Skandinavska kuhinja je prilično jednostavna te je Skandinavci nazivaju seljačkom hranom. Njihov moto je ”poberi, serviraj i pojedi” ili jednostavno: kada imaš kvalitetne namirnice nema potrebe da ih pripremaš maštovito. Švedska prehrana koncentrirana je oko mliječnih proizvoda, kruha, bobičastog voća, svinjetine, govedine te morske hrane. Namirnice koje koriste vrlo često su: krumpir i žitarice, a omiljen prilog su im mesne okruglice. Skandinavska hrana uvrštava se među zdravu prehranu kao i mediteranska. U zadnje vrijeme su se pojavili brojni zagovaratelji tzv. Nordijske dijete koja se temelji na unosu vlakana, omega 3 masnih kiselina, antioksidanta, proteina i sviježih namirnica. Brojni skandinavski kuhari u okviru te dijete razvijaju jela koja sadrže divljač, ribe, janjetinu, povrće koje uspijeva u hladnom podneblju, bobičasto voće i žitarice. Od Mediteranske dijete Nordijska se razlikuje po tome da ne sadrži tjesteninu i maslinovo ulje, umjesto kojeg koriste repičino ulje. Umjesto bijelog mesa u Skandinaviji prevladava crveno meso, dok od voća borovnice i brusnice. Neke od tipičnih švedskih jela: Smörgåsbord - švedski stol Köttbullar - mesne okruglice Inlagd sill - švedska salama Gravad lax - osušen i posoljen losos Kräftor - slatkovodni rakovi Pannkakor - tanke palačinke Ärtsoppa - juha od graha Kroppkakor - okruglice od krumpira punjene svinjetinom Blodpudding - crni puding Falukorv – kobasice Knäckebröd - tradicionalni švedski kruh Smörgåstårta - sendvič - torta Pite od jabuka, borovnica, brusnica Palačinke Muffini Müesli.


Švedska nudi mnogo različitih restorana, barova, pekarnica, zato svatko može naći nešto za sebe. O cijenama nema smisla pisati, jednostavno su astronomske. No, hranu možete kupiti i u dućanima i sami pripremati.

Piće

Neka od tipičnih švedskih pića:

Mlijeko - Švedska je država broj 1 po konzumaciji mlijeka u cijelom svijetu

Filmjölk - kiselo mlijeko ili jogurt

Kava - Švedska je jedna od najvećih korisnica kave

Prirodni sokovi

Glögg - kuhano vino

Champis i Pommac – bezalkoholni šampanjac

Absolut Votka

Pivo i ostali alkohol koji sadržava više od 3,5 % alkohola možete kupiti u posebnim dućanima -Systembolaget. Otvoreni su do 6 navečer, no bez osobne iskaznice alkohol nećete moći kupiti.

Shopping

Švedska je poznata po svjetski poznatoj tvrtki Ikea. Ikea je utemeljena u gradu Smaland u Švedskoj. 1943. g. je Ingvar Kamprad sa 17 godina prodavao kutijice sa šibicama, olovke i manji namještaj. Svoju tvrtku nazvao je "IKEA" jer je to bio akronim njegovog imena i prezimena te imena seoskog gospodarstva i grada gdje je proživio svoje djetinjstvo. Dostavu je radio svojom biciklom, kasnije s mljekarskim kamionom. Zbog tako učinkovitog pristupa njegove su cijene ostajale niske. IKEU svake godine posjeti više od 500 miliona ljudi što ju uvrštava u najvećega ponuđača namještaja na svijetu. IKEA ima oko 300 dućana u 36 država, 42 distribucijska centra u 18 država i više od 1000 dobavljača. 10.000 IKEINIH proizvoda proizvodi 5 tvornica u Europi. IKEA svaku godinu dostavi više od 250 milijuna kubičnih metara proizvoda. Najveća tvornica za drvene proizvode nalazi se u Zbaszynek u Poljskoj. Svake godine izrade 30 milijuna stolova, pisaćih stolova i ormara.

Gospodarstvo i ekonomija

Švedska ima jedan od najviših životnih standarda na svijetu. Država koja je podosta ovisna o međunarodnoj trgovini ima izrazito razvijen industrijski sektor. Poljoprivreda predstavlja manje od 2% BDP. Glavni poljoprivredni proizvodi su: žito, mliječni proizvodi, meso i krumpir. Švedska ima brojna prirodna bogatstva: šume, željezo, olovo, bakar, cink i vodenu energiju za hidroelektrane. Industrijski sektor doprinosi gotovo trećinu BDP. Među glavne proizvodne djelatnosti u Švedskoj spadaju prerada drva, papirnata industrija, proizvodnja elektronske opreme, industrijska prerada hrane te proizvodnja farmaceutskih proizvoda. Sve veću ulogu u gospodarstvu imaju nove tehnologije zajedno s biokemijom. Uslužni sektor zajedno s telekomunikacijama i informacijskom tehnologijom doprinosi nešto više od dvije trećine BDP. Najvažniji sektori švedskog gospodarstva u 2016. bili su javna uprava, obrana, obrazovanje, zdravstvene djelatnosti i socijalna skrb (21,5 %), industrija (19,9 %) te veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (17,9 %). Trgovina unutar EU-a čini 59 % izvoza Švedske (11 % u Njemačku, 7% u Dansku i isto toliko u Finsku), a kad je riječ o državama izvan EU-a, 10 % izvoza odlazi u Norvešku, a 7% u SAD. U pogledu uvoza, 71 % dolazi iz država članica EU-a (19 % iz Njemačke, 8% iz Nizozemske i isto toliko iz Danske), a kad je riječ o državama izvan EU-a, 8 % uvozi se iz Norveške, a 6 % iz Kine.

Kultura

Šveđani se mogu pohvaliti dostignućima u književnosti, kiparstvu i produkciji filmova. Poznate švedske osobe: -Astrid Lindgren: švedska dječja spisateljica. Njene knjige su prevedene u više od 70 jezika u više od 100 država. Rodila se u seoskoj obitelji. Od 1946. do 1970. godine bila je urednica za mlade u uglednoj švedskoj izdavačkoj kući. Napisala je preko 30 radova za mladež. Njena najpoznatija junakinja je Pipi Duga Čarapa (švedski Pippi Langstrump) koju je spisateljica stvorila za svoju kćerku Karin. 1958. godine postaje druga dobitnica nagrade za literaturu za mlade Hans Christian Andersen. Nakon njene smrti švedska je vlada njoj u spomen ustanovila nagradu Astrid Lindgren. Nagrada ima najveći novčani fond (među nagradama za dječju literaturu), koji iznosi pet milijuna švedskih kruna. Po njenim radovima bili su snimljeni i filmovi i serije. Najpoznatiji radovi Astrid Lindgren: - serija Pipi Duga Čarapa (Pippi Langstrump) (1945.-1948.) - Detektivski majstor Blomkvist (Mästerdetektiven Blomkvist) (1946.) - Karlsson na krovu (Karlsson pa taket) (1955.) - Razmus u skitnji (1956.) - Emil iz Lonnenberge (Emil i Lönneberga) (1963.) - Braća Lavljeg Srca (Bröderna Lejonhjärta) (1973.) - Ronja, razbojnička kći (Ronja rövardotter) (1981.)

Alfred Nobel: Alfred se rodio u Stockholmu u Švedskoj i to kao treći sin (od četvoro djece) industrijalca i izumitelja Immanuela Nobela i Andriette Ahlsell Nobel. Nakon završetka krimskog rata obitelj se vraća u Švedsku. Alfred se hvata istraživanja eksploziva. Najveći interes pokazivao je prema upotrebi nitroglicerina te njegovoj stabilizaciji. U početnim pokusima, kada je miješao nitroglicerina s barutom, događale su se teške nesreće. U jednoj od kojih je poginuo i njegov mlađi brat. Unatoč tome Alfred nastavlja s pokusima te 1867.g. otkriva da se nitroglicerin može stabilizirati ako ga se ugradi u materiju s dobrim apsorpcijskim svojstvima. Za to je Izabrao dijatomejsku zemlju i tu smjesu patentirao kao dinamit. 1876. godine patentira gelu sličnu supstancu, nazvanu gelignit koja je još stabilnija i ima još veću eksplozivnu moć. Zbog svoje gelu slične strukture postaje standard u rudarstvu. Zbog velikog zanimanja građevinske i vojne industrije za dinamit Alfred se ubrzo obogaćuje te do svoje smrti otvara 90 tvornica. Putovao je puno, živio u Parizu, a 1891 g. seli u San Remo. Patentirao je 355 izuma.

- Zlatan Ibrahimović: nogometaš

- Avicii: DJ

Jezik

Švedski jezik je vrlo sličan danskom, islandskom i ferskom jeziku te pripada istoj germanskoj grani indoeuropske jezične porodice kao i njemački i engleski. Najveća etična manjina su Laponci (Sami) koji imaju svojevrsnu kulturu i jezik. Većina Laponca govori i švedski, u školama na sjeveru uče oba jezika. Švedska abeceda je sastavljena od 29 znaka. Dodatna tri su Å, Ä, i Ö koja se nalaze na kraju abecede. Ukoliko u telefonskom imeniku tražite prezime Åkerblad naći ćete ga gotovo na samom kraju.

Obrazovanje

- Predškolski odgoj je predviđen i osiguran zakonom od prve godine starosti djeteta do ulaska u obavezno školovanje. Djecu je moguće uključiti u tri oblika vrtića: • vrtić (förskola, pre-school), • dnevna briga (familijendag, pedagogical care), • otvorena predškolska briga (öppen förskola, open pre-school) namijenjena djeci roditelja koji se obrazuju. Kad napune 6 godina djeca se dobrovoljno uključuju u jednogodišnju pripremu (525 sati) za upis u školu. Osnovna škola je u Švedskoj obavezna i traje devet godina, a većina djece polazi u prvi razred kada napune 7 godina. U osnovnu školu ubraja se obavezna osnovna škola, obavezna škola za djecu sa posebnim potrebama, Laponska škola i specijalna škola. Osnovna škola je besplatna. To znači da se obrazovanje, školski prijevoz, nastavna sredstva i školski materijal, na primjer olovke i papir, ne plaćaju, bez obzira na to o kakvoj se školi radi. I hrana u školi je besplatna. Jedino što se plaća su izleti, ali i to u smanjenom iznosu. Privatne škole se financiraju kao i javne od strane općina. Ne smiju naplaćivati dodatnu školarinu i s tim je Švedska dosegla veću konkurentnost. Privatne škole, naime nisu više dopuna javnim nego alternativa. Do kraja osnovne škole svi moraju naučiti plivati, svirati jedan instrument, kuhati, šivati i snalaziti se u čitavom nizu praktičnih životnih situacija. Zanimljivo je da učenici ocjene dobivaju samo na kraju drugog, petog, sedmog i devetog razreda. Ocjene se ne izražavaju brojkama, kao u Hrvatskoj, nego slovima: G (Dovoljan), VG (Vrlo dobar) i MVG (Odličan) gdje je MVG najveća ocjena. Srednje škole dijele se na strukovne škole i gimnazije u kojima se uči 17 predmeta, od kojih su dva općenita i pripremaju učenike za studijsko obrazovanje. Švedski srednjoškolci mogu birati između nekoliko različitih programa i više se usmjeriti prema ekonomiji, društvenim znanostima, prirodnim znanostima, umjetnosti ili drugom. Obavezni predmeti na svim programima su matematika, engleski, švedski, umjetnost, priroda, društveno područje, religija i tjelesni. Ukoliko mladi Šveđanin želi studirati mora proći dvogodišnji program za osposobljavanje za željeni fakultet i položiti internacionalni (IB) i europski bakalaureat (EB) Više stručno obrazovanje (Yrkeshöskoleutbildning) je dio post sekundarnog obrazovanja. Programi se pripremaju u dogovoru i potrebi poslodavaca te potrebi tržišta. Studente se priprema za konkretno radno mjesto odnosno zvanje. Oko trećine školskih sati namijenjeno je praktičkom osposobljavanju. Visokoškolsko obrazovanje: Sveučilište (Universities) i Högskola (University colleges) nude mogućnost studiranja velikog broja programa. Poznato sveučilište u Švedskoj je Sveučilište u Lundu. To je javno sveučilište koje ima sjedište u Lundu. S više od 45.000 studenata je to najveća i najvažnija visokoškolska ustanova u Skandinaviji. Sastavljena je od osam fakulteta i više instituta te istraživačkih centara: Fakultet za inženjerstvo Prirodoslovni fakultet Pravni fakultet Fakultet društvenih znanosti Medicinski fakultet Humanistički fakultet i teologija Visoka škola za ekonomiju i menedžment Fakultet za umjetnost Obrazovanje odraslih je u cijelosti financirano iz javnih sredstava. Za upis u jedan od takvih programa uvjet je minimalna starost od 20 godina, osim kod obrazovanja doseljenika (16 godina). Postoji: • osnovnoškolsko obrazovanje za odrasle, • obrazovanje za doseljenike: Swedish For Immigrants – SFI. • obrazovanje odraslih s posebnim problemima učenja, • srednjoškolsko obrazovanje odraslih (dokvalifikacija ili prekvalifikacija).

Narodne visoke škole (Folkhögskola) predstavljaju još jedan oblik obrazovanja za odrasle. Svaka narodna visoka škola je neovisna u odlučivanju koji program i tečaj će nuditi tako da se među sobom mogu jako razlikovati. Općeniti tečajevi su alternativa rednom obrazovanju odraslih. Zadovoljavaju i osiguravaju jednake standarde i prava kao osnovne i srednje škole, te zbog toga omogućuju daljnji upis na visokoškolsko obrazovanje.

Tržište rada

Švedska ne primjenjuje ograničenja na pristup svojem tržištu rada za građane Hrvatska S tražiteljima posla iz Hrvatske postupat će se na isti način kao i s osobama iz starih država članica. Hrvatski državljani imaju pravo prijaviti se u zavodu za zapošljavanje te dobivati pomoć pri traženju posla. Isti zahtjevi za dostupnošću primjenjivat će se na tražitelje posla koji stignu u Švedsku s obrascem U2, tj. tražitelji posla koji imaju pravo na naknadu za nezaposlene iz svoje zemlje podrijetla (tzv. „tromjesečni tražitelji posla“), kao i na sve druge tražitelje posla . Stupanj radno aktivnog stanovništva je u usporedbi s ostalim državama visok. Što, naravno, ne znači da Švedska nema problema vezanih uz zapošljavanje. Najviše problema predstavljaju mladi koji prvi put ulaze na tržište rada i doseljenici iz država istočne Europe. Politika zapošljavanja je usmjerena na jednakopravnost između muškaraca i žena. U tu svrhu su oblikovani i porezni sustav i sustav socijalne zaštite. Važan dio te politike je i dnevna skrb za djecu koja omogućuje da mogu oba roditelja raditi. Kombinacija tih politika dovela je do toga da je udio radno aktivnih žena usporediv s udjelom radno aktivnih muškarcima.

Sigurnost

Švedska je općenito sigurna zemlja. Usprkos tome, malo opreznosti u glavnim turističkim krajevima, gdje možete postati žrtvom manjih krađa (kao npr. novčanika, mobitela, …), neće škoditi. Sve hitne službe (policija, vatrogasci i hitna pomoć) koriste telefonski broj 112 (servis je dostupan i na engleskom jeziku).

Zdravlje

Za ulazak u Švedsku nije potrebno prethodno cijepljenje. U državi možete koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju dobijete u HZZO-u. U slučaju liječenja važno je da svu dokumentaciju sačuvate zbog mogućih kasnijih obračuna troškova. Kartica vrijedi samo u primjeru hitnih zdravstvenih usluga. ZZZS


Telekomunikacije

Švedska je s visoko razvijenom optičkom mrežom među telekomunikacijsko najrazvijenijim državama na svijetu.

Telefon

Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije [1], te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Pošta

Pošta djeluje po istom principu kao u Hrvatskoj i ostalim europskim državama.

Običaji

U Švedskoj se većina uskršnjih svečanosti odvija u tjednu prije Uskrsa. Na Veliki četvrtak se djevojčice zamaskiraju u uskršnje vještice te se šeću kroz susjedstvo i mijenjaju sličice za slatkiše. Nakon tog tjedna ispunjenog slatkišima Šveđani se pripremaju za obilni ručak sastavljen od jaja, kruha, slatkiša i kave. Obavezni su i švedski limpa kruh - kruh aromatiziran narančinom koricom, melasom te zdrobljenim sjemenkama anisa, kima i komorača, kolač od lješnjaka te šunka i sir. Za Švedsku je egalitarizam jedna od najvećih vrijednosti. Konsenzus i kompromis su ugrađeni u poslovni i privatni život.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Kraljevina Švedska članica je Europske unije i Schengenskog prostora unutar Europske unije. Za putovanje državljana Republike Hrvatske u Kraljevinu Švedsku potrebno je imati važeće putne isprave - putovnicu ili osobnu iskaznicu izdanu nakon 01.01.2003. Za putovanje nije potrebna viza. Važeća valuta je švedska kruna –skraćenica SEK.

Avionom

Švedska ima brojne zračne luke zato ne postoji nikakva zapreka dolaska u Švedsku zračnim putem. Najveća zračna luka nalazi se u Stockholmu (Arlanda Airport).

Automobilom

Putovati automobilom po odličnim švedskim cestama je prilično jednostavno, no budite oprezni zbog jelena i losova. Ukoliko putujete vlastitim automobilom morate sa sobom imati i međunarodnu vozačku dozvolu, no ukoliko imate rent-a-car takva dozvola nije obavezna. Automobil možete unajmiti već u zračnoj luci, gdje svoje poslovnice ima većima međunarodnih agencija.

Brodom

U Švedsku voze trajekti iz Danske, Finske, Norveške, Njemačke, Poljske, Estonije i Velike Britanije. Luke su Gotheburg, Helsingborg, Malmö i Stockholm. Luka za trajekte koji voze u Njemačku je Trelleborg.

Transport po destinaciji

Švedska ima razvijen avionski, autobusni i željeznički promet. Ako niste u stisci s vremenom radije izaberite posljednja dva. Vlakovi su izvan gradova osnova švedskog javnog transporta, dok se autobusi koriste prije svega tamo gdje željeznice nema.

Avion

Unutarnji letovi nisu preskupi. Više informacije dobiti ćete na web stranicama švedske službe za zračni promet.

Vlak

Stockholm je opravdano ponosan na svoju podzemnu željeznicu - T-bana. Pokriva 100 km pruga i ima 100 postaja.

Automobil

Ograničenja brzine u Švedskoj su sljedeće: U naselju 50 km na sat. Izvan naselja 70 km na sat. Brza cesta 90 km na sat. Autoceste 110 km na sat. Brojne međunarodne Rent-a-car agencije imaju svoje poslovnice u Švedskoj. Za vozače motornih vozila dozvoljena količina alkohola u krvi je 0,2%. Na prometnicama nema naplate cestarina.

Autobus

Između gradova voze ekspresni autobusi prijevoznika Swebus Express. Stockholm ima svoj autobusni putnički promet kojeg upravlja Stockholm Transit Authority. Pod njihovom skrbi je i podzemna željeznica i neke lokalne željezničke pruge. U Gotheburgu se lokalni promet odvija prije svega preko tramvajskog sustava.

Taksi

Svaki veći grad ima nekoliko taksi službi tako da većih problema oko dostupnosti taksija ne bi trebalo biti.

Bicikla

Biciklirati možete po ruralnom području ili privatnim cestama. No, izbjegavajte dvorišta kuća, obrađene površine i površine gdje možete napraviti štetu. Bicikliranje je dozvoljeno po privatnim cestama i vlasnici ne smiju postavljati znakove zabrane. Zabrana bicikliranja po planinskim stazama ne postoji.

Spavanje i smještaj

Švedska ima široku paletu smještajnog kapaciteta, od hotela, hostela, motela, planinarskih kuća, itd. Mnogi turisti kampiraju, obzirom da je puno jeftinije u usporedbi s ostalim smještajem.

Hoteli

Birati možete između hotela svih kategorija, no cijene su puno više nego u Hrvatskoj.

Kampiranje

U Švedskoj možeš kampirati gdje želiš, zato se mnogi turisti odlučuju baš za taj način smještaja.

Sljedeća destinacija