Albanija

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Albanija je država koja se nalazi na južnom dijelu Balkanskog poluotoka te graniči s četiri države: Crnom gorom, Kosovom, Makedonijom i Grčkom, dok joj je obala na dva mora - Jadranskom i Jonskom. Albanci su jednostavni i poštuju svoje goste, što očekuju i od njih. Uživaju u dugim šetnjama po gradskim ulicama i u ispijanju kava. Mladima je važan noćni život u obliku druženja u klubovima i plesu. Albanija ima prekrasne duge plaže koje mnogi posjetitelji uspoređuju s plažama otoka Bora Bora.


Fotogalerija atrakcija

Pomoć:Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis


Video turistički vodič

Dužina: 7:49 minuta Jezik: Engleski Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Tirana: je glavni grad Albanije u kojem ćemo naći spoj tradicionalne i suvremene arhitekture. Grad je postao prijestolnica tek 1920. g., iako je bio ustanovljen već 1614. g.
  2. Saranda: je grad u južnoj Albaniji i jedan od najvažnijih turističkih centara u zemlji.
  3. Drač: je grad koji se nalazi na jadranskoj obali te je jedan od najstarijih gradova u Albaniji.
  4. Skadar: je grad koji je jedan od povijesno najznačajnijih albanskih gradova. Nalazi se na Skadarskom jezeru.
  5. Berat: Zbog svoje jedinstvene i bogate arhitekture grad je 1961. godine proglašen albanskim "gradom-muzejom", a 2008. godine, uz grad Gjirokastra, upisan je na UNESCO-v popis svjetske baštine u Europi

Skriveni krajevi

  • Albanija 7 dana: Tirana, Drač, Fier, Vlore, Saranda, Butrint, Gjirokaster, Tepelene, Berat.

Aktivnosti

Albanija je zanimljiva država koja nudi pregršt mogućnosti za odmor, ali i istraživanje. Za prosječnog poznavatelja države, Albanija predstavlja zemlju betonskih bunkera i raširenog kriminala. Međutim, Albanija je mnogo više od toga. Turizam je u Albaniji izrazito razvijen što sve bolje uočavaju i Europljani, koji čine 90 % od ukupnog broja turista. Najveći dio turizma je usmjeren na prelijepu albansku obalu koja se rasteže na 400 km uzduž jadranskog i jonskog mora. Dhermi, Jale, Ksamil, Pasqyrat i Manastri samo su neke od najljepših obalnih krajeva Albanije. Ne smijemo zaboraviti ni na Albanske Alpe čiji najviši planinski vrhovi sežu iznad 2.400 m, a najviši vrh Korab mjeri 2764 m. Na sjevernom dijelu planine prelaze u nabrane vapnenačke planine koje su ujedno i kraj dinarskih Alpa. Unatoč tome, Albanija nema toliko razvijen planinski turizam, iako tamo dolaze planinari iz cijelog svijeta.

Korisne informacije

Glavni grad: Tirana

Valuta: Albanski Lek (ALL)

Broj stanovnika: 3.544.841 (2002. g.)

Električna energija: 220V/50Hz (Europska utičnica)

Pozivni broj države: 00 355

Vremenska zona: UTC +1

Telefon za prvu pomoć: državna policija 129, prometna policija 126

Domena: .al

Veličina države: 28.748 km²

Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Zemlejvid Albanija

Dinamična karta

Regije

Albanija je podijeljena na 12 okruga (qark), koji se dalje dijele na 36 manjih upravnih jedinica - distrikta.

Glavni kraj: Berat

Glavni kraj: Peshkopi

Glavni kraj: Durrës

Glavni kraj: Elbasan

Glavni kraj: Fier

Glavni kraj: Gjirokastër

Glavni kraj: Korçë

Glavni kraj: Kukës

Glavni kraj: Lezhë

Glavni kraj: Shkodër

Glavni kraj: Tirana

Glavni kraj: Vlorë

Značajke regije

Albanija je brdovita, geološki aktivna te relativno nedostupna država. Brdska područja pokrivaju oko 70 % površine, dok je zapadni dio pokriven pretežno poljoprivrednim i obalnim nižim površinama. 45 % države je prekriveno šumama, 25 % zemlje je obrađeno, a otprilike 20 % je pašnjaka.

  • Prirodne nepogode: poplave i potresi
  • Najviša točka: Korab (2764 m)
  • Najniža točka: Jadransko i Jonsko more

Vrijeme i klima

Albanija ima blagu, ali uglavnom vlažnu klimu. Godišnja razina padalina je najviša u Europi, i dostiže preko 2000 mm na sjeveru i 1190 mm u Tirani. Ljetne temperature su prilično visoke, u prosjeku oko 29 °C u Tirani, dok su zime hladne, s minimumima ispod 0 °C, osim u blizini obale. Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama.

Najbolje vrijeme za posjetiti Albanija

Albaniju je najbolje posjetiti u toplim ljetnim mjesecima, osobito ako želite uživati živahnim morskim gradićima. Avanturistima kojima nije cilj samo ležanje na plaži preporučujemo da se u Albaniju upute od ožujka do listopada, kada su temperature i vrijeme najprimjereniji za istraživanje unutrašnjosti države.

Povijest

U antičko doba su na području današnje Albanije živjeli Iliri. Rimljani su Albaniju osvojili 229. g. pr. n. e. te je prozvali Illirikum. Nakon raspada rimskog carstva područjem je zavladalo Bizantsko carstvo. Albanija je svoje ime dobila između 8. i 11. stoljeća, i to po etničkoj skupini Albanos. Albanski jezik je tada imao ulogu neslužbenog sporazumijevanja, dok su se u službene svrhe koristili grčki i latinski. Kada je moć bizantskog carstva počela slabjeti, nadzor nad Albanijom preuzima nekoliko zemalja, od kojih su zadnji bili Turci, koji su područje polako osvojili do 1430. g. U 19. stoljeću, zbog turske okupacije, dolazi do „trenja“ među narodima što utječe na stvaranje kulturno-političke organizacije Prizrenska liga, koja se zalagala za ujedinjenu neovisnu Albaniju. 1908. godine usvajaju svoje pismo temeljeno na latinici. Nakon prvog svjetskog rata Albanija ostaje bez dva svoja teritorija, Kosova, koje je pripalo Srbiji te Camëria koje je pripalo Grčkoj. Albanija je najprije bila politički razdijeljena na liberalce i konzervativce. Za vrijeme drugog svjetskog rata bila je svjedokom jakog protufašističkog otpora nacionalista, monarhista i komunista. Nakon povlačenja Nijemaca nadzor nad državom preuzimaju Komunisti. Njihov vođa postaje Enver Hoxha. Nova vlast uvodi novi društveno-ekonomski sistem - socijalizam. Nakon gašenja europskih komunističkih sistema u Europi i u Albaniji se 1989. godine uvode društvene i gospodarske reforme. Nakon krvavih demonstracija u aprilu 1991. g. usvaja se privremeni ustav. Na položaj predsjednika Republike Albanije, ponovno biva izabran Ramiz Alia, a ekonomist Fatos Nano postaje premijer. Zbog daljnjih nemira odstupa i ta i još nekoliko budućih vlada. 1998. godine počinju se zaoštravati odnosi Kosova s tadašnjom političkim vodstvom SR Jugoslavije. U listopadu 1999. godine premjer Albanije postaje reformistički Ilir Meta, koji promovira usmjeravanje ka zapadnoj Europi te dugoročno ulazak države u Nato i Europsku uniju.

Hrana

U Albaniji ćete naići na kombinaciju domaćih nacionalnih i stranih jela. Na njihovu kuhinju najviše su utjecale Italija i Grčka, te je možemo usporediti s prepoznatljivom balkanskom prehranom. Ljubitelji mesa tu će svakako doći na svoje: govedina, svinjetina, puretina, ovčetina, žablji kraci, škampi i ribe – sve se to nađe na meniju. Odlična jela su byrek (burek) i suflage (doner kebab). Karakteristične za ovaj kraj su također pite koje uključuju meso; bifek i rosto. Za one koji više vole na svom tanjuru vidjeti povrće tu su različita jela i prilozi od patlidžana, rajčice, kupusa, krumpira, mrkve, špinat, grah, masline, itd.

Piće

Albanija ima zanimljive vrste pića: raki, ouzo, crno vino, brandy, fernet, a nikako ne propustite popiti pravu tursku kavu.

Shopping

Službena valuta je albanski lek (ALL); izdaje ga Banka Albanije. U Albaniji nema privatnih banaka, postoji samo plan za privatizaciju dviju od tri komercijalne banke.

  • Trošarine: 60 % na duhan; 50 % na alkoholna pića; 5 % na mineralne napitke; 50 % na goriva.

Porez na dodanu vrijednost

  • Opća stopa: 20
  • Niža stopa: 10 %; koja vrijedi za lijekove i zdravstvene usluge

Gospodarstvo i ekonomija

Albanija je jedna od najsiromašnijih europskih država. Polovica gospodarski aktivnog stanovništva bavi se poljoprivredom, a petina radi u inozemstvu. Ekonomski problemi su, između ostalih, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija, i organizirani kriminal. Albansko se gospodarstvo u 80-tim godinama usmjerilo na industrijsku ekspanziju, osobito naftnu i kemijsku industriju, rudarstvo, te eksploataciju zemaljskog plina. Hidroelektrane su postavljene na brojnim rijekama. Zemljoradnja je većinom samoopskrbna ili je namijenjena domaćem tržištu. Glavni proizvodi su žito, šećerna repa, kukuruz, krumpir, grožđe te zob. Sva industrija je nacionalizirana. Albanija izvozi rudaču kroma te ugljen, dok su ostala prirodna bogatstva još sirova nafta, asfalt, lignit, fosfor, boksit i plemeniti metali.

Kultura

Albanija je država bogata kulturnim i antičkim obilježjima na koje posjetitelji mogu naići na svakom koraku. Albanski hramovi, kazališta i bazilike, arheološka nalazišta, stari osmanski gradići i sela već stoljećima oduševljavaju turiste. Najpoznatiji lokaliteti iz razdoblja antike su Butrint, Apollonia, Durrës i Byllis. Butrint - jedno od arheoloških čuda svijeta – je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koja se prostire na 3980 hektara, a od 1992. godine nalazi se na UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine. Predstavlja spoj sredozemnih civilizacija, sve od brončanog do razdoblja grčke, rimske, mletačke i turske kulture. Albanija ima mnogo tvrđava i dvoraca iz ranog antičkog doba i srednjeg vijeka. Neke od albanskih utvrda naseljene su još i danas, među kojima i najpoznatija Berat. Najznačajnije utvrde u Albaniji su Rozafa, Lezha, Gjirokastre, Butrint, Porto - Palermo, Kruja, Petrela i Kanin.

Jezik

Službeni jezik je albanski. Grčka manjina u većini govori grčki. Albanski jezik je indoeuropski jezik, kojeg govori oko 8 miliona stanovništva zapadnog Balkanskog poluotoka u jugoistočnoj Europi. Albansko pismo je latinica i ima 36 slova.

Izgovor:

  • ç - identično hrvatskom č
  • ë – izgovara se kao poluglasnik e
  • gj - izgovaramo ko đ
  • l – izgovaramo kao lj
  • ll – isto kao hrvatski l
  • nj – izgovaramo kao nj
  • q - kao ć
  • rr – ojačan r
  • sh – kao hrvatski š
  • th – izgovara se kao u engleskoj riječi thank (h nije zvučan)
  • dh – izgovara se kao th, ali zvučan
  • x – izgovara se kao dz
  • xh – izgovara se kao dž
  • y – kao njemački ü
  • zh – jednak hrvatskom ž

Obrazovanje

Albanija ima nekoliko fakulteta, koji nude kvalitetne programe. Fakulteti su uključeni i u programe kao: ERASMUS, CEEPUS

Rad

Za rad u Albaniji potrebna je radna viza.

Sigurnost

Obzirom da im udio od turizma predstavlja velik dio prihoda u državnoj blagajni, Albanija je za turiste "sigurna država". Unatoč tome ne nosite sa sobom veće količine gotovine. Ako putujete osobnim vozilom preporuča se dodatan oprez u prometu posebno prema pješacima i ostalim sudionicima u prometu. Ukoliko putujete lokalnim planinskim cestama mogući su odroni i oštećenja ceste.

Zdravlje

Za Albaniju nema obveznog cijepljenja. Nema ograničenja vezanih za prehranu. Preporuča se konzumiranje flaširane vode. Uz standardne albanske bolnice, takozvanih stranih bolnica, koje pružaju vrhunsku zdravstvenu uslugu, ne manjka. Europska kartica zdravstvenog osiguranja ne pokriva medicinske usluge u Albaniji.

Telekomunikacije

Ima uređenu telekomunikacijsku mrežu.

Telefon

Pozivni broj za Albaniju je 00355 Pokrivenost mrežom je dobra, osim u jako udaljenim područjima te brdovitim krajevima.

Internet

Gotovo svaki grad u Albaniji ima javni pristup internetu, koji je obično dostupan u internetskim kavanama. Neki od hotela, posebice u Tirani, imaju pristup širokopojasnom internetu u sobama, dok neki nude i bežičnu mrežu (Wi-Fi).

Pošta

Post Ashqiptare je državna pošta Albanije. Radno vrijeme pošte je od 8:00 – 17:00 od ponedjeljka do petka te subotom ujutro. Veće pošte otvorene su i duže, dok u manjim mjestima postoji mogućnost kraćeg radnog vremena. Ako šaljete veću vrijednost, razmislite o korištenju usluga privatnih tvrtki (UPS, TNT, FedEx, DHL).

Običaji

Albanci su tipičan kontinentalni narod, iako se Albanija rasteže uzduž obale. Usmjereni su više prema kontinentalnom djelu i uzgoju ovaca nego na pomorstvo. Postoje velike razlike između sjevernih temperamentnih Gega, i južnih, miroljubivih Toska. Mnogi sjeverni Albanci su katolici i imaju podosta narodnih običaja kao i Crnogorci. Jedan od tih je običaj da se prilikom slave kućnog sveca jede ovan. Za vrijeme ručka drže se zdravice, a najvažnije su one koje su posvećene domaćinu. Općenito, Albanci su vrlo dobri domaćini i očekuju da njihovi gosti cijene i poštuju njihove običaje.

Dolazak na destinaciju

Do Albanije možete doći avionom, autobusom, autom, vlakom i brodom.

Zahtjevi prilikom ulaska

] Hrvatski državljani mogu ulaziti u Albaniju s valjanom osobnom iskaznicom. Putovnica ili osobna iskaznica moraju vrijediti još najmanje tri mjeseca od datuma ulaska u Albaniju.

Avion

Međunarodni aerodrom je Rinas kod Tirane. Glavni domaći prijevoznik je Albanian Airlines Mak u albansko-kuvajtskoj vlasti (ustanovljen 1992. g.).

Automobil

Cestovna mreža je skromna (15.500 km) i u lošem stanju s manje od trećine asfaltiranih cesta. Korištenje privatnih osobnih automobila dozvoljeno je tek od 1991. g. Trenutno je u izgradnji 240 km duga cesta od luke Drač do makedonske i grčke granice te je u planu izgradnja suvremene ceste od granice s Crnom Gorom do grčke granice.

Vlak

Albanija ima 670 km željezničkih pruga. U europsku mrežu Albanija se uključila tek 1985. g. s prugom Skader - Podgorica (koja je već više godina zatvorena). U planu imaju spajanje na grčku željezničku mrežu.

Brod

Najveća luka je Drač, koja može zaprimiti i velike oceanske brodove. Luka ima redovne linije s Brindizijem, Barijem i Trstom. Manje luke su Valom Sarande (trajektna veza s Krfom) i Shëngjin.

Transport po destinaciji

Albanija ima izrazito loše uređene ceste i nemaju službe za pomoć na cesti. Ceste su pune rupa, a ljeti, zbog visokih vrućina, postaju vrlo skliske. Onima koji se u Albaniju upute automobilom preporučujemo da sa sobom imaju svu potrebnu rezervnu opremu (žarulje, trokut, prva pomoć …).

Avion

Albanija ima samo jedan aerodrom koji se nalazi u glavnom gradu Tirana.

Vlak

Željezničke postaje imaju gradovi Drač, Tirana, Skadar, Fier, Ballsh, Vlora i Pogradec, koje su uglavnom povezane s Tiranom. Unatoč tome, linije su rijetke i spore, kupei prljavi, prozori razbijeni. Linija Tirana-Drač je najkraća, vozi oko sat vremena, tako da, ako baš želite upustiti na izlet vlakom izaberite tu relaciju. U protivnom, radije izaberite prijevoz autobusom – puno je brži.

Automobil

Iako je do pred malo bilo samo nekoliko relativno dobrih cesta, cestovna mreža nadograđuje se veoma brzo. Regionalne ceste su još uvijek u relativno lošem stanju, dok su ostale sporedne ceste jednake gorskim makadamskim cestama. Automobil možete unajmiti od većine međunarodnih rent a car tvrtki na međunarodnom aerodromu u Tirani, ali za relativno visoku cijenu. Taksi zna biti isto toliko skup, ali izbjegnete mučnu vožnju. Promet se odvije po desnoj strani. Za vožnju po Albaniji potrebna vam je međunarodna vozačka dozvola.

Autobus

Autobusi i minibusevi (nazvani i "furgons") voze po cijeloj državi i imaju redovite linije do većih gradova kao što su Tirana, Drač, Sarandë, Vlora, Fier i Pogradec. Autobusi su pouzdani i udobni te većinom najbrži način da dođete od točke A do točke B.

Taxi

Cijene taxi usluga slične su kao i u Hrvatskoj.

Bicikla

Nema uređenih biciklističkih staza.

Spavanje i smještaj

Albanija ima puno dobro uređenih hotela koji se većinom nalaze na obali. Sve je više i uređenog ostalog smještaja u unutrašnjosti zemlje. U glavnom gradu Tirani naći ćete najbolje uređen smještaj.

Hoteli

Hotelski sistem je vrlo dobro razvijen te se njihovi hoteli mogu naći i u međunarodnim hotelskim ponudama. Hoteli na obali su traženiji i višeg standarda.

Hosteli

U Albaniji naći ćete i hostele, koji su sve traženiji. Nađu se hosteli svakakvih vrsta, od vrlo opremljenih s vlastitom kupaonicom, TV-om i WiFi-jem do onih koji nude skupne sobe s više ležajeva i zajedničkom kupaonicom.

Kampiranje

Albanija ima preko 20 kampova.

Sljedeća destinacija