Belgija

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Belgija je država koja spada među bogatije europske države. Povoljan položaj, prometne veze i činjenica da je Belgija majka EU svrstava je među turistički najzanimljivije države Europe. Belgija je poznata po svojoj arhitekturi, umjetnosti, lijepim parkovima i odličnim pivima.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 4.18 minuta

Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  • Brisel
  • Antwerpen
  • Bruges
  • Ghent
  • Liege
  • Ostend
  1. Brisel: Brisel je glavni grad Belgije. Kao prijestolnica se razvijao i rastao prije svega kao trgovački grad. Danas je Brisel prijestolnica EU. U njemu djeluju sve europske institucije. Zato se grad može pohvaliti s impozantnim zgradama, velikim parkovima i odličnim prometnim vezama. Brisel je moderni grad koji je sačuvao staru gradsku jezgru koja je prije svega zanimljiva turistima. Glavna atrakcija je Grand Palace kojega godišnje posjeti više tisuća turista. Oko trga stoje stare kuće koje su nekada bile u vlasti trgovaca i obrtnika te datiraju iz 17. stoljeća. Na trgu stoji stara gradska kuća s kipom svetog Mihaela - zaštitnika grada. Jedna od najvećih gradskih atrakcija su kip Manneken Pis - fontana s likom dječaka koji mokri i Atomium, zgrada koju su postavili za potrebe svjetske izložbe Expo. Brisel je zaslužan da je Belgija tako poznata u svetu.
  2. Antwerpen: Je glavni grad flandrijske regije. Kao i većina belgijskih gradova i ovaj je grad poznat po trgovini koja se kroz stoljeća širila. Danas je Antwerpen jedno od glavnih središta dijamantne industrije. Druga je najveća europska luka i četvrta u svjetskom mjerilu. Gradska znamenitost je i zoološki vrt u kojem se brinu o ugroženim vrstama.

Skriveni krajevi

Belgija ne bi bila Belgija bez skrivenih krajeva koje morate vidjeti:

  • Manneken Pis: Znameniti kip dječaka koji mokri je jedinstvena atrakcija u Briselu. Nalazi se na uglu ulice Rue de L'Etuve i Stroofstraat. Tradicija diktira da svi državni voditelji koji posjete grad daruju dječaku minijaturne narodne nošnje.
  • Atomium: Ako se odlučite za posjet Belgiji, obilazak Atomiuma je obavezna. Atomium je simbol grada s kojeg se pruža prelijep panoramski pogled na Brisel i okolicu. Atomium je sastavljen od devet kugli koje predstavljaju devet atoma te su povezane pomičnim stepenicama. Nadaleko vidljive kugle naoko lebde bestežinski iznad glavnoga grada Belgije.
  • Božićni trgovi: Gradić Grand Place se u prosincu pretvori u pravu zimsku bajku te svoje posjetitelje oduševljava ogromnim božićnim jelkama i noćnim zvučnim i svjetlosnim predstavama.
  • Tapis de fleurs: Milijun begonija sastavljenih u obliku tepiha. Carpet of Flowers pokriva gotovo 20.000 kvadratnih metara u centru Grand Place-a.

Plan puta

  • Belgija 1 dan: Brisel

Ako imate samo jedan dan vremena onda je prijestolnica Belgije ta koju morate posjetiti.

  • Belgija 2 dana: Brisel, Ghent

Ako u Belgiji ostajete dva dana možete uz Brisel posjetiti i grad Ghent koji se nalazi u flandrijskoj regiji te je najveći grad u istočnoj Flandriji. Veze između Brisela i Ghentom su odlične, te možete putovati avionom, vlakom, autobusom ili automobilom.

  • Belgija 3 dana: Brisel, Ghent, Bruges

U trodnevni posjet Belgiji možete uz prije spomenute gradove uključiti i Bruges koji je prijestolnica zapadne Flandrije te kulturni spomenik koji je pod zaštitom UNESCA zbog statusa srednjevjekovnog povijesnog centra. Bruges nazivaju i gradom umjetnosti (City of arts) te ga često, zbog brojnih kanala koji prolaze gradom, uspoređuju s Venecijom. Putovanje vlakom iz Brisela do Brugesa uzeti će vam sat vremena.

  • Belgija 7 dana: Brisel, Bruges, Ghent, Antwerpen

Sedam dana putovanja Belgijom je dovoljno za posjet svih važnijih gradova. Osim Brisela, Brugesa i Ghenta tu je još i Antwerpen. Antwerpen je znan po dijamantnoj industriji te je kao takav zanimljiv za turiste. U Antwerpu možete uživati u prirodnim znamenitostima kao što su parkovi, trgovi, muzejima, kao i u arhitekturi i umjetnosti.

Aktivnosti

Belgija nudi brojne zabavne i sportske aktivnosti:

  • Sport: treking, bicikliranje, uživanje u prirodi
  • Razgledavanje: pivovare, vinarije, destilerije, tvornice čokolade
  • Hrana: gurmanski specijaliteti
  • Kultura i umjetnost: arhitektura, kipovi, muzeji, znamenite zgrade i institucije
  • Spa–Frankorchamps (F1)

Korisne informacije

Glavni grad: Brisel

Valuta: Euro

Broj stanovnika: 10,5 milijuna

Električna energija: 230 V, 50 Hz

Međunarodni pozivni broj: 00 32

Vremenska zona: GMT/UTC + 1

Telefon za prvu pomoć: 112

Domena: .be

Veličina države: 30.538 km²

Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Zemljevid Belgija

Dinamična karta

Regije

Belgija je službeno podijeljena na tri različite regije:

Flandrijska regija Gradovi i pokrajine: Antwerpen, Limburg, Istočna Flandrija, Zapadna Flandrija, Flamanski Brabant Flandrijska regija zauzima sjeverni dio države. Stanovnici govore nizozemski. Brisel spada u Flandrijsku regiju, međutim postoji spor između Flandrijaca i Valonaca zbog dvojezičnosti. Flandrijci predstavljaju polovicu čitavog stanovništva.

Valonija Gradovi i pokrajine: Valonski Brabant, Namur, Liège, Hainaut, Luksemburg Valonska regija locirana je južnije. Prevladavajući jezik je francuski. Stanovništvo Valonije predstavlja trećinu stanovništva Belgije.

Brisel Gradovi i pokrajine: Brisel Brisel spada pod Flandrijsku regiju, no zbog svog je položaja u nezahvalnom položaju. Grad je dvojezičan no ipak prevladava francuski jezik što je i razlog spora među regijama.

Značajke regije

Iako je malena, Belgija ima raznolik krajolik. Uz Sjeverno more rasteže se ravni obalni dio sa 67 km obale. Na sjeveroistoku se nalazi pokrajina Kampen koja je poznata po svojim rudnicima. U središnjem dijelu Belgije prevladava brdovit teren s rodnom zemljom koja nudi dobre uvjete za razvoj poljoprivrede. Na jugoistoku se nalaze Ardeni, brdovito područje s tjesnacima nastalim uslijed djelovanja rijeka.

Vrijeme i klima

Belgija ima umjereno podneblje s blagim zimama i hladnim ljetima. Belgijsko vrijeme možemo zapravo opisati kao oblačno, kišovito i vlažno. Godišnje u različitim vremenskim razdobljima padne 54 i 78 milimetara kiše. Prosječna godišnja temperatura doseže 10 stupnjeva. Siječanjska temperatura ne doseže 3 stupnja Celzija, a srpanjska 18 stupnjeva Celzija.

Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Belgija

Najprimjerenije vrijeme za posjet Belgiji je ljeto, posebice ako ne volite zimu, maglu, kišu i turobne oblake. Belgija će vas dočekati s umjerenim ljetnim temperaturama i sviježim zrakom.

Povijest

1830. - Rođenje Belgije Nakon kratke revolucije i četiri dana protesta protiv kralja, Belgija 25. kolovoza prihvaća novi ustav koji se u to vrijeme smatrao naprednim u europskom prostoru.

1835. - Industrijalizacija Belgija postaje jedna od prvih europskih industrijskih država s izgradnjom željeznice između Brisela i Mechelenom. To je bila prva željeznička linija na području kontinentalne Europe.

1908. - Kolonizacija Kralj Leopold II. 1885. godine osobno priključuje Kongo kao koloniju te Belgiji na taj način priskrbi mnogo prirodnih izvora i bogatstva. Belgija ta bogatstva iskorištava do 1908. godine kada je kralj prisiljen predati koloniju. 1914. – 1940. - Prvi i drugi svjetski rat Početkom 1. svjetskog rata je bila Belgija napadnuta od strane Nijemaca. Pod vodstvom kralja Belgija zauzima povijesno stajalište. Borbe su se odvijale prije svega na području zapadne Flandrije. U 2. svjetskom ratu je Belgija opet napadnuta. Nakon 18 dana opsade kralj se predaje te ostaje u Belgiji kao njemački zatvorenik. 1944. - Oslobođenje Saveznici oslobađaju Belgiju u rujnu 1944. godine, no rat još nije gotov. Njemačka izvodi svoj konačan napad na Ardennes. Američke sile napad zaustavljaju i započinje borba koja je u povijesti ratovanja zapamćena kao Bitka na izbočini.

1957. – Rimski Ugovor Belgija kao jedna od šest država potpisuje Rimski ugovor i započinje 50 godišnju integraciju Europe.

1958. – Svjetska izložba Brisel je 1958. godine domaćin svjetske izložbe te je u tu svrhu bio izgrađen Atomium koji danas predstavlja jedno od najslavnijih zdanja. Brisel postaje sjedište European Economic Community.

1962. - Službeni jezik Brisel proglašava dvojezičnost, dok se ostali dio države jasno dijeli na nizozemsko govoreći sjever i francusko govoreći jug. Belgija definira jezične okvire.

1967. - NATO Brisel postaje sjedište NATO-a.

2001. - EU Brisel postaje službena prijestolnica Europske Unije na temelju Ugovora iz Nice.

Hrana

Među belgijskim specijalitetima nezaobilazna je čokolada koja spada među najbolje na svijetu te vafli. Najomiljenija jela Belgijanca su školjke i francuski krumpir – za kojeg tvrde da je njihov izum.

  • Prženi krumpir

Belgijski frites je najbolji krumpir te vrste na svijetu. Prže ga dvaput u kvalitetnom ulju da dobije smećkastu boju i hrskavost. Poslužuju ga ili kao prilog ili kao samostalno jelo s majonezom.

  • Školjke i rakovi

Morska hrana ima u belgijskoj kuhinji posebno mjesto. Dagnje s prženim krumpirom jedno je od nacionalnih belgijskih jela. Među omiljenijim jelima su i sirove ostrige i kuhane Jakobove kapice. Belgijanci si za ručak rado priušte tanjur morske hrane u kojem onda polako uživaju.

  • Jela s pivom

S pivom se priprema više tradicionalnih belgijskih jela. Jedna od najpoznatijih je pirjana govedina carbonnades flamandes ili vlaamse stoverij. U Belgiji neki od restorana svim svojim jelima dodaju pivo.

  • Belgijski radič

Belgijski radič je potpuno autentična belgijska priča. Legenda kaže da je neki briselski vrtlar želio prezimiti salatu te zamijetio da su mu izrasli izdanci slični salati koji su bili jestivi i sirovi, ali je njihov ukus do izraza došao tek kad ih je kuhao. Poslužuje se kao prilog glavnim jelima.

  • Vafli

Vafli su sama srž belgijske gastronomske tradicije. Sviježe spremljeni i posuti šećerom u prahu omiljeni su obrok na sajmovima, posebnim događajima i na ulici.

TRADICIONALNA BELGIJSKA JELA

  • Carbonnades flamandes/vlaamse stoverij: Pirjana govedina, kuhana u belgijskom pivu. Jelo najbolje paše uz pržen krumpir, gorčicu i majonezu.
  • Moules-mariniere: Jakobove kapice u vinu, poparene te začinjene celerom, bijelim lukom i peršinom. Obično ih posluže u posudi sličnoj vedru te pored postave tanjur prženog krumpira.
  • Waterzooi: pilić ili riba u umaku - lagano kremasto jelo, značajno za za Ghent.
  • Chicons au gratin: belgijski radič zavijen u šunku i pečen u kremastom sirovom umaku.
  • Anguilles au vert/paling in 't groen: jegulje, kuhane u umaku od sviježeg povrća.
  • Garnaalkroketten: prženi krumpirovi kroketi, punjeni sviježim škampima, omiljeno predjelo.
  • Salade liegeoise: topla salata od krumpira i mahuna ili salade frisee (frckasta salata) s prženim komadićima slanine.
  • Stoemp: pire krumpir pomiješan s mrkvom, celerom ili mesom.
  • Flamiche aux poireaux: kolač sličan piti, napravljen od poriluka.
  • Jets d'houblon: pupoljci hmelja posluženi u kremastom umaku. Po ukusu su slični šparugama.

Piće

Belgija spada među najcjenjenije proizvođače piva. Većinu piva proizvode u samostanima po recepturama starim stoljećima. Vrhunski sastojci i preciznost proizvodnje njihovu pivu stavljaju na sam svjetski vrh. Belgijsao piva su alkoholno dosta jaka, no to sakrije punoća okusa. Belgija poznaje više od 800 različitih vrsta piva. Jedno od poznatijih je pivo Saisons, prirodno sazrjelo pivo kojeg proizvode u Valoniji. Zanimljivo je i pivo s okusom pjenušca - Deus Champagne. To je 11,5-postotno pivo koje košta toliko koliko i boca pjenušca. Belgija je sinonim za dobro pivo kojega se stvarno isplati probati.

Shopping

Belgija ima zakonom određeno radno vrijeme dućana: ponedjeljak-subota: od 9:00/10:00 do 18:00/19:00, s većinom otvorenih supermarketa petkom od 20:00/21:00. Plaćati možete s kreditnim karticama kao što su AMEX, Visa, MasterCard.

  • Hrana

Općenito je hrana u Belgiji dosta skuplja nego kod nas. Najisplativije je kupovati u diskontima. Prema istraživanjima mjesečno je za hranu po osobi u Belgiji potrebno izdvojiti oko 261,51 eura. Belgija ima prilično viši standard u usporedbi s nama, zato su i cijene tome primjerene.

  • Odjeća

Odjeću možete dobiti po pristojnim cijenama uz obalu, ako se znate cjenkati. Izbor je velik, a cijene se u dućanima razlikuju obzirom na marku odjeće.

  • Trgovački centri

Belgija ima više trgovačkih centara i ulica gdje možete kupiti sve i svašta:

  1. Euralille (više od 120 dućana, svatko može naći nešto za sebe po dostupnim cijenama)
  2. Zilverpand (trgovačka galerija u centru Brugesa)
  3. Passage du Nord (u središtu Brisela, Grand Place, nudi odlične butike i prikladan zaklon od kiše pod svojim staklenim krovom)

Gospodarstvo i ekonomija

Belgija je bila jedna od prvih industrijskih država u Europi. Industrija se razvila na osnovu nalazišta željeza i ugljena u pokrajini Hainaut. Tamo je nastalo važno područje teške industrije. Rudarstvo je potom stagniralo zbog pomanjkanja sirovina te je gospodarstvo zahvatila kriza. Polako se Belgija počela usmjeravati u druge industrijske sektore što je uzrokovalo velik stupanj nezaposlenosti. U 60-tim godinama prošlog stoljeća se na sjeveru Belgije i na obali počinju razvijati petrokemija, farmaceutska industrija, prerađivanje umjetnih tvari, elektronička obrada podataka. Danas je Belgija važan član svjetskog gospodarstva. Najvažniji sektori belgijskoga gospodarstva 2016. bili su javna uprava, obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (22,5%), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (19,5%) te industrija (16,7%). U zemlje EU-a odlazi 72% belgijskog izvoza (17% u Njemačku, 15% u Francusku te 11% u Nizozemsku), a izvan EU-a 6% odlazi u SAD, a po 2% u Indiju i Kinu. U pogledu uvoza, 63% dolazi iz država članica EU-a (16% iz Nizozemske, 13% iz Njemačke i 9% iz Francuske), dok od zemalja izvan EU-a 8% belgijskog uvoza dolazi iz SAD-a, a 4% iz Kine.

Kultura

Belgija je prava zakladnica umjetnosti i kulture. Poznati su čudesni proizvodi flandrijskih obrtnika, vještine bankara i kultiviranost burgundskog dvora. Viteška kultura je tamo pružila ruku renesansi te na taj način stvorila spomenike od kojih i danas zastane dah. No, unatoč umjetnosti od koje nam i danas zastaje dah, Belgija iznenađuje i po svojim suvremenim urbanističkim rješenjima i spomenicima kao što je: Atomium.

  • Inženjer André Waterkeyn, arhitekta André i Jean Polak: Atomium
  • Hiëronymus Duquesnoy stariji: Manneken Pis
  • Slikar Pieter Paul Rubens: Tri gracije, Venera i Adonis...

Jezik

Kroz Belgiju prolazi važna europska jezična granica koja je utjecala na to da su se u državi oblikovale dvije jezične skupine. U Flandrijskoj regiji ljudi većinom govore nizozemski, dok u Valoniji francuski. Uz ta dvije veće jezične skupine postoji i manja koja govori njemačkim jezikom. Iznimka je Brisel koji je službeno proglašen dvojezičnim gradom te su službeni jezici i nizozemski i francuski. Upravo zbog tih jezičnih i kulturnih razlika Belgija je u prošlosti bila središte političkih neslaganja koji su danas posve utihnuli.

Obrazovanje

Belgija ima školski sistem kojeg dijelimo u tri grupe:

  • Škole koje su u vlasti općina (GO! Onderwijs van de Vlaamse GemeenschapPela; réseau de la Communauté française)
  • Subvencionirane javne škole (officieel gesubsidieerd Onderwijs; réseau officiel subventionné)
  • Subvencionirane besplatne škole (Vrij gesubsidieerd Onderwijs; réseau libre subventionné) koje su povezane s katoličkom crkvom

Posljednja je najveća grupa i po broju škola i broju učenika. Obavezno obrazovanje u Belgiji započinje sa šest godina i traje do 18 godine. Najpriznatija belgijska sveučilišta:

  1. Katholieke Universiteit Leuven (Leuven)
  2. Universiteit Gent (Gent)
  3. Université Catholique de Louvain (Louvain)
  4. Université Libre de Bruxelles (Brisel)
  5. Université de Liège (Liège)

Tržište rada

Od 1. srpnja 2015. godine hrvatski državljani ne trebaju dozvolu za rad i boravak u Belgiji, ali se trebaju prijaviti u općini u kojoj borave. Svaka od tri belgijske regije (Flandrija, Valonija i Brisel) ima svoju Službu za izdavanje radnih dozvola. To su Službe slijedećih institucija: VDAB, FOREM i ACTIRIS. Zaposleni, samozaposleni i stažisti koji su u Belgiji privremeno zaposleni ili rade skraćeno radno vrijeme moraju se prije stupanja u radni odnos prijaviti Belgijskim vlastima.

Sigurnost

Belgija ne spada u najsigurnije države na svijetu. Brisel je uvršten na četvrto mjesto po broju evidentiranih kaznenih radnji u europskim prijestolnicama. Stupanj umorstva i nasilnih smrti je poprilično visok. Stupanj kriminala je u drugom najvećem gradu u Belgiji - Antwerpnu za 20 % niža nego u Briselu. Industrijski gradovi s visokim postotkom nezaposlenosti također imaju visok stupanj kriminala. Jedino ruralna Belgija, kako kažu istraživanja, spada među relativno sigurna područja. Zato, malo opreznosti u glavnim turističkim krajevima, gdje možete postati žrtvom krađa (kao npr. novčanika, mobitela, …), neće škoditi. Po noći ne preporučujemo hodati po opasnijim dijelovima Belgije u okolici većih gradova. Na Internet stranicama Federalnog kriznog centra dostupne su dodatne informacije o sigurnosnoj situaciji u Belgiji (http://centredecrise.be/fr), a preporuka je da redovito pratite upute lokalnih vlasti, medija i društvene mreže. Belgijske vlasti su tijekom siječnja 2018. godine, smanjile procjenu opasnosti od terorističkog napada na razinu 2 (na ljestvici od 1 do 4), što znači da se napad smatra „malo vjerojatnim“.

Zdravlje

Ako putujete u Belgiju ne morate se dodatno cijepiti. U državi možete koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju dobijete u HZZO-u. U slučaju liječenja važno je da svu dokumentaciju sačuvate zbog mogućih kasnijih obračuna troškova. Kartica vrijedi samo u primjeru hitnih zdravstvenih usluga. ZZZS

Telekomunikacije

Telefon

Belgija je gotovo cijela pokrivena signalom mobilne telefonije, no telefonski impulsi u Belgiji jedni su od najskupljih. Izabrati možete između više mobilnih operatera koji imaju potpisane ugovore s većinom europskih i svjetskih operatera. Mobiteli djeluju na frekvenciji od 900 MHz i 1800 MHz. Belgija nudi izbor među različitim gostujućim mobilnim operaterima: Base SA, Mobistar NV i Proximus. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije [1], te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Pokrivenost na području internetskih usluga je vrlo dobra. Osim javne Wi-Fi mreže, mnoge kavane također nude besplatno korištenje Wi-Fi-a. Operateri koji nude internet u Belgiji su:

  • Belgacom
  • Billi
  • Dommel
  • EDPnet
  • Mobistar
  • Pari-Link
  • Scarlet
  • Snow
  • Svanto

Pošta

Belgijska pošta ili bpost nudi osim poštanskih usluga i bankarske te usluge osiguranja. Belgija ima razvijen sistem poštanskih brojeva koji se sastoji od četiri broja od kojih prva označava provinciju. Obzirom da Belgija nije jedina koja ima takav način označavanja poštanskih brojeva preporučljivo je da ispred poštanskog broja napišete i slovo B (Belgija). Paziti morate prilikom pisanja gradova. Ako pisma/pošiljke šaljete u gradove koji spadaju u nizozemsku jezičnu skupinu, ime grada mora pisati u nizozemskom jeziku, ako šaljete u francusko govoreće područje onda u francuskom. Iznimka je Brisel, obzirom da je dvojezičan.

Običaji

  • Pozdravljanje uključuje veliku mjeru formalnosti, posebice kod ljudi koji se ne poznaju. Pristojno se rukovati. Jednom kada se odnos razvije rukovanje zamjene tri poljupca u lice počevši s lijeve strane. Muškarci umjesto poljubaca zadrže rukovanje.
  • Budite točni, Belgijancima je točnost vrlo važna.
  • Ženske imaju prednost, uvijek sjednu prve, a muškarci za njima (u restoranima, barovima...).
  • Kada jedete držite vilicu u lijevoj, a nož u desnoj ruci te nikad ne puštajte hranu na tanjuru. To će se shvatiti kao nepristojno i rasipanje s hranom. Belgijanci su ponosni na svoju kuhinju, pohvalite hranu.
  • Ako ste u društvu u baru, počekajte prije nego ispijete prvi gutljaj, možda će netko željeti nazdraviti.
  • Mnogo im znači uređenost i vanjski izgled te to očekuju i od drugih.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Za putovanje u Kraljevinu Belgiju hrvatski državljani trebaju imati ili važeću putovnicu ili osobnu iskaznicu izdanu nakon 1. siječnja 2003. godine.

Avionom

Belgija ima po čitavoj državi „posijane“ zračne luke s dobrim i relativno čestim avionskim vezama.

  • Brussels Airport

Glavna belgijska zračna luka locirana je u Flandriji. Ova zračna luka baza je belgijskog avio prijevoznika Belgian Airlines. Osim njega lete s ove zračne luke još BRU i niskocjenovni prijevoznici kao što su: Vueling, JetairFly i Thomas Cook. Sa zračne luke su dostupne različite veze do centra Brisela i drugih belgijskih gradova. Možete izabrati između vlaka, autobusa ili taksija.

  • Brussels South Charleroi Airport

Nalazi se približno 50 km južno od Brisela. Glavni prijevoznici koji lete su većinom niskocjenovni prijevoznici kao što su: Ryanair i Wizzair. Do Brisela možete u jednom satu stići autobusom, a ako putujete u neke od drugih belgijskih gradova preporučljiva je kombinacija vlaka i autobusa. Treća opcija je taksi kojega možete platiti i kreditnom karticom (do Brisela će vas koštati oko 95 eura).

  • Antwerp Airport

Ta je zračna luka više rezervirana za poslovne letove. Avionski prijevoznik City Jet nudi letove do Londonske zračne luke po pristupačnim cijenama.

  • Ostend Airport & Liège Airport

Letovi su ograničeni. Prije svega radi se o čarterima, poslovnim i cargo letovima.

Autobusom

Ako putujete u Belgiju autobusom izaberite Eurolines. Međunarodni autobusi zaustavljaju se i u: Antwerpenu, Briselu, Leuvenu i Liege.

Automobilom

Najveće autoceste koje vode do Belgije: E-19, E-17, E-40, E-411 E-314 i E-313. Vožnja traje dobrih 10 sati, a ne zaboravite na troškove vinjeta i cestarina.

Vlakom

Direktne veze vlakova do Brisela:

  • Luxembourg (redoviti vlak, vozi svaki sat)
  • Rotterdam, The Hague (redoviti vlak, vozi svaka dva sata)
  • Paris, Köln/Cologne, Aachen, Amsterdam
  • Lyon, Bordeaux, Paris-CDG airport i drugi francuski gradovi
  • London, Ebbsfleet, Ashford, Lille and Calais
  • Frankfurt, Köln/Cologne
  • Zürich, Switzerland, via Luxembourg (redovni vlak, vozi dvaput dnevno)

Transport po destinaciji

Avion

Belgija je malena zemlja i stoga ne nudi unutarnje letove.

Vlak

Belgija je odlično pokrivena željezničkom mrežom. Praktično u par sati možete stići gdje hoćete. Cijene željezničkog prijevoza niže su nego u Njemačkoj ili VB. Vlakovi voze redovito te iz različitih kolodvora. Jedna od glavnih postaja je Brussels airport od kuda možete putovati u različite belgijske gradove ili pak preko granice. Vikendom je cijena povratne karte za polovicu niža, mladi do 26 godina mogu koristiti popuste (Go Pass), no karticu moraju preuzeti putem interneta. Za starije postoji nešto skuplja varijanta Rail Passa. Preporučamo da prije ulaska u vlak provjerite da li vam je kartica napunjena. Glavni željeznički prijevoznik je NMBS. Na njihovoj web stranici možete provjeriti red vožnje, cijene karata, itd.

Automobil

Ako se odlučite Belgiju upoznati automobilom budite pozorni prije svega na dvojezične oznake koje znaju tu i tamo biti malo zagonetne. U nizozemskom govornom području oznake će pisati u nizozemskom, u francuskom govorećem području u francuskom, dok su u Briselu oznake i natpisi dvojezični. Ne zaboravite na desno pravilo, kada se vozite po Belgiji. Ceste su im u poprilično lošem stanju, autoceste su loše označene, dok domaćini spadaju među lošije vozače. Belgija možda zbog gore navedenih razloga i nije najprimjerenija zemlja za putovanje automobilom.

Autobus

Autobusi voze po čitavoj državi, po većim gradovima voze i metroi i tramvaji. Autobusi su namijenjeni kraćim relacijama, no ako želite postoje veze i od grada do grada po čitavoj državi. Naravno, putovanje će vam se odužiti, dok cjenovno nećete puno profitirati u usporedbi s vlakom. Belgija ima više autobusnih prijevoznika ovisno u regiji u kojoj se nalazite. Tako STIB/MIVB pokriva područje Brisela, De Lijn vozi na području Flandrije te TEC u Valoniji. Većina turista ne koriste autobusni prijevoz obzirom da su udaljenosti male te do svih vama zanimljivih atrakcije možete stići i pješke. A u slučaju kada putujete iz grada u grad preporučuje se korištenje vlaka.

Taksi

Ovaj način prijevoza će vas u Belgiji skupo stajati u odnosu na druga prijevozna sredstva. Tarife su različite, plaćate i start koji se razlikuje u odnosu na sat (po noći je nešto skuplji). Za razgledavanje odaberite druga cjenovno ugodnija prijevozna sredstava, a taksi izaberite samo u slučaju žurbe.

Bicikla

Brisel nudi cjenovno ugodni kratkoročni "Villo" najam bicikli na 180 lokacija. Sistem podupire samo pametne kartice. Prvih pola sata je besplatno, svaki idući sat plaćate 0,50 €. Registracija dođe 1,50 € na dan i 7 € na tjedan. Belgija je savršena za razgledavanje biciklom.

Spavanje i smještaj

Hoteli

Belgija je puna odličnih hotela. Brisel raspolaže brojnim cjenovno skupim hotelima za potrebe europskih uglednika. Obično možete dobiti sobu za manje od 100 eura na noć, no prilikom parlamentarnih događaja cijene značajno skoče.

Hosteli

Belgija nudi 123 hostela koji se nalaze po čitavoj državi. Cijene variraju u odnosu na ponudu i lokaciju, no još uvijek je jedna od jeftinijih varijanti smještaja u Belgiji.

Kampiranje

Camping Sebastian Alle je najbliži kamp koji je od Brisela udaljen nekih 35 km.

Sljedeća destinacija