Bjelorusija

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Republika Bjelorusija je država s više od 11.000 jezera. Cjenovno je pristupačna i sigurna istočnoeuropska država s glavnim gradom Minsk. Stanovnici su gostoljubiviji i prijateljski raspoloženi. Bjelorusija nudi brojne arhitektonske znamenitosti, gastronomske doživljaje i čudesnu prirodu s nacionalnim parkovima pod zaštitom UNESCA.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 22:58 minuta Jezik: engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Minsk: glavni grad Bjelorusije. Privlačan grad s brojnim parkovima i čistim, širokim pločnicima te brojnim spomenicima. Kroz središte grada teče rijeka Svisloč. Iz Minska vam se nude raznorazne mogućnosti jednodnevnih izleta u okolicu.
  2. Grodno: (ili Hrodna) je jedan od rijetkih bjeloruskih gradova koji nije bio oštećen u II. svjetskom ratu. Djeluje vrlo europski s brojnim crkvama i manjim muzejima. Posjetite ga!
  3. Brest: grad koji graniči s Poljskom te u kojem se nalazi jedna od najvećih turističkih atrakcija u državi: utvrda, izgrađena sredinom 19. stoljeća. Danas je utvrda simbol svih koji su poginuli braneći utvrdu i grad protiv Nijemaca u II. svjetskom ratu.
  4. Vitebsk: grad na istoku države i dom svjetski poznatog slikara Marca Chagalla. Tu se nalaze dva muzeja izgrađena u njegovu čast. Grad je odlična polazna točka za posjet Polotska, najstarijeg grada u Bjelorusiji.
  5. Gomel: drugi najveći grad u Bjelorusiji. Ima 500.000 stanovnika. Dom je Andreja Makarova, dobitnika zlatne olimpijske medalje u judu.
  6. Belavezhskaya Pushcha : nacionalni park u blizini Bresta. Najstariji je rezervat u Europi te je na UNESCOVOM popisu svjetske baštine. Park je utočište 55 vrsta sisavaca, uključujući oko 300 europskih bizona koji su bili blizu izumiranja.
  7. Pripyatsky nacionalni park : nalazi se na jugu Bjelorusije. Ima više od 30 jezera i manjih rijeka te je omiljen među veslačima, ribolovcima i promatračima ptica.

Skriveni krajevi

Plan puta

  • Bjelorusija 7 dan:
  • 1.,2. i 3. dan: razgledavanje Minska i njegovih znamenitosti
  • 3. i 4. dan: razgledavanje grada Bresta i njegovih znamenitosti
  • 6. dan: razgledavanje jednog od prirodnih parkova; posjet koncerta na otvorenom
  • 7. dan: bicikliranje, ručak u prirodi

Aktivnosti

  • Razgledavanje znamenitosti Minska
  • Razgledavanje znamenitosti u Brestu
  • Razgledavanje pokrajine vožnjom vlakom
  • Obilazak prirodnih parkova (najpoznatiji: "Belovezskaya Pushcha" "Narachansky Park")
  • Bicikliranje
  • Degustacija lokalnih gastronomskih posebnosti

Korisne informacije

Glavno grad: Minsk

Valuta: bjeloruski rubalj (BYR)

Broj stanovnika: 9.463.800 (siječanj 2013.)

Električna energija: 220V/50 Hz

Međunarodni pozivni broj: 00 375

Vremenska zona: UTC + 3

Telefon za prvu pomoć: 01 - vatrogasci, 02 - policija, 03 - hitna

Domena: .by

Veličina države: 207.600 km²


Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Bjelorusije Bjelorusija

Dinamična karta

Regije

Bjelorusija je podijeljena na šest regija - "Voblasts" i glavni grad Minsk koji ima poseban status. Minsk je prijestolnica regije Minsk.

Brest Gradovi:Brest, Pinsk... Regija Brest ima 1.394.800 stanovnika. Većina stanovnika je Bjelorusa, ostali su Rusi i Ukrajinci. 53,7% stanovništva govori bjeloruski jezik kao svoj materinji jezik, 42,6% govori ruski. Brest je pokrajina s najvišim stupnjem nataliteta u cijeloj Bjelorusiji.

Gomel Gradovi:Gomel, Mazyr... Regija s upravnim središtem Gomel. 2011. tamo je živjelo 1.435.000 ljudi.

Grodno Gradovi:Grodno, Lida... Grad Grodno uz rijeku Neman najveći je grad provincije Grodno. Podaci o nastanku Grodna sežu u 1127. godinu. Po mišljenju mnogih, radi se o jednom od najljepših gradova u Bjelorusiji. Pravoslavna crkva Sv. Borisa iz 12. stoljeća je jedna od dobro sačuvanih kulturnih remek dijela preživjelih kroz stoljeća.

Mogilev Gradovi:Mogilev, Babruysk... Regija Mogilev pokriva ukupno 29.100 km2 površine što je oko 14% teritorija. Kroz nju teče rijeka Dneper.


Minsk Gradovi:Minsk, Salihorsk... Minsk je jedina bjeloruska provincija koja nema međunarodne granice. Njena površina iznosi 39.900 km2. Turistički spada među omiljenije regije s glavnim gradom Bjelorusije koji se također naziva Minsk.

Vitebsk Gradovi:Vitebsk, Orsha... Upravno središte regije je grad Vitebsk. 2011. godine je bilo u regiji oko 1.221.800 stanovnika. Gustoća stanovništva je u toj regiji najniža u Bjelorusiji. Regija Vitebsk ima nekoliko nacionalnih parkova i brojna jezera; najveća među njima su Osveyskoye (koje je drugo najveće jezero u Belorusiji) i jezero Lukomskoye.

Značajke regije

Vrijeme i klima

Bjelorusija ima umjerenu kontinentalnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna temperatura u siječnju je od -4,5 ° C do -8 ° C, u srpnju od 17 ° C do 18,5 ° C.

Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Bjelorusija

Najbolje vrijeme za posjet Bjelorusiji je kasno proljeće, ljeto i rana jesen.

Povijest

Teritorij današnje Bjelorusije je bio naseljen još u kameno doba. Grad Polack prvi se put spominje 862. godine, dok se gradovi Pinsk i Minsk prvi put spominju krajem 10. stoljeća. Nakon početnog razdoblja samostalne feudalne konsolidacije područje današnje Bjelorusije priključuje se u Kraljevinu Litve, a nakon toga Velikom vojvodstvu Litve. Nakon nekog vremena dolazi i do poljsko-litavske veze, uključivanje u ruski imperij i konačno u sovjetski savez.

Novija povijest: 27. srpnja 1990. godine Bjelorusija proglašava samostalnost i neovisnost od Sovjetskog Saveza. 1994. godine usvojen je ustav Republike Bjelorusije. Na prvim predsjedničkim izborima izabran je Aleksander Lukašenko. Nakon kraćeg razdoblja demokracije Lukašenko uspostavlja autoritativnu vlast temeljenu na represiji opozicije, progonu neovisnih medija i nevladinih organizacija, lažiranjem izbora i proruskoj politici. Režim Lukašenka je označen kao »zadnja diktatura u Europi«.

Hrana

Bjelorusija se može pohvaliti s veoma ukusnom kuhinjom, ekološkim mliječnim i mesnim proizvodima (prije svega svinjsko i goveđe meso), različitim jelima od krumpira, desertima od jabuka i brusnica, itd. Meso i mesni proizvodi igraju važnu ulogu u prehrani Bjelorusije. Soljenu svinjetinu npr. pripremaju blago dimljenu te začinjenu s bijelim crvenim lukom. Česta jela koja se pojavljuju u bjeloruskoj kuhinji su: jela s krumpirom, nazivaju ih i "drugi kruh". Postoje čak i posebne »krumpirove kavane« gdje možete degustirati različita jela od krumpira. Krumpir je uključen u brojne salate te se poslužuje s gljivama ili mesom. Omiljeno tradicionalno jelo je i »draniki« - debele palačinke, pripremljene od krumpira. Raširenost krumpirovih jela u bjeloruskoj kuhinji možemo objasniti s prirodnim klimatskim uvjetima koji su vrlo pogodni za uzgoj krumpira. U proizvodnji krumpira Bjelorusija je na 8. mjestu u svijetu. Golubtsy je omiljeno jelo od listova kupusa u koje zaviju meso i rižu (slično našoj sarmi). Od juha su najomiljenije boršč – mesna juha od kupusa s ciklom, šči – juha od kiselog ili sviježeg kupusa te bjeloruska juha holodnik – hladna osvježavajuća ljetna juha od cikle. Za vegetarijance, osim u većim gradovima, nema velikog izbora obzirom da je u Bjelorusiji meso gotovo obavezan dio svakog obroka. Krumpir na sto načina je, naravno, uvijek opcija. U restoranima nemojte očekivati menije u engleskom jeziku.

Piće

Vodu kupujte flaširanu. Izbjegavajte kocke leda u piću. Od alkoholnih pića prevladava votka (domače marke: Crystal Luks i Belaya Rus) te pivo. Omiljeno alkoholno piće na biljnoj bazi je Belovezhkaja, izrazito gorskog okusa.

Shopping

Sa sobom uzmite samo nove i neoštećene novčanice za mijenjanje. U većim trgovačkim centrima, dućanima i hotelima možete plaćati i kreditnim karticama Visa i Mastercard, dok u manjim dućanima češće ne nego da. Nacionalna valuta u Bjelorusiji je bjeloruski rubalj (BYR). Karakteristika valute je da ne postoje kovanice. Na mjestima gdje se uobičajeno koriste kovanice (metro i slično) koriste se žetoni. Postoji 10 novčanica u vrijednosti od 50 do 200.000 rubalja. Na uobičajenim mjestima (hoteli, zračne luke, banke, mjenjačnice) moguće je zamijeniti USD, EUR ili rusku rublju (RUB) u bjelorusku rublju. Okvirni tečaj bjeloruskog rublja iznosi za 1 USD = 10.840 BYR odnosno za 1 EUR = 13.432 BYR. Hrvatska narodna banka određuje tečaj RUB jednom mjesečno (studeni 2014. - 1 BYR = 0,0006 HRK odnosno cca 1KN = 1.750 BYR). Plaćanje karticama je moguće, osobito u gradovima. Najčešće se koriste VISA i MasterCard. Cijene su uglavnom niže nego u zapadnoj Europi, posebice za hranu i uslužne djelatnosti. Hoteli i restorani su zato češe skuplji nego primjerice u susjednoj Poljskoj. Gdje kupovati? Bjelorusija je već dugo poznata po svojim tkaninama, simboličnim »rushnyks« (vezeni ručnici i posteljina, salvete, podlošci…). Izrađuju unikatne suvenire od slame, gline, drva i keramike te šešire od ovčje kože. Prodaju i kopije »Slutsk« pojaseva koji su simbol nacionalne kulture. U 18. i 19. stoljeću su ih ručno radili od svile te srebrnih i zlatnih niti, a za tkanje koristili profinjenu tehnologiju. Obrtnici bi napravili najviše šest pojaseva godišnje, a nosili su ih imućni plemići. Više na: http://www.belarus.by/en/travel/souvenirs

Gospodarstvo i ekonomija

Nakon raspada Sovjetskog Saveza sve su se nekadašnje sovjetske republike suočile s dubokom gospodarskom krizom. Bjelorusija se s tim suočila na svoj način. Nakon izbora Aleksandra Lukašenka za prvog predsjednika 1994. godine država se okrenula "tržišnom" socijalizmu. U skladu s tom politikom uveden je upravni nadzor nad cijenama i tečajem. Država si je uzela za pravo da se miješa u upravljanje privatnih tvrtki. Kao dio nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Bjelorusija je imala poprilično dobro razvijenu industrijsku podlogu i dobre osnove za poljoprivredu. Od svih nekadašnjih republika Sovjetskog Saveza Bjelorusija je imala najviši životni standard. Od 1991.-1995. nakon raspada Sovjetskog Saveza svi su sektori gospodarstva u državi pali u duboku krizu. Troškovi sirovina i energenata su strmo rasli, vojsku nije više financirao Sovjetski Savez, konkurencija lokalnih proizvoda bila je slaba. U Bjelorusiji se nalaze nalazišta gline, pijeska, fosfora, kalijeve soli i ruda. Najdragocjenija mineralna sirovina je treset koji se koristi za gorivo i gnojilo u kemijskoj industriji. Šume pokrivaju približno trećinu kopnenog teritorija. Razdoblje od 1996. do 2000. g. je obilježila poprilična financijska kriza. Cijene su narasle, a nacionalna valuta bila je obezvrijeđena. Trgovina s Rusijom i drugim državama se smanjila. 1999. godine su se npr. cijene potrošačke košarice povećale za 294%. Od 2001. – 2005. godine dolazi do rasta u gospodarskom sektoru. Tik prije predsjedničkih izbora 2010. g. prosječne su se plače u Bjelorusiji od strane vlade povećale na 500 USD na mjesec. Zbog izolacije i autokratskog predsjednika oporavak Bjelorusije je bio težak. Tome su pridonijele i sankcije od strane EU i SAD-a. Inflacija je 2011. godine dosegla čak 108,7%. Prosječna plaća se smanjila na 330 USD; po podacima Lonely Planeta ona danas iznosi samo oko 150 USD.

Kultura

Prva veća opera u bjeloruskom jeziku bila je »Faust«, autora Antoni Radziwilla. Krajem 19. stoljeća su svi veći bjeloruski gradovi imali vlastite operne kuće. Bjeloruska narodna glazba je vrlo popularna. Najpoznatija »folk« glazbena grupa je Pesnyary. Pop-rock glazba je prije svega u znaku gitare. Od hard-rock bendova najpoznatiji je NRM. Na rock glazbenike utječu odluke vlade - npr. stroga ograničenja prilikom nastupanja u živo. Od 2004. godine Bjelorusija šalje svoje glazbenike na godišnje takmičenje za pjesmu Eurovizije. Francyska Skaryny je poznata kao prevoditeljica biblije u bjeloruski jezik. Bila je znanstvenica, liječnica i humanitarka. Školovala se u Poljskoj i u Italiji. Bjeloruski literati iz 19. stoljeća su Maxim Haradsky, Janka Kapala i Jakub Kolas; iz 20. stoljeća istupaju: Vasyl Bykov i Vladzimyr Karatkevich.

Jezik

Jezici: Bjeloruski, Ruski

Obrazovanje

Obrazovanje je u Bjelorusiji na svim razinama besplatno, uključujući i visoko obrazovanje. Studenti mogu birati između državnih (javnih) i privatnih škola. Visokoškolske obrazovne ustanove su:

  • Bjelorusko državno sveučilište, ustanovljeno 1921. godine s gotovo 40.000 studenata.
  • Akademija za javnu upravu, ustanovljena 1991. godine s oko 10.000 studenata.

Obje se nalaze u Minsku.

Tržište rada

Posao mogu dobiti prije svega učitelji engleskog jezika.

Sigurnost

Bjelorusija je za turiste načelno sigurna destinacija. Konzularna zaštita hrvatskim građanima pruža se nerezidentnu odnosno iz druge države – Ruske Federacije. Za žurne slučajeve hrvatski građani mogu se za konzularnu pomoć obratiti bilo kojem diplomatsko-konzularnom predstavništvu države članice EU prisutne u Republici Bjelorusiji.

Zdravlje

Za putovanje u Republiku Bjelorusiju nije obvezno cijepljenje. Preporuča se konzumacija flaširane vode za piće, te oprez s konzumacijom proizvoda (osobito riba, gljive, šumsko voće) s jugoistoka države uz ukrajinsku granicu koji su bili pogođeni posljedicama eksplozije nuklearne elektrane u Černobilu, kao mjera predostrožnosti zbog moguće prisutnosti radijacije. Broj hitne pomoći je 103. U ruralnim krajevima moguć je ograničen pristup liječničkoj skrbi. Tijekom cijelog razdoblja putovanja i boravka u Bjelorusiji preporuča se pribaviti putno zdravstveno osiguranje kojim putem će Vam biti osigurana zdravstvena zaštita. Ugovor o putnom zdravstvenom osiguranju može se sklopiti s bilo kojim osiguravajućim društvom, a s opsegom usluga koje takav ugovor pokriva valja se upoznati prilikom njegovog sklapanja.

Telekomunikacije

Telefon

Telekomunikacije

Međunarodni pozivni broj za Bjelorusiju je: 00 375

Pozivni broj za Minsk: 17

Pozivni broj za Brest: 16 Pozivni broj za Vitebsk: 21

Izlazni broj je 810. Za pozive iz Bjelorusije prema Hrvatskoj utipkate 810 385... te nastavite s željenim brojem. Mobilni operateri u Bjelorusiji su: MTS, Velkom i Life Belarus. Cijene poziva prije putovanja provjerite pri svom operateru.

Internet

Pristup domaćim i tuđim web stranicama u Bjelorusiji nije ograničen. Više informacija na: http://www.mfa.gov.by/upload/internet_eng.pdf U većim gradovima postoje "internet-kavane". Neke nude i mogućnost tiskanja dokumenata. Najveća internet kavana u gradu Minsk je Soyuz Online.

Pošta

Bjeloruska pošta se naziva Belposhta. Svaka veća pošta ima i filatelistični odjel. Više informacija u engleskom na http://www.belpost.by

Običaji

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Građani Republike Hrvatske mogu putovati u Republiku Bjelorusiju uz posjedovanje važeće putovnice i isključivo uz odgovarajuću vizu. To vrijedi kako za nositelje obične, tako i diplomatske/službene putovnice. Vizu izdaje Veleposlanstvo Republike Bjelorusije u Republici Austriji (Beč), koje će vas podrobnije informirati o uvjetima za izdavanje vize http://austria.mfa.gov.by/ren/. Putnici koji ulaze u Bjelorusiju na međunarodnoj zračnoj luci u Minsku mogu dobiti vizu u zračnoj luci. Viza u tom slučaju stoji dvostruko, a pod kojim se uvjetima izdaje, kao i općenito o viznom sustavu Republike Bjelorusiji možete pročitati na http://www.belarus.by/en/travel/travel-visas

Avionom

Međunarodna zračna luka Minsk (MSQ) nalazi se približno 40 km od glavnog grada Minska. U Minsk redovito lete brojni prijevoznici: Lufthansa, Austrian Airlines, Lot Polish Airlines, Air Baltic, Czech Airlines, itd.. Bjeloruski nacionalni avio prijevoznici su Belavia i Gomelavia. Oba imaju cjenovno pristupačne cijena karata.

Autobusom

Automobilom

Upravljanje vozilom zakonito je u Bjelorusiji uz važeću međunarodnu vozačku dozvolu. Pri ulasku u državu obavezno je imati originale dokumenata o vlasništvu vozila ili odgovarajuću ovjerenu punomoć, kao i obvezno osiguranje vozila. Na graničnim prijelazima znaju biti gužve, no ne treba se upuštati u prihvaćanje pomoći koju nude „privatni pomagači“. Vožnja pod utjecajem alkohola nije dozvoljena (pravilo 0,00 promila). Za korištenje autocesta naplaćuje se cestarina. Česte su policijske kontrole na cestama. Savjetuje se pridržavanje prometnih propisa vezanih za brzinu kretanja. Prije i tijekom putovanja obavezno se informirati o stanju na cestama zbog mogućih radova ili snježnih zapuha. Preporuča se korištenje sustava navigacije. Više o prometnim pravilima i običajima na stranici http://www.belarus.by/en/travel/driving . Prilikom ulaska u državu potrebno je ispuniti carinsku deklaraciju. Bez plaćanja carina dozvoljava se unos osobne prtljage u vrijednosti do 1.500 EUR i težine do 50 kg. Svaki dodatni kilogram ocarinjuje se 30% odnosno minimalno 4 EUR/kg. Detaljnije o carinskim propisima na http://www.belarus.by/en/travel/customs-regulations .

Vlakom

Kontrola putovnica izvodi se u samom vlaku, ponekad i na odlaznoj željezničkoj postaji, prije nego vlak napusti kolodvor (npr. u Poljskoj). Od 2005. godine na snazi je sistem zelene boje (što znači "ništa za prijavit") i crvene boje ("roba za prijavit"). Bez naplate carine možete izvoziti manje količine alkohola i cigareta te kompjutersku opremu za vlastite potrebe.

Transport po destinaciji

Avion

Bjelorusija je malena država te unutarnjih letova gotovo da i nema.

Vlak

Bjelorusija ima odlične domaće i međunarodne željezničke veze. Iz Minska možete putovati po cijeloj državi u više od 1200 destinacija te u gotovo sve veće gradove u Europi. Novi centralni željeznički kolodvor Minsk, s restoranima, trgovinama, kavanama, ljekarnom, ormarićima za prtljagu, jedan je između najvećih u Europi. Radno vrijeme kolodvora je 24 sata na dan sve dane u tjednu.

Automobil

Promet se odvija po desnoj strani. Ograničenje brzine na autocesti je 120 km/h. Prometni znakovi (table) su u ćirilici, znakovi na većim raskrižjima i u latinici. Osiguranje možete kupiti i na granici, troškovi se kreću od 5 eura za 15 dana. Strana osiguranja u Bjelorusiji obično ne vrijede. Infrastruktura u Bjelorusiji je dobro razvijena, benzin je u usporedbi s europskim standardima relativno jeftin. Sve benzinske pumpe imaju iste cijene. Najam automobila je moguć u Minsku na aerodromu ili u gradu gdje su predstavništva međunarodnih lanaca i manjih lokalnih rent-a-cara.

Autobus

Po Bjelorusiji požete putovati autobusom ili minibusom. Autobusne karte možete kupiti na autobusnim kolodvorima ili preko interneta. Kazne za vožnju bez valjane karte su relativno visoke.

Taksi

U Minsku i svim većim gradovima nećete imati problema u pronalasku taksija. Vožnja taksijem je za europske uvjete jeftina.

Bicikla

Vožnja biciklom je u Bjelorusiji popularna. Bjelorusija se u zadnje vrijeme fokusira na razvoj gradske biciklističke infrastrukture. Grade se biciklističke staze i parkirališta za bicikle, postavljaju prometni znakovi za bicikliste i posebne trake na pločnicima. Široki pločnici su odvojeni u dva dijela. Jedan dio je namijenjen pješacima, a jedan biciklistima. Bicikle možete unajmiti u specijaliziranim dućanima ili na postajama za najam bicikli, no njih je zasada još malo. Nalaze se prije svega u Minsku.

Spavanje i smještaj

Hoteli

Bjelorusija ima hotele svih kategorija. Luksuzne hotele s cijenama oko 200 USD na noć naći ćete samo u glavnom gradu Minsk, npr.:

  • Crowne Plaza Minsk
  • President
  • Europe Hotel
  • Beijing Hotel Minsk.

Hoteli srednjega cjenovnog razreda (cijene oko 100 USD) su:

  • Victoria Hotel (Minsk)
  • Gubernsky Hotel (Minsk)
  • Neman Hotel (Brest)

Cjenovno pristupačnije cijene imaju sljedeći hoteli:

  • Sputnik
  • U Fontana
  • Garni Hotel
  • Mini Hotel Viktorya (Vitebsk)

Više informacija na: http://www.booking.com/country/by.sl.html?aid=335205;label=by-tCubEU4OopOnFPKxcfOTkAS20196477456;ws=&gclid=CjgKEAjwtZucBRD77aiiq_v4xnASJABkAg8JQ3LVxDHyPWI3AjGF6SbTZfOzYjuRaOEX3VmHyvZDkvD_BwE

Hosteli

Hosteli su prisutni u svim većim gradovima. Neki od njih:

  • King Hostel (Minsk)
  • Luchesa Hostel (Vitebsk)
  • Belarus (Brest)

Kampiranje

  • kamp "Aronova Sloboda"
  • kamp "M-Perkhourovo"

Više informacija: http://en.camping.info/belarus

Sljedeća destinacija