Bosna i Hercegovina

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Bosna i Hercegovina je jedna od država na Balkanskom poluotoku. Na zapadu i sjeveru graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, na jugoistoku s Crnom Gorom, te na jugu ima pristup Jadranskom moru. Bosna i Hercegovina je iz Jugoslavije istupila 1992. g., te je nakon rata postala demokratska republika s tržišno usmjerenim gospodarskim sistemom. Danas je Bosna i Hercegovina potencijalni kandidat za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 7:40 minuta Jezik: Engleski Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Sarajevo: Sarajevo je najveći i ujedno glavni grad države BiH te je jedan od najvažnijih gradova na Balkanu.
  2. Mostar: Mostar je grad i općina u Hercegovini. Ujedno je najveći i najznačajniji grad u Hercegovini sa približno 105.000 stanovnika.
  3. Međugorje: Međugorje je hodočasnički kraj u općini Čitluk u Federaciji Bosni i Hercegovini. Poznat je po navodnom ukazanju Djevice Marije.
  4. Banja Luka: Banja Luka je sa 140.000 stanovnika drugi najveći grad u BiH.
  5. Bihać: Bihać je i grad i središte istoimene općine na sjeverozapadu BiH.
  6. Neum: Neum je također grad i općina koji se nalazi na obali Jadranskog mora. S obje strane okružen je Hrvatskom.
  7. Jahorina: Jahorina je planina u BiH, koja je dio dinarskog planinskog lanca.
  8. Tuzla: Tuzla je treći najveći grad i sjedište Tuzelskog kantona.

Plan puta

  • Bosna i Hercegovina 2 dana: Zagreb − Plitvice − Bihać − Jajce − Banja Luka − Kozara − Zagreb
  • Bosna i Hercegovina 4 dana: Hrvatska - Sarajevo - Jablanica - Mostar - Neum - izlet u Dubrovnik i Ston - Neum - Hrvatska
  • Bosna i Hercegovina 3 dana: Rijeka - Trogir - Split – Neum - Delta Rijeke Neretve - Neum - Međugorje - Mostar – Rijeka
  • Bosna i Hercegovina 4 dana: Šarganska osmica i nacionalni park Tara

Aktivnosti

Bosna i Hercegovina nije tako popularna turistička destinacija, no unatoč tome turizam se pomalo razvija, a naglasak se stavlja ponajprije na prirodne, kulturne i povijesne vrijednosti kojima BiH obiluje.

  • Park vodenih mlinova: Ovo čarobno mjesto nalazi se pokraj Jajca. Na drvenim stupovima s kamenom podlogom u srednjem je vijeku tu izgrađeno 20 mlinova za mljevenje žita. Mlinovi su odličan primjer tradicionalnog načina gradnje te stoga imaju poseban povijesni značaj.
  • Čaršijska džamija: Nalazi se u središtu gradske jezgre i povezuje vrata Travnik i vrata Banja Luke. Mošeja je bila izgrađena na prijelazu iz 1749. na 1750. g., te je jedna među zadnjim mošejama u BiH s kupolom.
  • Slap Pliva: Nakon posjeta Jajcu svakako se uputite prema slapu Pliva. Rijeka Pliva tu se čarobnim slapom izlijeva u rijeku Vrbas. Slap Pliva visok je 17 metara i gradu daje poseban značaj. Uvrštava se među 12 najljepših slapova na svijetu. Do slapa možete biciklirati, hodati ili čak „trčati“.
  • Sarajevo: U Sarajevu se možete uputiti prema poznatim ćevabdžinicama te se nauživati gastronomskih specijaliteta i Sarajevskih ćevapčića.

Korisne informacije

Glavno grad: Sarajevo

Valuta: Konvertibilna marka

Broj stanovnika: 3.834.000

Električna energija: 220V/50Hz (Europska utičnica)

Pozivni broj države: 00 387

Vremenska zona: UTC +2

Domena: .ba

Veličina države: 51.209 km²

i Hercegovina Više podataka na Wikipedia.hr


Karte i zemljopisne značajke

Karte

Zemlejvid Bosna i Hercegovina

Dinamična karta

Regije

Krajevi:Unsko-sanski kraj, Donji Vrbasov i donji Bosnin kraj...

Krajevi:Sarajevsko-zenička kotlina, Skopaljska dolina...

Značajke regije

Jug Bosne i Hercegovine karakterizira sredozemna klima sa sunčanim i toplim ljetima te blagim, kišnim zimama. U unutrašnjosti i uvučenim sjevernim dijelovima prevladava kontinentalno podneblje s vrućim ljetima i hladnim zimama. Na klimu snažno utječe visoka topografija središnje BiH. Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa, javor, grab, bagrem, klen, u središnjem bukva, grab, javor, smreka, jasen, itd., a u južnom dijelu postoji makija. Zbog značajne pokrivenosti šumama biološka je raznolikost u državi velika. BiH je bogata prirodnim bogatstvima: velikim površinama obradive zemlje, rasprostranjenim gospodarski važnim šumama, nalazištima soli, mangana, srebra, olova, bakra, željezne rude, kroma i ugljena.

Vrijeme i klima

Bosna i Hercegovina je brdsko-planinska država. Veći dio zemlje zauzima dinarsko gorje s najvišim vrhom Maglič. Na sjeveru države prevladavaju ravnice koje okružuju veće rijeke. Čak 48 % države prekriveno je hrastovom, bukovom i borovom šumom. Bosna i Hercegovina ima u većini kraška tla. Klima se u BiH razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima mediteranska. Bosna i Hercegovina Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Bosna i Hercegovina

Bosnu i Hercegovinu je najbolje posjetiti u ljetnom razdoblju kada je zbog utjecaja kontinentalne klime pretežno toplo i ugodno. Zimski period preporuča se jedino onima koji uživaju u hladnoći i mrazu.

Povijest

U razdoblju neolitika su na području današnje države BiH živjeli Iliri. Do 9. st. cijela je Ilirija pala pod Rimsko carstvo. Nakon raskola Crkve, na zapadnu rimokatoličku i istočnu pravoslavnu, granica, koja je bila prvi put ucrtana oko 285 g., uspostavljena je baš preko BiH. U srednjem vijeku je regiju, zbog svojih brdsko-planinskih karakteristika, svojatalo više obližnjih kraljevstva i carstva. Tamošnji Slaveni pripadali su i jednoj i drugoj Crkvi. 1180. godine je ban Kulin osnovao prvu jezgru bosanske države, koja se dalje razvijala pod vladavinom bana Štefana II. Kotromanića (1322. - 1353.) U tom razdoblju osvojeno je i područje ondašnjeg Huma (područje koje je danas poznatije kao Hercegovina). Država je svoj procvat doživjela pod vodstvom Štefana Tvrtka I. u razdoblju između 1353. g. i 1391. g. U tom je razdoblju BiH imala status najjače i najrazvijenije slavenske države na Balkanu. Razdoblje nakon Tvrtka predstavljalo je pad moči bosanske države, a 1448. g. Štefan Vukčić odcjepljuje Hercegovinu. Bosna je bila među prvim državama u unutrašnjosti Europe koju su između 1463. g. i 1483. g., osvojili osmanski osvajači. To je bio početak utjecaja Osmanskog carstva koji je trajao više od 400 godina i ostavio veliki utjecaj na kulturne značajke toga kraja. Nova vlast je ubrzo u te krajeve naselila Židove i Muslimane. Prvi su bili protjerani 1492.g. iz Španjolske, dok su drugi bili imigranti iz ostalih teritorija Osmanskog carstva. Kasnije se muslimanska vjera još više utvrdila, a posebice nakon preobraćanja domaćeg stanovništva.

Hrana

Bosna i Hercegovina je poznata po tome da je njihova hrana kvalitetna, svježa i većinom odlično pripremljena, pa je posjet BiH pravi užitak za gurmane, a posebice one koji vole balkansku kuhinju. U Bosni i Hercegovini je hrana jeftinija nego kod nas tako da vas prilikom odlaska u skuplje restorane ne treba brinuti debljina novčanika. Najpoznatija su bosansko-hercegovska jela sa žara: ćevapčići, pljeskavice i sudžuki, i naravno burek te razne pite. U Sarajevu i Mostaru su restorani specijalizirani za jela sa žara praktično na svakom koraku. Iz njih se već od rana jutra širi miris ćevapa koje si možete priuštiti već od 10 sati ujutro pa sve do kasno u noć. Ćevapčiće i pljeskavice obično pripremaju iz janjetine i poslužuju u lepinji koju nazivaju somun. Uz ćevapčiće ili pljeskavice obavezno naručite i kajmak. Domaćini obrok vole zaliti i s jogurtom. Sudžuki su pikantne goveđe kobasice, koje se peku na žaru i obično posluže s gorčicom i somunom, a ponekad i s pečenim krumpirom.

Vegetarijanska hrana Iako Bosna i Hercegovina svoju prehranu temelji pretežno na mesu, moguće je naručiti i dobra vegetarijanska jela kao na primjer: đuveč (varivo od povrća), grašak (varivo od graška ), kačamak (tradicionalno bosansko jelo, pripremljeno od kukuruznog brašna i krumpira), kljukuša (nariban krumpir, pomiješan s brašnom i vodom te pečen u pećnici, sataraš (vegetarijansko jelo, pripremljeno od paprike, patliđana, crvenog luka i rajčice), turšija (kiselo povrće) i buranija (varivo od zelenog graha).

Gdje jesti

  • Najbolje ćevapčiće u Bosni i Hercegovini poslužuju u ćevabdžinici Željo, vrlo ukusne sudžuke nude u Ačšinici Sofra na Baščaršiji.
  • Buregdžinice nađete u svakom većem ili manjem gradu u BiH. Burek i pite uvijek su ukusne, svježe, nisu masne i jeftine su. Najbolje ih je jesti s jogurtom ili kiselim mlijekom. Dobar burek i pitu naći ćete i u lokalnim pekarama.
  • Sarajevo, Mostar i ostali gradovi u Bosni i Hercegovini raj su za sladokusce.

Piće

Piće Možemo reći da je nacionalno piće u BiH - bosanska kava. Kava se kuha u bakrenim “džezvama” i poslužuje s kockicama šećera i lokumom (turskom delicijom u obliku kocke koja ima želatinastu strukturu, u svijetu poznatija kao “Turkish delight”). Vjerojatno vas puno kavu pije bez šećera, međutim bosanska kava, kako bi dobila svoj pravi okus mora sadržavati šećer, zato se ne prestrašite nad količinom šećernih kockica koje ćete dobiti uz kavu. Neki domaćini piju kavu na način da najprije u usta stave kockicu šećera i nato srknu gutljaj kave. Uz bosansku kavu možete naravno naručiti i običan espresso. Pijenje kave u BiH nije samo navika to je pravi ritual. Alkoholna pića Alkoholna piće koja proizvodi Bosna i Hercegovina uključuju Sarajevsko pivo (kao i tuzlanski Pilsner, bihaćki Preminger i banjalučki Nektar), dobra vina iz Hercegovine (okušajte vina proizvođača HEPOK i Čitluk) te žestice. Od žestica najbolja je domaća šljivovica kao i rakije od ostalog voća kao na primjer kruška, grožđe (loza), višnja (višnjevača) , orah (orahovac), marelica (kajsija), jabuka (jabukovača) i kutina (dunja). Ako rakiji dodamo različite zdrave trave onda je to travarica. Alkohol je u Bosni i Hercegovini relativno jeftin: pivu u supermarketu dobijete za manje od 1,50 marke (0,75 eura). Voda Voda iz špine je u Bosni i Hercegovini pitka i nadprosječno kvalitetna, tako da kupovanje vode u plastici nije potrebno. U Sarajevu i Mostaru vodu možete piti i iz ponekih bunara.

Shopping

Službena valuta u BiH je Konvertibilna Marka. U nekim trgovinama domaćini će prihvatiti i eure, ali radije imaju svoju valutu. Kupovanje u BiH odvija se po istom principu kao i kod nas. Nabavku možete obaviti u velikim trgovačkim centrima, manjim trgovinama, te tržnicama - gdje su proizvodi zbog domaćeg izvora nešto skuplji. Bosna i Hercegovina ima poznatu tržnicu – Arizona, koja nudi mnogo butika s odjećom i obućom. Poznatija je po prodaji robe koja je kopija prestižnih modnih marki.

Gospodarstvo i ekonomija

1995. godine zamijenili su dotadašnju valutu BiH - bosanskohercegovački dinar konvertibilnom markom, dok su je službeno uveli 22. lipnja 1998. Posebnost bosanskih novčanica je da su sve osim one od 200 KM natisnute u dvije varijante. Jedna za Republiku Srpsku, druga za Federaciju Bosne i Hercegovine. Obe varijante su službeno valjane. Druga posebnost je tiskarska pogreška na novčanicama iz 1998. g. na 5 KM: na poleđini je natpis „ret“ umjesto „pet“. Pogreška se javlja i na novčanicama Federacije kao i kod novčanica Republike Srpske.

Kultura

Iako je Bosna i Hercegovina mala država njezina je kultura osebujna i zanimljiva te je njen utjecaj na ostale balkanske države snažan. BiH je jedina država uz Mađarsku koja ima više od jednog dobitnika Nobelove nagrade. Vladimir Prelog je nagradu primio za postignuća na području kemije, a Ivo Andrić za književnost. Glavni grad Sarajevo bio je domaćin 14-tih Zimskih olimpijskih igara koje su osim druženja sportaša iz cijeloga svijeta predstavljale i spoj kulture, mira i prijateljstva. Bosna i Hercegovina ima dugu i slavnu povijest tradicionalne muzike.

Jezik

Službeni jezik Bosne i Hercegovine je Bosanski. Bosanski se razvio iz standardnih varijanti južnoslavenskog jezika, poznatog kao srpsko-hrvatski. Koriste ga dva miliona ljudi, prije svega Bosanci u BiH i drugdje. Uz bosanski jezik u BiH govori se još hrvatski i srpski. Sve tri nacionalne varijante u jezikoslovlju vrijede kao jedan jezik. Bosanski jezik piše se u latinici i sadrži više turskih i drugih orijentalnih utjecaja nego što je to slučaj u srpskom ili hrvatskom.

Obrazovanje

Kao i većina drugih država svijeta, i BiH ima javne i privatne obrazovne institucije. Među glavnim sveučilištima je Sveučilište u Sarajevu koje izvodi slijedeće programe:

  • osamnaest fakultetskih programa
  • četiri akademska programa
  • jedan visokoškolski program

Rad

Posao je u Bosni i Hercegovini vrlo teško dobiti obzirom da država spada među najsiromašnije zemlje u Europi. Ima čak 42 % nezaposlenost i s time se smjestila iza Albanije.

Sigurnost

Bosna i Hercegovina je za turiste načelno sigurna zemlja. Bosanci su vrlo ljubazni i vole turiste, rado se s njima upuste u razgovor o svojoj povijesti i običajima.

Zdravlje

Bosna i Hercegovina spada među države koje nemaju dobro razvijen i organiziran zdravstveni sustav, zato je kod njih više-manje sve „po domaće“. Obaveznog cijepljenja prije puta u BiH nema. Preporuča se cijepljenje protiv hepatitisa i meningitisa.

Telekomunikacije

Telefon

Međunarodni pozivni broj za Bosnu i Hercegovinu je: 00387 Pozivni brojevi većih gradova:

  • Sarajevo 033
  • Banja Luka 051
  • Mostar 036
  • Tuzla 035

Internet

Pronalaženje dobrog internetskog signala u Bosni i Hercegovini je ponekad problem, obzirom da u državi nema dobre pokrivenosti internetskom mrežom. Dobar signal naći ćete u većim gradovima, boljim hotelima i restoranima.

Pošta

Pošta se u Bosni i Hercegovini naziva JP BH Pošta. U pošti, kao i kod nas, možete koristiti sve standardne poštanske usluge te poslati državnu ili međunarodnu poštu. Više informacija o pošti možete pogledati na: http://www.posta.ba/

Običaji

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Hrvatski državljani mogu ući u Bosnu i Hercegovinu i s osobnom iskaznicom.

Avion

Bosna i Hercegovina ima četiri međunarodna aerodroma na koja možemo sletjeti iz Hrvatske. To su:

  • Međunarodni aerodrom Banja Luka
  • Međunarodni aerodrom Mostar
  • Međunarodni aerodrom Sarajevo
  • Međunarodni aerodrom Tuzla

Autobus

Iz Hrvatske postoji više autobusnih linija prema BiH. Iz Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika vozi više linija prema Sarajevu. Zagreb, Split i Dubrovnik povezani su i s Mostarom, dok je Banja Luka autobusnom linijom povezana sa Zagrebom, Pulom i Rijekom. Više informacija naći ćete na: [1]. BiH ima dobro razvijenu i unutarnju autobusnu mrežu tako da u manje krajeve možete autobusom stići iz glavnih kolodvora.

Automobil

Zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu cestovni je promet izrazito loše razvijen. Ako se ipak do BiH uputimo s automobilom, potrebna nam je zelena karta.

Vlak

Neke željezničke pruge napravljene su za vrijeme Austro-Ugarske, dok se danas koriste tek povremeno zbog toga što su u ratu uništene. Željeznice federacije Bosne i Hercegovine trenutno ne nude međunarodne veze. Više na: [2] [3]

Brod

<!—Ako je dolazak na destinaciju moguć s brodom – opiši kako. Ako nije izbriši!--> U BiH je moguće doći i brodom i to do Neuma, od tamo dalje put nastavljate s nekim od ostalih transportnih sredstava.

Transport po destinaciji

Avion

Bosna i Hercegovina nema omogućenog avio prijevoza unutar države.

Vlak

Transport s vlakom moguć je unutar države, ali povezani su samo veći gradovi.

Automobil

Ako imate zelenu kartu možete se slobodno uputiti prema Bosni i Hercegovini. Međutim, ceste su na nekim dijelovima države u jako lošem stanju, a na nekim dijelovima kobne za automobilske gume.

Autobus

Transport po destinaciji je uređen i omogućuje veze između većih gradova i sela. Kartu možete kupiti na autobusnom kolodvoru ili u autobusu.

Taxi

Unutar većih gradova djeluju taksi službe koje su za europski standard razmjerno jeftine.

Bicikla

Bicikliranje po Bosni i Hercegovini nije baš popularno, a na nekim cestama nije ni moguće.

Spavanje i smještaj

Hoteli

U većini gradova u Bosni i Hercegovini naći ćete hotele različitih kategorija. Hoteli su većinom svi uređeni i njihova ponuda je za europski standard cjenovno pristupačna. Sobu u hotelu možete rezervirati, ali i bez rezervacije nećete imati problema naći prazan smještaj.

Hosteli

Hosteli su u Bosni i Hercegovini cjenovno vrlo pristupačni, ali znaju biti u dosta lošem stanju, čak i opasni za noćenje. Zato se mnogi radije odlučuju za noćenje u hotelu.

Kampiranje

Bosna i Hercegovina ima puno kampova, a većina ih je otvorenih samo u ljetnom razdoblju, dok je samo nekolicina otvorenih tijekom cijele godine. Informacije o kampovima nađete tu: http://www.avtokampi.si/kampi.asp?drzava=3

Sljedeća destinacija