Bugarska

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Bugarska leži na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi. Na sjeveru Bugarska graniči s Rumunjskom, na sjeverozapadu sa Srbijom, na jugozapadu s Makedonijom, na jugu s Grčkom te na jugoistoku s Turskom. Bugarska je destinacija koju turisti rado posjećuju. Veliki dio njenog teritorija proteže se uzduž Crnog mora, gdje duge pješčane plaže i velika ponuda hotela te drugog smještaja mame mnoge turiste. Bugarska, osim izležavanja na plaži i dugih noći punih zabave, svojim posjetiteljima nudi dobro održavane pješačke i planinske staze koje skrivaju mnogo čarobnih kutaka. Ljubitelji kulture i umjetnosti svakako će ostati očarani gradovima koji su pod okriljem UNESCA. Glavni grad Sofija predstavlja središte kulturnog, političkog i gospodarskog života.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 52:00

Jezik: engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Bugarska-Sofija: Sofija je glavni i najveći grad u Bugarskoj koji se nalazi u podnožju planine Vitosha – popularnog bugarskog skijališta. Može se pohvaliti s vrlo dugom povijesti grada obzirom da je grad star sedam tisuća godina. Sofiju uvrštavamo među najstarije gradove u Europi. Među poznatijim i najvećim u Europi je i njegov nacionalni muzej povijesti. Prepoznatljive su i njene široke ulice, izrađene od kamenih kocaka, tzv. kaldrme, oko kojih su se smjestile brojne trgovine. Noćni život je također živahan. Po gradu se možemo voziti autobusom ili tramvajem.
  2. Bugarska-Bansko: Bugarska je svakako i skijaška država, a među najpoznatijim mondenim skijalištima ubrajamo i Bansko - s najdužim skijaškim stazama i najbogatijom kulturnom poviješću. Grad Bansko nalazi se u podnožju planine Pirin na jugozapadu Bugarske, 160 km od Sofije. Može se pohvaliti iznimnom infrastrukturom i skijaškom ponudom. Hoteli su različite kategorije te se mogu rezervirati i preko interneta.
  3. Bugarska-Sunčana obala: Sunčana obala je poznato ljetovalište s dugom pješčanom plažom koja se rasteže uzduž crnomorske obale, 100 km od ljetovališta u Varni. Ljetovalište se rasteže od Svetog Vlasa na sjevernom dijelu do drevnog gradića Nessebar na južnom dijelu. Sa svojom gotovo 10 km dugom i 100 m širokom pješčanom plažom, koja je zbog niske obale primjerena i za najmlađe, Sunčana je obala postala jedna od omiljenih destinacija. Bugarska općenito nudi raznolike gastronomske užitke te brojne domaće restorane s tradicionalnim jelima. Na svoj račun doći će i gosti željni zabave obzirom da se na Sunčanoj obali nalazi više noćnih klubova i diskoteka.
  4. Bugarska-Varna: Varna je treći najveći grad u državi. Grad je spoj urbanog centra, brojnih hotela pokraj plaža te živahnog noćnog života. Međutim, to je i grad koji svojom bogatom umjetničkom notom mami i ljubitelje umjetnosti.
  5. Bugarska-Plovdiv: Plovdiv je drugi najveći grad u državi koji se nalazi na obalama rijeke Maritsa, a njegovi aduti su lijepe trgovačke promenade i brojni parkovi. To je drevni grad na kojeg su tokom povijesti utjecali različiti narodi. Za Bugarsku je njezina povijest vrlo važna stoga su i tu sačuvani mnogi povijesni objekti kao: amfiteatar iz antičke Grčke, rimski stadion, brojne mošeje, katoličke katedrale i pravoslavne crkve. Plovdiv je poznat i po noćnom životu. To je grad koji diše suvremenim načinom života, a ujedno je i jedan od najstarijih u Europi i svijetu. Vrijedan obilaska je i samostan Bachkovo, koji se nalazi malo izvan mjesta.
  6. Bugarska-Sveti Vlas: Sveti Vlas nalazi se u podnožju južnih padina planine Balkan, tik do obale Crnog mora. Lokacija grada je između planina i mora, te je zbog ugodnog podneblja primjeren za liječenje različitih bolesti. To je lijepi mali gradić s 3.000 stanovnika koji se nalazi samo 5 km od Sunčane obale i 9 km od grada Nessebar.

Skriveni krajevi

  • Bugarska, 1 dan: ZAGREB–BURGAS–SUNČANA OBALA
  • Bugarska, 2 dan: SUNČANA OBALA–NESSEBAR–STARA ZAGORA–PLOVDIV
  • Bugarska 3 dan: PLOVDIV–RILA–SOFIJA
  • Bugarska, 4 dan: SOFIJA
  • Bugarska, 5 dan: SOFIJA–KAZANLAK–VELIKO TARNOVO
  • Bugarska, 6 dan: VELIKO TARNOVO–ARBANASSI– DRYANOVO–TRYAVNA–VELIKO TARNOVO
  • Bugarska, 7 dan: VELIKO TARNOVO–SHOUMEN–MADARA– VARNA–ZLATNA OBALA
  • Bugarska, 8 dan: VARNA–ZAGREB

Aktivnosti

Pješačenje/planinarenje

Bugarska ima vrlo razvijen planinski turizam te brojne mogućnosti za jednodnevne ili višednevne izlete u gorski svijet. Obzirom na njena vruća i suha ljeta, najbolje vrijeme za planinarenje je baš u ljetnom razdoblju, od kraja lipnja do rujna, kada je snijeg već otopljen, a vrijeme suho odnosno bez padalina. U zimskom periodu popularno je hodanje po snijegu. Izleti se organiziraju između prosinca i ožujka ovisno o vremenskim prilikama. Najpopularnija planinska područja u Bugarskoj su:

  • Nacionalni park Pirin
  • Planinski masiv Balkan
  • Planinski masiv Rhodope

Zimski sportovi

Bugarska se može pohvaliti mnogim zimskim središtima po cijeloj državi. Najpopularniji među njima su: Bansko, Pamporovo, Borovets i Chepelare.

Odmor na plaži

Bugarska ima predivnu obalu s mnogo očaravajućih krajeva, modernih hotela i divljeg noćnog života. Međutim, tu ćete naići i na mnoge povijesne znamenitosti i tradicionalne spomenike kulturne. Najpoznatija ljetovališta su: Albena, Zlatna obala, Nessebar, Primorsko, Sveti Vlas, Sozopol, i Sunčana obala.

Noćni život

Bugarska je poznata i po svom vrlo raznolikom noćnom životu. Način zabave je raznolik, primjeren svim generacijama te će svatko zasigurno naći nešto za sebe. Noćni život je spoj orijentalne bugarske strasti i europskog stila zabave. Uzbudljiv noćni život naći ćemo na svim plažama i ljetovalištima kao i većim gradovima: Sofiji, Plovdivu, Varni, Burgasu, Haskovou , velikom Tarnovom, Blagoevgradu, ali i mnogim drugim manjim mjestima.


Korisne informacije

Glavni grad: Sofija

Valuta: Bugarski lev (лв)

Službeni jezik: Bugarski

Upravljanje: Parlamentarna republika

Broj stanovnika: 7,6 miliona

Pozivni broj: 00359

Vremenska zona: UTC +2

Telefon za hitnu pomoć: 166 policija, 150 ambulanta i 160 vatrogasci

Domena: .bg

Veličina države: 111 910 km²

Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Zemlejvid Bugarska

Dinamična karta

Regije

Sjeverna Bugarska

  • Krajevi: Vidin, Montana, Pleven, Lovech, Velika Turnovo,...
  • Regija se nalazi između rijeke Dunava na sjeveru i planinskog masiva Balkan na jugu. Radi se o nizinskoj regiji koja je poznata i po imenu Moesia, kako se nazivala u vrijeme starog Rima. Na tom području naići ćete na brojne drevne utvrde posebice u velikom lučkom gradu Sexaginta Prista.

Južna Dobruja

  • Krajevi: Shumen,...
  • Regija je znana po žitnim poljima. Na tom području nalaze se i prve dvije bugarske prijestolnice (Pliska i Veliki Preslav), koje su se u ranom srednjem vijeku mogle usporediti jedino s Konstantinopolom.

Bugarska obala Crnog mora

  • Krajevi: Varna, Burgas, Valchik,...
  • Bugarska se može pohvaliti da ima jedne od najljepših plaža u Europi. To je regija u kojoj ćete naići na mala mirna sela, luksuzne hotele, suvremene urbane gradove te mnoge turističke atrakcije i animacije. Većina obalnih gradova ima i bogatu povijest. U Nessebaru se tako nalazi stari centralni dio koji je uvršten na popis UNESCO-ve svjetske baštine. Grad Varna je glavno turističko i gospodarsko središte u državi.

Strandzha

  • Krajevi: Tsarevo,...
  • Strandzha je niska planina na jugoistoku Bugarske. Njezina sela poznata su po posebnoj arhitekturi. To je također područje s velikom koncentracijom tračkih svetišta. Park prirode Strandža je najveći zaštićeni prirodni prostor u Bugarskoj.

Trakijska nizina

  • Krajevi: Yambol, Plovdiv, Khaskovo, Stara Zagora,...
  • U ovoj regiji nalaze se neki od najrazvijenijih gradova u Bugarskoj kao Plovdiv i Stara Zagora. Sjeverna Trakija je nizinsko područje oko rijeka Marice i Tundže koje su iznimno plodne i bogate fosilnim gorivom. Plovdiv, drugi najveći grad u državi, je najvjerojatnije najstariji grad u Europi.

Planinski masiv Rhodopes

  • Krajevi: Smolyan,...
  • Relativno nizak planinski masiv koji je zbog skijališta Pamporovo omiljena turistička destinacija.

Pirin Makedonija

  • Krajevi: Blagoevgrad,...
  • Regija je ime dobila po planini Pirin, koja se nalazi na tom području. Nacionalni park Pirin i omiljeno skijaško središte Bansko, dvije su najveće atrakcije u toj regiji. Grad Blagoevgrad je najveći grad u regiji te je poznat kao grad studenata obzirom da se tu nalaze dva najveća sveučilišta u Bugarskoj. Ovaj dio Bugarske poznat je i po dobrim vinima.

Bolgarski Shopluk

  • Krajevi: Sofija, Pernik,...
  • To je regija u kojoj se nalazi glavni grad Sofija. Planina Vitoša, koja se uzdiže južno od Sofije jedna je od omiljenih turističkih destinacija. U ljetnim mjesecima tamo možete šetati i uživati u piknicima, dok u zimskom razdoblju ona postaje skijaško središte.

Planinski masiv Balkan

  • Krajevi: Sliven, Kazanluk,...
  • Bugarska smatra planinski masiv Balkan svojom dušom. Masiv simbolizira bugarski folklor i kulturu. To je dom junaka i pobjeda, čuvar ljudi te koljevka svega što je bugarsko. Na podnožju planine nalaze se mala sela gdje su rođeni mnogi junaci i kulturni idoli Bugara. Nacionalni park Balkan primjeren je za raznorazne zimske sportove.

Značajke regije

Balkanski planinski masiv dijeli sjevernu od južne Bugarske te se rasteže od krajnjeg sjeverozapada države i završava na istočnoj obali crnog mora. Južni dio Bugarske pretežno je brdovit s mnogo riječnih dolina. U južnom dijelu nalazi se Trakija te planine Strandzha i Sakar. Na sjevernom djelu Bugarske prevladavaju nizine s poljima. Na istočnom dijelu nalazi se obala i plaže Crnog mora. Najviša točka: "Musala" 2925 m (najviši vrh u istočnoj Europi)

Vrijeme i klima

U unutrašnjosti Bugarska ima pretežno hladne zime s povremenim velikim količinama snijega. Ljeta su u Bugarskoj vruća i suha ili lagano vlažna. Na obali su jesen i zima blage, dok je proljeće nešto toplije te se ugodni proljetni dani znaju brzo pretvoriti u vruće ljetne dane. Na jugozapadnom djelu države prevladava suptropska klima. Zime su blage s više kiše nego snijega, a ljeta vruća i vlažna. Prosječne zimske temperature u unutrašnjosti kreću se od -5°С do 0°С, na moru između -2°С i 3°С te u planinama između -10°С i -6°С. Zimski ekstremi obično dosegnu -15°С, a u hladnim godinama i do -25°С. U ljetnim mjesecima temperature variraju od 25°C do 30°С u unutrašnjosti, od 21°С do 28°С na obali i od 18°С do 21°С u planinama. Ljetni ekstremi dosegnu i 40°С.

Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Bugarska

Bugarsku je najbolje posjetiti u ljetnom periodu između lipnja i rujna, pogotovo ako se spremate posjetiti obalno područje Crnog mora. Ako ste se odlučili za zimske radosti najbolje da se tamo uputite u siječnju ili veljači.

Povijest

Razdoblje Antike

Bugarska se može pohvaliti da su na njenom teritoriju pronađeni predmeti koji sežu u razdoblje i do 5.000 godina prije naše ere. Na teritoriju današnje Bugarske živjeli su mnogi narodi. U antičkoj grčkoj dijelove teritorija današnje Bugarske naselili su Grci, kasnije su te prostore osvojili Rimljani. Početkom srednjega vijeka na Balkan (regija u Bugarskoj) doseljavaju se neki od slavenskih naroda koji početkom 7. stoljeća pomalo počinju stvarati bugarski narod. Njima su pripadala i azijska plemena koja su u tom razdoblju migrirala na područje Bugarske.

Prvi i drugi Bugarski Imperij

U narednim stoljećima jugoistočnim djelom Europe vlada bugarski i bizantski imperij. Bugari su u jednom trenutku bili blizu osvajanja Konstantinopola – ondašnje koljevke civilizacije. Bizantinci im nisu ostajali dužni te su im zadali nekoliko fatalnih udaraca. U Srednjem vijeku je Bugarska slovila za središte slavenske kulture i kršćanstva. Već su tada u školama poučavali o vjeri i likovnoj umjetnosti, a bili su poznati i po svojim rukotvorinama. Bugarska je bila prva država koja je uvela ćirilicu (u svom prvotnom obliku). Prvo zlatno doba ili "Golden Age" je u Bugarskoj trajalo od 811. g. do 924. g., u vrijeme vladavine kneza Borisa I Simeona Velikog, koji su bili carevi Prvog bugarskog carstva. Drugo zlatno doba ili "Golden Age" je trajalo od 1200. g. do 1241. g. Ivan Asen II bio je car Drugog bugarskog carstva.

Bugarska i Osmanske vlasti

Krajem 14. stojeća teritorij Bugarske pao je pod tursku vlast. Pod Osmanskim carstvom bili su i drugi slavenski narodi. Pet stoljeća kasnije, 1878. g. bugarska se oslobađa uz pomoć ruskog imperija, te 1908. g. Osmansko carstvo priznaje njenu nezavisnost.

Treća bugarska država

1946. g. Bugarska postaje Narodna republika, a komunistička partija dobiva vodeći položaj u državi. Bugarska, odnosno obala Crnog mora, u to je vrijeme postala omiljena turistička destinacija, te je mnogo ljetovališta bilo izgrađeno baš u vrijeme željezne zavjese. Komunistička partija je krajem 1989. g. smijenjena, a u Bugarskoj su organizirani izbori. Međutim, situacija u državi se ne mijenja obzirom da su na vlasti ostali isti ljudi samo u drugim strankama. Reforme i demokracija su Bugarsku usmjerile prema NATO-u, a ulaskom u EU 2007. g. situacija u državi se poboljšava. Iako Bugarska ima relativno stabilno gospodarstvo i nizak udio javnog duga u BDP-u još uvijek spada među siromašnije članice EU.

Hrana

Bugarska kuhinja je tipična kuhinja jugoistočne Europe, a zbog utjecaja turske i grčke kulture veoma je raznolika. Bez obzira na te utjecaje, Bugarska ima i nekih jedinstvenih jela. Razmjerno toplo podneblje i raznolik zemljopisni položaj razvili su odlične uvijete za uzgoj različitog povrća, začinskog bilja i voća. Poznata je po svojim bogatim salatama koje se poslužuju uz svaki obrok. Može se pohvaliti i sa kvalitetnim mliječnim proizvodima, vinima i različitim drugim alkoholnim pićima. Bugarski jelovnik sastoji se od različitih toplih i hladnih juha te brojnih glavnih jela. Svakako ne smijete propustiti mesna predjela, koja su obavezna prije svakog glavnog jela. Bugarska kuhinja poznata je i po vrlo ukusnom i različitom pecivu. Tradicionalni bugarski obrok započinje salatom i žesticom. Tokom ručka pije se pivo ili vino. Zadnjih godina sve se više otvaraju i restorani koji nude međunarodna jela, a posebice u većim gradovima. Treba naglasiti da su proizvodi iz povrća koji se koriste u tipičnim bugarskim jelima svi iz ekološkog uzgoja.

Piće

Bugarska ima vrlo razvijeno vinogradarstvo. Vino je uz pivu i rakiju jedno od omiljenih alkoholnih pića u državi. Pivo je vrlo popularno piće te se proizvodi i pije po cijeloj državi. Popularno je ponajprije domače pivo, koje je jeftinije od uvezenog. Rakija je nacionalno bugarsko piće koje se obično poslužuje prije obroka. U većini slučajeva radi se od šljiva i grožđa.

Shopping

Bugarska nacionalna valuta je Lev. U dućanima obično ne prihvaćaju stranu valutu osim eura. U biti, trgovci čak i više vole da im se plaća eurima nego levima. Više vole gotovinu nego kartice kao sredstvo plaćanja, međutim u većim gradovima moći ćete plaćati i karticama. Cijene u Bugarskoj su u usporedbi sa zapadnom Europom niže za polovicu. Poznati su po prodaji cipela i kožnih proizvoda. Poznato je i to da su cijene proizvoda kao što su parfemi, roba, elektronika poznatih robnih marki puno skuplje od ostatka Europe. U Sofiji i većim gradovima naići ćete na podružnice međunarodnih trgovačkih lanaca kao što su: Kaufland, Hit, Billa, Metro, i drugi. Postoje i lokalni lanci supermarketa kao što su: Fantastiko, Familia i Piccadilly. Svi bugarski supermarketi prodaju proizvode po europskim standardima kvalitete.

Gospodarstvo i ekonomija

Bugarska i njeno gospodarstvo funkcionira po načelu slobodnog tržišta s jako razvijenim privatnim sektorom u usporedbi s javnim sektorom, koji dosta zaostaje. Od 2011. g. u Bugarsku ulaze mnogi strani investitori. U vrijeme krize od 2007. do 2010. g. Bugarska je doživjela manji gospodarski pad, međutim u odnosu na neke druge države na Balkanu brzo se oporavila. Najvažniji sektori bugarskoga gospodarstva u 2016. g. bili su industrija (23,8 %), prodaja na veliko i na malo, promet, usluge smještaja i usluživanja hrane (22,2 %), javna uprava, obrana, obrazovanje te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (14,1 %). Na trgovinu unutar EU-a odnosilo se 68 % bugarskog izvoza (izvoz u Njemačku činio je 14 %, a u Italiju i Rumunjsku po 9 %), dok se izvan EU-a najviše izvozilo u Tursku (8 %) i Kinu (2 %). Kad je riječ o uvozu, 67 % činio je uvoz iz država članica EU-a (13 % iz Njemačke, 8 % iz Italije i 7 % iz Rumunjske). Od zemalja izvan EU-a najviše se uvozilo iz Rusije (9 %) i Turske (6 %).

Kultura

Bugarska se nalazi na teritoriju na kojem je živjelo mnogo različitih civilizacija, a svaka od njih pustila je za sobom ogroman pečat na njihovu kulturu. Bugarska ima i dugu glazbenu tradiciju. Jedan od prvih pjesnika bio je Yoan Kukuzel (1280.-1360.), koji se proslavio sa svojim djelom: Polieleion of the Bulgarian Woman.

Jezik

Bugarski jezik spada među južnoslavenske jezike te je dosta sličan makedonskom i usko povezan sa srpskim i hrvatskim. Ruski i drugi slavenski jezici su s bugarskim u daljem srodstvu, ali još uvijek slični. Svatko tko zna govoriti neki od nabrojenih jezika ne bi trebao imati problema u sporazumijevanju niti s učenjem bugarskog. Moderni bugarski jezik težak je prije svega za neke zapadne europske države jer ima tri spola za imenice.

Obrazovanje

Najstarije bugarsko sveučilište u Sofiji, "Sv. Kliment Ohridski", koje je 2008. g. slavilo svoj 120-ti rođendan, ubraja se u najveće i najprestižnije sveučilišno središte. Osim njega, Bugarska ima i mnogo novijih obrazovnih centara kako u Sofiji tako i u Plovdivu, Varni, Shumenu, Veliko Tarnovu, Blagoevgradu, itd. Većina programa izvodi se na bugarskom i engleskom jeziku, ovisno o sveučilištu. Osnovne i srednje škole financijski podupiru lokalne vlasti. Bugari većinom govore engleski, njemački, francuski i ruski. Neka sveučilišta imaju mogućnost upisa na cjelokupno obrazovanje u engleskom jeziku. Američki koledž u Sofiji nudi obrazovanje na engleskom jeziku i u srednjoj školi.

Rad

Strani državljani se mogu zaposliti u Bugarskoj tek nakon pridobivanja radne dozvole, osim ako zakonom nije drukčije određeno. Uvjet za dobivanje radne dozvole je ugovor o zapošljavanju ili poslovni put. Radne dozvole za strance mora zahtijevati lokalni poslodavac, a izdaje ih bugarska agencija za zapošljavanje. Radna dozvola izdaje se za maksimalno jednu godinu s mogućnošću produljenja. Obzirom da je Bugarska dio EU, europski državljani se u Bugarskoj mogu zaposliti bez radne dozvole.

Sigurnost

Bugarska je općenito sigurna zemlja, a njezini su stanovnici vrlo ljubazni. Ipak, savjetujemo da se pridržavate nekih općih pravila odnosno ne nosite sa sobom veće količine novaca te druge skupocjene stvari, ne zalazite noću u sporedne tamne ulice, pogotovo u većim gradovima, i sl. Standardni europski broj 112 vrijedi za sve pozive u sili i djeluje po čitavoj Bugarskoj. U slučaju da se ne možete povezati s 112, broj policije je 166, ambulante 150, a vatrogasaca 160.

Zdravlje

Kao i ostale države u Europi i Bugari su razvili određen zdravstveni standard. Zbog većeg onečišćenja određenih krajeva moguće su poteškoće kod onih posjetitelja koji imaju probleme s disanjem (astmu). Također, preporučuje se ispiranje voća i povrća prije nego ga pojedemo, u vrijeme vrućina potrebno je zaštititi se od sunca da izbjegnemo opekline te izbjegavati alkoholna pića.

Telekomunikacije

Telefon

Domaće telefonske usluge dostupne su gotovo svim stanovnicima bugarske ili preko PSTN ili VoIP. Bugarska je vrlo razvijena što se tiče mobilne telefonije, većina stanovnika ima dva do tri mobitela. Postoje tri pružatelja mobilnih usluga - M-tel, Globul i Vivacom. M-tel je najstariji i najveći i ima 97% pokrivenosti s iznimkom nekih gorskih predjela. Druga dva, Globul i Vivacom, nisu tako raširena, ali nude bolje internetske usluge. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije Euro tarifa, te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Internet u Bugarskoj koristi približno 60 % stanovništva. Širokopojasni pristup do interneta je moguć preko kabelske veze ADSL, optike, WiMAX i LANa. Moguć je pristup i preko mobilnih telefona, i to preko GPRS ili 3G. Brzina interneta je u glavnom gradu relativno visoka. Izvan njega se značajno smanji. Internet kavane možete naći u svim većim krajevima, ali i u selima. Kompjutori obično nisu dostupni u knjižnicama ili javnim mjestima, kao što su željeznički kolodvori. Besplatan pristup internetu moguć je na javnim površnima i benzinskim postaja. Mnogi restorani i hoteli također nude pristup WiFi-ju. Brzina interneta je u Bugarskoj iznenađujuće dobra. Bugarska spada među deset najboljih država na svijetu po bežičnom internetu.

Pošta

Običaji

Bugari su nevjerojatno ljubazni i zainteresirani za razgovor sa strancima. Može se reći da su mnogo otvoreniji u usporedbi s drugim istočnoeuropskim zemljama. U manjim krajevima, pogotovo u Rodopi, nije ništa neobično ako vas domaćini pozovu na ručak te vam ponude smještaj. Lijepa gesta je ako domaćine pozdravimo sa Kak Sté (kako ide). Preporuča se izbjegavanje tema o politici, vanjskim odnosima te ponekad i o nogometu. Ako ste se pak već zapleli u razgovor, pokušaje ostati neutralni. Jedna od osjetljivijih tema za razgovor je o Makedoniji obzirom da većina Bugara smatra da Makedonija pripada Bugarskoj. Naravno, ako domaćinu ljubazno postavimo pitanje, dobiti ćemo i odgovor. Bugari nemaju naviku pričati s nepoznatim ljudima zato se nemojte iznenaditi ako vas budu čudno gledali u slučaju da im se obratite na cesti ili dućanu.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

] Bugarska se zalaže za ulazak u šengensku zonu te je tehnički za ulazak spremna još od 2011. godine, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska. Za države članice EU, kao i za Island, Liechtenstein, Norvešku i Švicarskiu, za ulazak u Bugarsku dovoljna je osobna iskaznica. Od 1. srpnja 2013. i državljani Hrvatske mogu ulaziti u Bugarsku s osobnom iskaznicom.

Avion

Bugarska ima četiri međunarodna aerodroma koja se nalaze u gradovima: Sofiji, Varna-u, Burgasu i Plovdivu. Najpoznatiji prijevoznici (Lufthansa, British Airways, turski Airways, itd.) lete samo na međunarodni aerodrom u Sofiju. Bugarska ima mnogo čarterskih ponuda koje su cjenovno dosta pristupačne. Moguće je dobiti avionsku kartu već za 100 EUR i to sa njemačkih aerodroma za Bugarsku i nazad. Sve je više i nisko cjenovnih avionskih prijevoznika koji uvode redovne linije prema Bugarskoj. Iz SAD-a veći avionski prijevoznici nude odlične veze s Bugarskom preko Europe.

Autobus

Autobusne linije iz Sofije voze po većini većih gradova u Europi. Bugarski autobusni prijevoznici su jeftiniji, ali nude toliko manje udobnosti u autobusima

Automobil

Bugarska je automobilom iz zapadne Europe dostupna preko Srbije ili Rumunjske. Druga opcija je trajekt iz Italije koji vozi do Grčke te od tamo nastavljate svoje putovanje prema Bugarskoj. Najkraći put do Bugarske iz zapadne Europe je svakako preko Srbije. Obzirom da Srbija nije dio EU moramo sa sobom imati zelenu kartu. Bugari također imaju neku vrstu vinjete. Na granici ćete naime morati platiti porez za cestovni promet (otprilike 5 € za 7 dana). Osim naljepnice morati ćete bugarskim organima vlasti platiti i za zdravstveno osiguranje (2 € na osobu za 3 dana). Pobrinite se da dobijete potvrdu o uplati. Očekujte duge kolone na određene dane pogotovo u vrijeme bugarskih praznika i godišnjih odmora.

Vlak

Bugarska ima dobro razvijenu međunarodnu mrežu te je s ostatkom Europe povezna brojnim međunarodnim linijama, posebice s gradovima Sofijom i Varnom. Međunarodne veze Bugarsku spajaju s Kijevom, Istanbulom, Bečom i drugim većim gradova po Europi. Vlak iz Bukurešta do Sofije i nazad, vozi dvaput dnevno. Jeftin način putovanja u ili iz Bugarske je Balkan Flexipass.

Brod

Transport po destinaciji

Avion

Unutarnji avionski promet je zbog malih udaljenost rijedak. Bulgarija Air, nacionalni avionski prijevoznik, leti svaki dan od Sofije do Varna i Burgasa. WizzAir putuje četiri puta na tjedan od Sofije do Varna. Red letenja nađete na njihovoj službenoj internetskoj stranici.

Vlak

Bugarska ima vrlo povoljne cijene za turiste koji putuju vlakom. Najpovoljnije je putovati ako putujemo uzduž dvije glavne relacije: Sofija - Varna i Sofija - Burgas. Putuje se noću te zbog velikog interesa preporučljivo je da si mjesta rezervirate koji dan ranije. U svakom slučaju, ne očekujte preveliku udobnost obzirom da vlakovi nisu pretjerano uzdržavani i imaju preko dvadeset godina.

Automobil

Ako se za proputovanje po Bugarskoj odlučite za automobil, preporučljivo je da znate ćirilicu. Naime, većina znakova na cesti je u ćirilici. Ceste nisu najbolje označene te su u dosta lošem stanju. Zbog velikih i čestih rupa na cestama vozači tamo voze i po krivoj strani ceste.

Autobus

Autobus je svakako najbrže prijevozno sredstvo za putovanje po državi. Bugarska ima dobro uređenu autobusnu mrežu i povoljne cijene karata. Karta u jednom smjeru iz smijera Crnog mora prema Sofiji iznosi od 12 do 14 eura. Autobusi su novi i moderni. Sve autobusne veze idu preko glavnog grada Sofije gdje se nalazi i centralni autobusni kolodvor.

Taksi

Taksisti u Bugarskoj jako loše govore engleski jezik. Najbolje je da si adresu prije puta zapišete. Tarife su iste po svim većim gradovima. Prilikom izbora taksi službe u Bugarskoj moramo biti dosta oprezani. Najsigurniji način naručivanja taksija je preko telefona. Naime, neki taksisti krivotvore naljepnice s logom taksi službi koje imaju licencu. Stoga je bolje izbjegavati one taksije koji čekaju na kolodvorima ili aerodromima. Iznimka je aerodrom u Sofiji gdje su samo taksiji s licencom.

Bicikla

Rekreacijsko bicikliranje s godinama postaje sve popularnije i u Bugarskoj. Međutim, još uvijek ne postoje ceste za bicikliste, odnosno jako je malo onih koje imaju dodatnu traku za bicikliste. S druge strane vozači motornih vozila često ne mare i ne daju prednost biciklistima. Pravi je doživljaj stoga biciklirati po sporednim cesticama u prirodi koje nisu toliko prometne.

Spavanje i smještaj

Bugarska svojim gostima nudi široku paletu smještaja, a najviše istupaju hoteli na obali Crnog mora te na području Banskog – koje postaje sve popularnije skijaško središte.

Hoteli

Bugarska ima veliku ponudu hotela. Od manje raskošnih do luksuznih koji će zadovoljiti i najzahtjevnijeg gosta. Cijene hotela su znatno niže u odnosu na cijene hotela u ostatku EU.

Hosteli

Bugarska ima i široku ponudu hostela. Ako pogledamo cijene u omiljenim mjestima, za smještaj u hostelu morati ćemo izdvojiti u prosjeku 10 eura za osnovni ležaj. Najveća ponuda hostela je u Sofiji. Najpopularniji ćemo naći u gradu Varna. Zove se X Hostel Varna te se smatra nekakvim hostelom zabave.

Kampiranje

Bugarska nudi i mnogo uređenih kampova koji privlače i strane i domaće goste. Njihova glavna karakteristika je da su u neposrednom doticaju s prirodom. Većina ih se nalazi duž obale Crnog mora blizu nekih od najljepših bugarskih plaža. Neki od tih čarobnih krajeva za provesti noć pod zvijezdama su: Koral, Zora, Bitka, Delfin.

Sljedeća destinacija