Finska

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Finska je država šuma, jezera i netaknute prirode. Finska je prava adresa za sve one koji bi svoj godišnji odmor željeli proživjeti malo drukčije. Snježan i zaleđen krajolik idealan je za skijanje, skijaško trčanje i klizanje. U desetak brodogradilišta izrađuju se tankeri, ledolomci i trajekti. Poznati su po nesvakidašnjim utrkama kao što je svjetsko prvenstvo u ubijanju komaraca. Dom djeda Božićnjaka je u Finskoj. Mogu se pohvaliti i s 1,6 milijuna finskih sauna.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 51:32 minuta

Jezik: Engleski Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Helsinki
  2. Kuusamo:
  3. Tampere
  4. Turku:
  5. Sotkamo
  6. Espoo

Skriveni krajevi

  • Grad Porvoo je važan srednjevjekovni trgovački grad s velikim skladištima, visokom tvrđavom, poznatim kamenim gotičkim crkvama te drvenim kućama okruženim vrtovima.
  • Jezero Paijanne je jedno od najduljih i najdubljih jezera, 150 km udaljeno do sjevernog grada Jyvaskyla – rodnog mjesta asa skijaških skokova Mattia Nykänena.
  • Nacionalni park Ähtäri – tu možete posjetiti i zoološki vrt s tipičnim životinjama sjeverne Europe.
  • Tematski park Mini Finska prikazuje karakteristike zemlje u minijaturi.
  • Staklarski centar u selu Iittala.

Plan puta

FINSKA, NORVEŠKA

1. DAN HRVATSKA - BODO noćenje

  • Let iz zračne luke u Zagrebu do Osla.
  • Nastavak puta do grada Bodo.
  • Smještaj u hotelu u okolici i noćenje.

2. DAN LOFOTSKI OTOCI doručak, noćenje

  • Trajektom na Lofotske otoke.
  • Obilazak sela A, posjet muzeju ribarstva.
  • Obilazak sela Henningsvarja i razgledavanje lofotske drvene katedrale.
  • Obilazak prijestolnice Svolvaer.
  • Po želji posjet Ledene galerije i bara.

3. DAN LOFOTSKI OTOCI - TROMSO doručak, noćenje

  • Posjet ribarskim selima sjevernih Lofotskih i Vesteralskih otoka te nastavak putovanja prema Norveškoj.
  • Prelazak najvećeg norveškog otoka Hinnoy te vožnja po sjevernoj obali fjorda Narvik.
  • Noćenje u najvećem gradu sjeverne Norveške, Tromso.

4. DAN TROMSO - ALTA - NORDKAPP doručak, noćenje

  • Vožnja prema gradu Alta te razgledavanje muzeja petroglifova.
  • Nastavak putovanja kroz pokrajinu Finnmarka kroz najdulji podvodni tunel u Europi, Fatima.
  • Posjet Nordkappu i Arktičkom moru.
  • smještaj u hotelu u Honningsvagu.

5. DAN HONNINGSVAG - KARASJOK - JEZERO INARI doručak, noćenje

  • Vožnja do kraja Karasjok, upoznavanje kraja i naroda Saamija.
  • Nastavak putovanja prema Finskoj uz jezero Inariju.

6. DAN INARI - ROVANIEMI doručak, noćenje

  • Obilazak Laponske i središte Rovaniemi.
  • Razgledavanje muzeja, suvremeni Arktikum.
  • Smještaj u hotelu.

7. DAN ROVANIEMI - OULU - JYVASKALA - TAMPERE doručak, noćenje

  • Nastavak putovanja do Botnijskog zaljeva i „bijelog grada" Oulu, pokraj brojnih jezera do grada Jyväskylä.
  • Posjet Tampere-a.
  • Večernja šetnja po živahnom centru.
  • Smještaj u hotelu u gradu ili okolici.

8. DAN TAMPERE - HELSINKI doručak, noćna plovidba

  • Vožnja do Helsinkija. Razgledavanje znamenitosti: Trg senata s katedralom, crkva Temppeliaukio, Sibeliusov spomenik, kongresna dvorana Finlandia, olimpijski park i ruska crkva.
  • Obilazak tržnice i šetnja gradskim centrom.
  • Nastavak putovanja brodom prema Stockholmu.

9. DAN STOCKHOLM - HRVATSKA doručak

  • Šetnja starom gradskom jezgrom Stockholma, Gamlastan.
  • Razgledavanje znamenitosti: kraljeva palača, parlament Riksdag, trg Riddarhustorget.
  • Razgledavanja Riddarholma, po želji obilazak otoka Djurgarden.
  • Prijevoz do zračne luke i let prema Hrvatskoj.

Aktivnosti

  • HELSINKI: Razgledavanje gradskog središta gdje se nalazi sjedište sveučilišta, vladina palača i parlament, pravoslavna crkva Uznesenja blažene djevice Marije, katedrala sv. Nikole, Crkvu u kamenu (Temppeliaukion kirkko), Finski narodni muzej i narodnu galeriju.

­

  • ALANDSKI OTOCI: Više od 6.000 razvedenih otoka koji su se smjestili između finske i švedske obale. Nude bicikliranje, jedrenje i sportski ribolov.

­

  • LEMMENJOKI: Traženje zlata u nacionalnom parku na planinama uz rijeku Lemmenjoki u Laponiji.

­

  • PORVOO: Šetuckanje po starom trgovačkom gradu uz finski zaljev s uskim ulicama i drvenim kućama iz 18. stoljeća i gotskom katedralom.

­

  • RAUMA: Srednjovjekovna šetnja kroz lijep sačuvani grad uz Botnički zaljev s drvenim kućicama iz 18. i 19. stoljeća te crkvu sv. Križa s freskama.

Korisne informacije

Glavni grad: Helsinki

Valuta: Euro

Broj stanovnika: 5.421.827

Električna energija: Većinom nuklearna

Pozivni broj države: 00 358

Vremenska zona: UTC+2 (zima), UTC+3 (ljeto)

Telefonski broj za prvu pomoć: 112

Domena: .fi

Veličina države: 337.030 km²

[[1]] Wikipedia

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Zemlejvid Predloga:http://commons.wikimedia.org/wiki/Finska

Dinamična karta

Regije

Južna Finska Gradovi:Helsinki, Lahti... Južni dio obale prostire se do ruske granice. U Južnom dijelu nalazi se i glavni grad Finske Helsinki i povijesna pokrajina Uusimaa.

Finska pokrajina jezera Gradovi:Kuopio, Savonia... To je pokrajina šuma i jezera, također graniči s Rusijom.

Sjeverna Finska Gradovi: Oulu, Ivalo... Sjeverni dio Finske je prije svega divljina. U ovom dijelu nalazi se i Laponija, Kainu i Sjeverna Ostrobotnija.

Finski otoci Aland Gradovi:Mariehamn... Alandski otoci u Finskoj nalaze se između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn.

Istočna Finska Gradovi:Tampere, Turku... Na istoku Finske nalaze se dijelovi povijesnih pokrajini Ostrobotnija i Seinäjoki.

Značajke regije

Vrijeme i klima

Finska ima subpolarno kontinentalno podneblje za koje su značajna topla ljeta s temperaturama do 30 stupnjeva, noći su kratke i svijetle, zime duge s mnogo snijega. Prosječna godišnja količina padalina je 600-700 mm na jugu i 400-500 mm na sjeveru.

Predloga:wunderground.com Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Finska

Najprimjereniji mjeseci za posjet Finskoj su od svibnja do rujna.

Povijest

Preci današnjih Finaca navodno su došli s istoka prije nekoliko tisućljeća. O njihovom životu i kulturi malo znamo. Jedna od teorija da je nekada postojao zajednički ugrofinski prajezik u naseljenom području koje se nalazilo između Urala i rijeke Volge, a od kud su pojedine skupine migrirale u različitim smjerovima. Kada su točno finski preci naselili današnje područje Finske nije posve jasno. Oko 1. tisućljeća pr.n.e. naseljeni su bili oko Baltičkog mora od kuda su se u prvom stoljeću naše ere naselili na područje južne Finske. Prisnije kontakte sa zapadnim svijetom su Fincima omogućili kršćanski misionari koji su u 11. stoljeću došli iz Švedske. Kasnije su misionari iz Novogoroda istočnom djelu Finske započeli širiti pravoslavnu vjeru. U 13. stoljeću se područje finske priključilo švedskom gospodarstvu. Švedska je pomicala Finsku granicu sve više prema sjeveru i istoku što je uzrokovalo konfliktom s Rusijom. Vojni sukob bio je neizbježan. Posljedica Napoleonovih ratova bila je pak da se Švedska morala odreći vlasti nad Finskom. Car Aleksandar I. (1777.-1825.) je 1808. godine naredio ruskoj vojsci da ponovno zauzme Finsku koja je time postala velika samostalna vojvodina pod ruskim vrhovnim vodstvom. U tom razdoblju, 1906. godine, Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tijekom Drugog svjetskog rata napadnuta od tadašnjeg SSSR-a te je morala ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsovog mora, te je tako Finska svedena na današnji prostor.

Hrana

Finska prehrana je jednostavna te je prije svega kombinacija skandinavske, europske i turske kuhinje. U prehrani su najviše zastupljene ribe i jelenje meso, mnogo žitarica i voće. Tradicionalna jela su: pita s ribljim ili svinjskim mesom, riblja juha, ragu sjevernog jelena, punjeni losos sa sirom i začinima… Najzanimljivije i ujedno najneuobičajenije jelo je Mämmi. To je vrsta pečene ražene kaše koja se u Finskoj jede najviše za vrijeme Uskrsa. Sličan je našem pudingu.

Piće

Finci popiju puno kave, piva i votke. Neki imaju naviku uz obrok popiti čašu mlijeka. Karakteristična pića su:

  • votka Finlandia
  • Virvatulet
  • Karhu, svjetlo pivo
  • pivo Karjala
  • Lapin kulta (Laponsko zlato), najpopularnije pivo u Laponiji
  • Lakkalikööri
  • Polar Karpalo
  • Lapponia Mustikka

Shopping

Gospodarstvo i ekonomija

  • Razvoj gospodarstva iz poljoprivrednog u industrijsko
  • Podloga industriji je prerada drva i metala
  • Finski su proizvodi znani po pažljivoj i umjetničkoj obradi.
  • Značajni proizvodi: keramika, tkanine, namještaj, aparati za obradu podataka i obavještavanje, kemijska industrija.

Najvažniji sektori finskoga gospodarstva 2016. bili su javna uprava, obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (21,3 %), industrija (20,2 %) te veleprodaja i maloprodaja, promet i usluge smještaja i prehrane (15,9 %). U zemlje EU-a odlazi 59 % finskog izvoza (13 % u Njemačku, 10 % u Švedsku te 7 % u Nizozemsku), a izvan EU-a 8 % odlazi u SAD, a 6 % u Rusiju. U pogledu uvoza, 73 % dolazi iz država članica EU-a (17 % iz Njemačke, 16 % iz Švedske i 9 % iz Nizozemske), dok od zemalja izvan EU-a 9 % finskog uvoza dolazi iz Rusije, a 4 % iz Kine.

Kultura

Glazba

Finska je u svijetu najpoznatija po glazbi. Glazba je naime vrlo važan dio nastavnog plana. Iz Finske dolazi poznati skladatelj Sibelius. Njegovo najpoznatije djelo je Finlandia. U novom tisućljeću je u svijetu Finska prepoznatljiva po finskoj gotskoj sceni. Poznati izvođači: HIM, Children of Bodom, Lordi, Nightwish, The Rasmus, Sonata Arctica,...

Književnost

Finci mnogo čitaju, mnogo odlaze u javne knjižnice te kupuju knjige. Najpoznatiji finski ep Kalevala, preveden je na 45 jezika. Elias Lönnrot je bio glavni kolekcionar ljudskih pjesama.

Jezik

Finska ima dva službena jezika: finski koji koristi 92 % stanovništva te švedski kojeg koristi samo 6 % stanovništva. Saami narod koristi svoj jezik. Finski spada u ugrofinsku skupinu jezika. Od stranih jezika najpopularniji je engleski.

Obrazovanje

Finci imaju visok nivo obrazovanja. Sva djeca između 7 i 16 godina obavezni su pohađati školu. Nakon 16-te godine daljnje školovanje nije više obavezno. Tada se učenici odlučuju da li će školovanje nastaviti ili ne. Birati mogu između gimnazija gdje obrazovanje traje tri do četiri godine ili strukovnih škola čiji programi traju dvije do pet godina. Visokoškolsko obrazovanje dijeli se na dva sektora: sveučilišta i politehničke škole. Finska ima 21 sveučilište, dok je politehničkih škola 30. Više od 60 % stanovništva završilo je daljnje školovanje, dok ih 13 % ima sveučilišnu diplomu ili usporediv stupanj obrazovanja. Sveučilišta:

  • Sveučilište Aalto,
  • Sveučilište Åbo Akademi,
  • Hanken, ekonomska škola,
  • Lappeenranta, tehnološko sveučilište,
  • Tampere, tehnološko sveučilište,
  • Sveučilište u Helsinkiju,
  • Sveučilište u Jyväskylä,
  • Sveučilište u Laplandu,
  • Sveučilište u Turuku,
  • Sveučilište u Vaasa,
  • Helsinško sveučilište umjetnosti.

Tržište rada

Finska je jedna od europskih država s najuređenijim tržštem rada i sistemskim uređenjem na području zapošljavanja. Nezaposlenost u Finskoj trenutno iznosi nešto više od 8 % te se u usporedbi s ostalim članicama EU, usprkos financijskoj krizi, nije jako povećala. Kod traženja posla u Finskoj od velike je važnosti poznavanje finskog jezika. Finska ne primjenjuje ograničenja na pristup svojem tržištu rada za građane Hrvatska. Ne primjenjuje se posebna politika. S hrvatskim građanima kao građanima države članice EU-a postupat će se ravnopravno kao i s drugim građanima država članica EU-a. Studentima je u vrijeme redovnog studija raditi kraće radno vrijeme (do 25 sati/tjedan) te puno radno vrijeme za vrijeme školskih praznika.

Sigurnost

Finska spada među deset najsigurnijih država na svijetu. Posebnih upozorenja vezanih za sigurnost nema. Finska ima općenito niski stupanj kriminala i sigurna je država. Finska je i jedna od država u kojoj je postotak korumpiranosti vrlo nizak. Finska policija nikada ne zahtjeva gotovinu kao sredstvo plaćanja kazni.

Zdravlje

Lijekovi se prodaju samo u ljekarnama. Turistima za ulazak u Finsku nije potrebno nikakvo dodatno cijepljenje. Voda iz špine je pitka i besprijekorna. U restoranima su strogi higijenski standardi. Za zdravlje je najopasnija hladnoća, posebice zimi. Finska je rijetko naseljena te ako se uputite prema pustinji obavezno prijavite svoje planove nekome tko može obavijestiti službu spašavanja ako se ne vratite. U državi možete koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju dobijete u HZZO-u. U slučaju liječenja važno je da svu dokumentaciju sačuvate zbog mogućih kasnijih obračuna troškova. Kartica vrijedi samo u primjeru hitnih zdravstvenih usluga. ZZZS

Telekomunikacije

Telefon

Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije Euro tarifa, te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Veći finski operateri internetskih usluga su:

  • Sonera
  • Saunalahti
  • Elisa Oyj
  • Welho [4]

Finska ima odličnu pokrivenost internetom.

Pošta

Pošte su otvorene od ponedjeljka do petka od 9:00 do 18:00, a glavna pošta do 20:00. Poštanski pretinci su žute boje. Poštarske markice možete kupiti u pošti, kioscima, knjižarama, papirnicama, prehrambenim dućanima te željezničkim i autobusnim kolodvorima.

Običaji

Finska je država u kojoj riječi puno znače – riječi se biraju pažljivo i služe za komunikaciju. Drugih posebnosti koje bi bile relevantne za turista niti nema. Za Fince je značajna kineska izreka »Tvoj govor morao bi biti bolji od tišine, ako nije, radije šuti.«

  • Poslovne sastanke i pregovore Finci obično započinju točno i s kraćim uvodnim razgovorom. Prilikom pregovaranja Finci pred »prodajnim govorom« prednost daju skromnosti, vjerodostojnosti i tehničkoj preciznosti.
  • Ne postoji točno definirano pravilo oblačenja, no ako se radi o poslovnom ručku preporuča se sako i kravata.
  • Pušenje je zabranjeno u poslovnim i javnim prostorima. Pušači i kod kuće rijetko puše u zatvorenom prostoru.
  • Poziv Finaca na ručak/večeru je potrebno ozbiljno shvatiti te se na njega odazvati. Prilikom posjeta običaj je donijeti cvijeće, vino ili neki drugi manji znak pažnje.
  • Finci svoje goste obično pozovu u saunu.
  • Finci obično govore neposredno i jasno.
  • Finci su vrlo točni i »drže« se termina, te isto očekuju i od drugih. Posjetitelji i gosti moraju doći u dogovoreno vrijeme bilo da se radi o formalnim ili neformalnim okolnostima.
  • Biti tih u Finskoj znači biti pristojan i zainteresiran za riječi sugovornika.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Svi stranci koji bi u Finskoj boravili duže od tri mjeseca moraju imati dozvolu za boravak. Iznimka su državljani Danske, Islanda, Norveške, Švedske i država europskog gospodarskog prostora. Svi koji u planu imaju iz Finske putovati u Rusiju moraju obavezno imati vizu. U Helsinkiju se za vizu za Rusiju čeka bar 8 radnih dana. Od 1. srpnja 2013. državljani Hrvatske mogu ulaziti u Finsku i s osobnom iskaznicom.

Avionom

Avionom možete doći do finske praktički iz svih europskih država. Finsku možete proputovati avionom: od juga do sjevera ćete trebati oko dva sata. Unutarnji letovi su među jeftinijim u Europi, a prednost je i gusto razvijena mreža zračnih puteva.

Autobusom i Vlakom

Vlakovi i autobusi u Finskoj imaju visoke standarde. Vlakom možete lako i brzo putovati po cijeloj državi, no i autobusi voze često.

Automobilom

Automobilom do Finske možemo doći preko Rusije, Švedske, Norveške i Estonije.

Brodom

Najkorisnija trajektna veza je Silja line - trajekt Njemačka - Finska i Finska - Estonija. O trajektnim vezama možete više saznati na: Online trajektne veze, cijene i kupovina karte

Transport po destinaciji

Avion

Vlak

Automobil

Autobus

Taksi

Bicikla

Spavanje i smještaj

Smještaj u Finskoj je skup, no brojni hoteli su cjenovno prihvatljiviji vikendom i ljeti.

Hoteli

Lanci hotela: Cumulus, Scandic, Finlandia i Sokos te Omena. Lanci nude jeftine samoposlužne hotele koje je moguće rezervirati putem weba.

Hosteli

Poznatiji lanac omladinskih hostela je finski Youth Hostel Association koji ima bogatu mrežu hostela po cijeloj državi. Studenski krevet obično dođe manje od 20 € na noć. Brojni domovi imaju i privatne sobe za manje od 30 €.

Kampiranje

U Finskoj možeš iskoristiti pravo koje omogućuje kampiranje na neobrađenom zemljištu. U svakom slučaju dobro je prije toga zamoliti za dozvolu vlasnika zemljišta, posebice u slučaju paljenja vatre.

Sljedeća destinacija