Grčka

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Grčka je država brojnih otoka sa zanimljivom i bogatom poviješću, te neobično ljubaznim domaćinima. Grčka je država koja je sa svojom poviješću i kulturom postavila temelje današnjoj zapadnoj civilizaciji. Može se pohvaliti izrazito raznolikim pejzažem, gradovima s bogatom antičkom baštinom, otocima, planinama te vinorodnim područjima. Grčka je, također, domovina Olimpijskih igara i koljevka kazališta, demokracije i filozofije.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 51 minut

Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Gradovi

  1. Atena: Atena je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Atena se često naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. stoljeća prije Krista. Najpoznatija je Akropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasične grčke umjetnosti i arhitekture.

Otoci

  1. Kreta: Kreta je najveći grčki otok na Egejskom moru. To je mjesto gdje se razvila Minojska civilizacija (od otprilike 3000. pr. Kr. - 1400. pr. Kr.), i jedna je od najstarijih civilizacija u Europi. A danas je Kreta jedna od omiljenih destinacija za ljetni odmor na Sredozemlju, s bogatim noćnim životom
  2. Santorini: Najjužniji otok u Kikladskom arhipelagu. Vulkanskog je porijekla. Neki ga vežu za ostatke Atlantide.
  3. Kos: Poznat još kao Hipokratov otok. Otok, gdje se ostaci antičkih ruševina isprepliću sa suvremenim gradskim šušurom.
  4. Rodos: Je najveći od dvanaest otoka u Dodekanezu, otočnoj skupini od 12 većih i 150 manjih grčkih otoka u Egejskom moru. Od turske je obale udaljen samo 19 km.
  5. Krf: Krf je pretežno brdovit otok, a nalazi se u Jonskom moru. Ubraja se među najbogatije regije u Grčkoj.
  6. Samos: Najzeleniji otok, znan i kao Pitagorin otok.
  7. Karpatos: Drugi najveći otok u Dodekanezu. Zbog svoje udaljenosti uspio je zadržati mnoge starodavne običaje, nošnje i narječje.
  8. Lefkas: Jedan je od otoka s najljepšim plažama. Leži između Italije i Grčke, s kojom je povezan mostom. Tik do otoka nalazi se i otočić Scorpio, koji je u vlasti grčkog milijunaša lijonarja A. Onassissa.
  9. Lesbos: Otok s neokrnjenom prirodom, te se najvećim dijelom oslanja na poljoprivredu, posebno na uzgoj maslina. Masovni turizam tu je nepoznanica. I jedna mala zanimljivost: riječ lezbijski je nastala od imena otoka. Ovaj pridjev potječe iz djela čuvene pjesnikinje sa Lezbosa, Sapfo, u kojima je opisana ljubav između žena.
  10. Kefalonija: Najveći otok iz skupine Jonskih otoka. Sjeverno od Kefalonije nalazi se Itaka. Itaka je otok, koji je svima poznatiji po Homerovim epovima Ilijadi i Odiseji.
  11. Mikonos: To je otok neodoljivog šarma i bogatog noćnog života. Na otoku je živahno i danju i noću. Na MIkonosu imate velike šanse da sretnete neku osobu iz svjetskog jet-seta, obzirom da mu se uvijek rado vračaju.
  12. Paros: Treći je najveći otok u Kikladima. Život na otoku pruža opušten i bezbrižan ritam, a pogled na prekrasan krajolik dočarava vrlo romantičnu atmosferu.
  13. Naxos: Najljepši je i najveći otok u Kikladskom arhipelagu. Leži između otoka Mikonos, Amorgos i Paros. Na njemu se nalazi najviši vrh u Kikladima - Mount Zas, koji se uzdiže na 1004 m nadmorske visine.

Skriveni krajevi

  • Grčka 7 dana: Atena, Korintski kanal, Starodavni Korint, Tolo, Epidavros, MIkene, Korintski most, Delfi, Meteora, Kalambaka, Igoumenitsa

Aktivnosti

Grčka je kao vrlo raznolika država pogodna za sve one koji žele kako miran tako i aktivan odmor, a svakako i za one koji se žele zabaviti, pa će zadovoljiti i najzahtjevnijeg gosta. Grčka nudi pregršt mogućnosti kao što su planinarenje, raznorazne morske aktivnosti, razgledavanje bogate antičke baštine i iskopina … Ljubitelji vina pak mogu uživati u izvrsnim domaćim grčkim vinima te mediteranskim jelima.

Korisne informacije

Glavni grad: Atena

Valuta: Euro

Broj stanovnika: 11.200.000

Električna energija: 220V

Pozivni broj: 0030

Vremenska zona: UTC +2

Telefon za hitnu pomoć: 100 (policija), 166 (hitna)

Domena: .gr

Veličina države: 131.990 km²


Više podataka na: Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Grčka

Dinamična karta

Regije

Atika Gradovi:Atena, Eleusina, Piraeus, Maraton... Atika je poluotok koji strši u Egejsko more, kojoj pripada i grad Atena, glavni grad Grčke. Ima tipičnu mediteransku klimu, s toplim suhim ljetima i uglavnom malom količinom padalina.

Peleponez Gradovi:Korint, Loutraki... Peleponez je poluotok u južnoj Grčkoj. S kopnom je povezan mostovima preko umjetno izgrađenog Korintskog kanala. Razdijeljen je na 5 regija: Arcadia, Argolis, Corinthia, Laconia i Messenia

Grčki otoci Regije:otoci Saronic zaljeva, Kikladi, Dodekanez, Rodos, Sporades otoci, istočni Egejski otoci, sjeverni Egejski otoci, Jonski otoci Grčka ima više od 2.000 otoka, a Kreta je najveći među njima.

Kreta Gradovi:Heraklion, Chania, Sitia, Ierapetra, Malia... Kreta je najveći grčki otok i 5. najveći u Sredozemnom moru. Dug je 260 km i širok 60 km. Izaberete li njega kao svoju odmorišnu destinaciju, susreti ćete se sa svijetom mitova i legendi, te moći obići spilju u kojoj je prema grčkoj mitologiji rođen vrhovni bog Zeus.

Centralna Grčka i sjeverna Grčka Gradovi:Thessaloniki, Larissa, Volos, Kavala, Lamia... Centralna i sjeverna Grčka dvije su najveće regije u državi i zauzimaju 2/3 cjelokupnog teritorija države. Udaljenosti između pojedinih krajeva su velike, ali po putu ćete naići na mnoge zanimljivosti i interesantna mjesta za obilazak.

Značajke regije

Grčka je pretežno planinska zemlja, s čak 80% brdovitih područja, međutim ima i jednu od najrazvedenijih obala, s više od 2.000 otoka, te mnoštvo vinorodnih područja …

Vrijeme i klima

Grčka ima veoma raznoliko podneblje. U većini države prevladava mediteranska klima, s blagim zimama i vrućim ljetima, te se može pohvaliti sa sedmomjesečnim konstantnim sunčanim razdobljima. Vrućina dosegne najviše vrijednosti u srpnju i kolovozu. Grci imaju naviku izbjegavati najveće vrućine odnosno vrijeme između 13h i 17h. Ostatak godine od studenog pa sve do ožujka pretežno je hladno i kišovito. Na Jonskim otocima godišnje padne više oborina, dok su otoci u južnom Egejskom moru i dijelovi jugozapadnog kopna najsunčaniji dijelovi Grčke. Osim mediteranske klime Grčka ima alpsku i kontinentalnu klimu. Alpska klima prisutna je u brdovitim dijelovima unutrašnjosti, dok kontinentalna prevladava u unutrašnjosti sjeverno-srednjeg i sjeverozapadnog djela Grčke. Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Grčku

Najbolje vrijeme za posjetiti Grčku je u razdoblju od travnja do listopada. Turistička ponuda je u tom razdoblju na vrhuncu, a i vrijeme je najprimjerenije za ljetne radosti. Ako pak želite izbjeći velike vrućine i gužve, posjetite Grčku izvan glavne turističke sezone tj. od studenog do veljače.

Povijest

Grčka je jedna je od najstarijih država na svijetu s neobičnom i bogatom poviješću. Samo grčki jezik postoji već više od 4.000 godina. Izuzev bogate antičke baštine to je i područje regionalnih i arhitekturnih razlika. Turisti će tako osim antičkih ostataka, u gradovima kao što su Ermoupolis i Napflion, naići i na otomanski utjecaj građenja u Greveni i Kozani, te pastelno obojane barokne kuće na Krfu.

PRVE CIVILIZACIJE Prve stanovnike Grčke nazivamo Pelazgijci. Ne zna se puno o njima, ali se pretpostavlja da su bili primitivni ljudi. Prve naprednije civilizacije bile su poznate kao Kikladi, na Kikladskim otocima, i Minojci, na Kreti i Santoriniju. Minojci su poznavali pisani jezik, koji još uvijek za suvremene arheologe predstavlja tvrd orah, a i svojevrsnu vezu s našom modernom civilizacijom.

TAMNO RAZDOBLJE Grčko govoreći indo-europski narodi prodrijeli su na područje Grčke oko 1700 g. pr.n.e. , te polako naselili cijelu državu, od sjevera pa sve do Krete, te područja prema zapadnoj obali Male Azije (današnje Turske). Njihov je dolazak najvjerojatnije razlog za završetak Kikladske i Minojske civilizacije, te ujedno i početak takozvanog tamnog doba antičke Grčke. Prve grčko-govoreće micenejske civilizacije locirane su na Peleponezu. Mnogi antički Grci živjeli su od mora, kao što je to i danas slučaj. Specijalizirali su se za ribare, mornare i trgovce.

KLASIČNA GRČKA Rast grčkih gradova-država pojavila se u razdoblju od 1.200 g. pr.n.e. do 800. g. pr.n.e. , te je označila tz. Zlatno doba Grčke, koje je trajalo više stoljeća. To je razdoblje iz kojega je proizašlo mnoštvo znanstvenih, arhitekturnih, političkih, ekonomskih, umjetničkih i literarnih dostignuća. Atena, Sparta, Korint i Tebe bili su najvažniji gradovi–države. Atena je među svima bila i najprestižnija. Grčka naselja bila su ustanovljena i u južnoj Italiji, te u drugim obalnim područjima Mediterana. Zapuštene grčke civilizacije iz tog razdoblja imale su popriličan utjecaj na cijeli svijet kakvog poznajemo danas, obzirom da je to bilo mjesto gdje se rodila demokracija, kazalište i filozofija.

HELENISTIČKO I RIMSKO DOBA Središte grčke civilizacije se u 4. stoljeću pr.n.e. premjestilo iz južne Grčke u sjevernu Grčku. Makedonsko kraljevstvo pod vodstvom Aleksandra Velikog osvojilo je cijelu Grčku, te svoje osvajanje nastavilo prema istoku, s namjerom širenja imperija. Nakon smrti Aleksandra Velikog imperij je izgubio moć i slavu, te je na kraju bio poražen od Rimljana. Iako je grčka civilizacija bila značajno politički oslabljena, uspjela se očuvati i pod rimskim utjecajem i vlašću, te je čak kasnije imala i veliki utjecaj na razvoj rimske kulture.

KRŠĆANSTVO I BIZANTINSKI IMPERIJ Kršćanstvo je do Grčke stiglo negdje u 1. stoljeću pr.n.e., te se s vremenom proširilo na cijeli teritorij Grčke i Rimskog imperija. U 4. stoljeću rimski je car Konstantin Veliki legalizirao kršćansku vjeru, te je proglasio državnom i imperijalnom religijom. Prijestolnica imperija postao je grad Konstantinopol (današnji Istanbul). Unutarnje podjele dovele su do raspada rimskog carstva na dva dijela: zapadnog i istočnog. Zapadni dio je s vremenom pokoren od strane drugih naroda Sjeverne Europe, dok je istočni dio preživio, te se razvijao još tisućljeće, kao bizantinski imperij s prijestolnicom Konstantinopol.

SREDNJEVJEKOVNA GRČKA Bizantinski imperij je imao dominantnu ulogu u grčkoj srednjovjekovnoj povijesti, koja se vrtjela oko kršćanstva, grčkog jezika, civilizacije i rimskog prava. Grčka je u tom razdoblju bila snažna velesila, koja se bavila trgovinom, politikom i širenjem kršćanstva. Imperij se, u vrijeme križarskih ratova, zajedno s Rimom borio protiv Muslimana, međutim u 13. stoljeću Konstantinopol, uslijed silnih pljački, postaje oslabljen grad. To iskorištavaju različita druga plemena koja zauzimaju pojedine dijelove Grčke. Bizantinski imperij vremenom se oporavlja, te pridobiva na snazi, ali u 15. stoljeću, nakon napada Otomanskog turskog carstva, Konstantinopol zadobiva zadnji jaki udarac od kojeg se nije više oporavio.

OTOMANSKO CARSTVO Nakon osvojenog Konstantinopola, Grčka postaje dio otomanskog carstva, ali sa snažnom težnjom očuvanja grčkog jezika i kršćanske kulture. Međutim, puno je Grka u tom razdoblju napustilo državu, te ustanovilo grčke zajednice po cijeloj Europu, koje će kasnije utjecati na grčku revoluciju.

PROSVJETITELJSTVO I REVOLUCIJA Talijanski gradovi-države Genova i Venecija natjecali su se s otomanskim Turcima za premoć i nadzor nad različitim područjima Grčke. Uspjelo im je osvojiti različite otoke i neka priobalna područja, te tako u te krajeve dovesti elemente renesanse i kasnije prosvjetiteljstva. U 18. stoljeću prosvjetiteljstvo je na venecijsko-genovskom području, kao i u grčkim zajednicama u inozemstvu, dovelo do buđenja svijesti među uglednim Grcima i rodila se ideja o neovisnoj, udruženoj i suvremenoj grčkoj državi. Grčka revolucija izbila je 25.3.1821., te je predstavljala početak dugog rata za neovisnost od turske vlasti.


OD 19. STOLJEĆA DO DANAS

Grčka se je 1829. godine konačno izborila za svoju nezavisnost od Otomanskog carstva. U početku je Grčka država bila koncipirana kao republika, da bi uslijed pritiska iz Europe, postala monarhijom. U prvom svjetskom ratu Grčka se priklonila Saveznicima. U drugom svjetskom ratu odlučuje se za neutralnost. Usprkos tome, 1941. g. napadaju je talijanski okupatori. Grčke snage uspješno su odolijevale njihovim napadima, sve dok Talijanima u pomoć nije priskočila njemačka vojska, te Grčka ostaje pod njihovom okupacijom sve do kraja rata. Nakon toga izbija građanski rat između komunističkih pobunjenika i rojalista u kojem pobunjenici bivaju poraženi. Sve to pridonijelo je raskolu u državi i posljedično masovnom iseljavanju Grka u nadi za boljim životom u inozemstvu. Grčka se 1952. g. pridružila NATO-u. Uslijedio je brzi gospodarski rast i mnoge društvene reforme. 1967. godine desničarska vojna diktatura izvodi vojni udar i raspušta sve političke stranke, te u izgnanstvo šalje mnoge ugledne Grke, među kojima i kraljevsku obitelj. Demokracija se opet uspostavlja 1974. godine, kada na referendumu ukidaju monarhiju i osnivaju parlamentarnu republiku. Grčka se kao jedna od članica EU pridružila 1981. godine. A do 21. stoljeća postaje stabilna država s razvijenim turizmom, visokim ekonomskim rastom, brojnim investicijama, razvijenim poduzetništvom, trgovinom, … Veliki izazov s kojom se Grčka susreće zadnjih 30-tak godina su imigranti, koji dolaze iz različitih dijelova svijeta i u državi se zadržavaju ilegalno. Svoju toleranciju su Grci, između ostalog, htjeli pokazati s uspješno organiziranim ljetnim olimpijskim igrama u Ateni, 2004. godine. Kao ni druge države, tako niti Grčka nije uspjela izbjeći recesiju, koja je zbog jake dužničke krize, visoke nezaposlenosti, birokratske korupcije i siromaštva na ulice „potjerala“ brojne protestante. Posljedica toga je i pojava različitih ekstremističkih skupina, među kojima i političkih.

Hrana

Na tipičnu grčku kuhinju utjecale su različite države i kulture kao što su Italija i Turska. U grčkoj kuhinji, poznatijoj kao mediteranskoj kuhinja, prevladava povrće, začinsko bilje, mahunarke i riba. Grčka je jedan od najvećih proizvođača maslinovog ulja, agruma i janjetine. Sastavni dio svakog stola je kruh i vino. Često je kruh kao predjelo poslužen s tzazikijem (umakom iz jogurta, krastavaca, češnjaka i začinskog bilja). Grčka kuhinja je kuhinja puna okusa. Ako hoćete biti sigurni u kvalitetu restorana predlažemo vam da uvijek izaberete restorane u kojima jedu i domaćini. Ponuda u restoranima je različita, od autentične grčke do jela koja prate suvremene gastronomske trendove. Kao jednu zanimljivost možemo spomenuti da je vrijeme večere kod Grka od 21h do 23h. U pravom grčkom restoranu običaj je da uz račun dobijete kolač na račun kuće. Ne čudite se niti ako vam tanjure ne odnose sa stola, tako oni iskazuju gostoljubivost i opuštenost. U Grčkoj, osim tradicionalnih grčkih restorana, naići ćete i na mnoge druge međunarodne kuhinje kao što je kineska, francuska, talijanska, … Grčka je zbog svoje raznolikosti i dostupnosti voća i povrća pravi raj i za vegetarijance. Međutim, specijaliziranih vegetarijanskih restorana u Grčkoj nema puno.

Neke od znanih grčkih jela:

dolmadakia - u vinske listove zamotana riža, kapula, ribiz, kapari, peršin, menta i limunov sok
fassolia salata - bijeli fažol mariniran u maslinovom ulju, limunovom soku, peršinu, kapuli i rajčici.
lazania sto fourno - grčka lazanja, slična talijanskoj, koja uz standardne sastojke sadržava još kuhana jaja i grčke kobasice.
melitzanopita - pita iz pečenih patlidžana s kapulom, češnjakom, krušnim mrvicama, jajima, mentom i parmezanom
makaronopita - pita napravljena od pašte s umiješanim jajima, sirom i mlijekom, pečena u lisnatom tijestu.
mezedes - selekcija različnih predjela, kao što su tzaziki, dolmadakia i melitzano salata
moussakas - musaka, napravljena od patlidžana, mljevene govedine i bešamela
salata horiatiki - poznatija kao grčka salata. Sadržava rajčicu, kapulu, zelenu papriku, krastavac, crne masline, origano, feta sir, ocat i maslinovo ulje.
tzaziki - predjelo, sastavljeno kao umak, od krastavaca, češnjaka, jogurta, maslinovog ulja i octa.

Piće

Među najpoznatija grčka pića spadaju:

retsina - tj. grčko vino, koje je prisutno u cijeloj Grčkoj.
ouzo - ima jak okus, kojeg ćete ili zavoljeti ili ne. Probajte ga s ledom ili vodom ili pak s limunadom.

Shopping

Kao i većina država članica EU i Grčka je preuzela valutu euro (€). Nakon uvođenja eura 2002. g. došlo je do rasta cijena, što ćete osjetiti jedino ako ste čest posjetitelj Grčke.

KREDITNE KARTICE

Kreditnu karticu morate imati u slučaju najma automobila. Prilikom plaćanja kreditnom karticom preporučljivo je da sa sobom imate osobnu iskaznicu. Na otocima i zabačenim područjima, prije nego se odlučite platiti s karticom, raspitajte se da li je takav način plaćanja uopće moguć.

ŠTO KUPOVATI Dućani su obično otvoreni od ponedjeljka do subote, međutim za vrijeme sieste većinom su zatvoreni. U turističkim krajevima radno vrijeme dućana prilagođeno je turistima, te su oni otvoreni tokom cijelog dana. Među lokalne proizvode ubraja se med, nugat, začinsko bilje, raznorazni sirevi, maslinovo ulje, masline i dekorativne keramičke posude. Često se možete susreti s cjenovno pristupačnim „dizajnerskim proizvodima, ali budite oprezni, jer se obično radi o imitacijama. Grci su poznati i po kožnoj industriji, zato je kupnja torbice, novčanika ili drugih kožnih dodataka odlična prilika za vrijeme boravka u nekoj od grčkih regija.

Gospodarstvo i ekonomija

Grčka je jedna od članica EU, i to od 1981 g. Euro je uvela 2002. g., a 2010 g. Grčka se suočila s jakom dužničkom krizom, koja je kumovala brojnim nemirima i protestima. Posljedica svega toga bio je pad vlade. Nakon izglasavanja nove vlade (2012 g.) došlo je do mnogih političkih promjena, među kojima i sve češća pojava ekstremističkih skupina. Grčko gospodarstvo najviše se temelji na brodogradnji, turizmu i uslužnom sektoru. Najveći izazov s kojim se Grčka susreće je visoka nezaposlenost (24,2%) i korupcija. Najvažniji sektori grčkoga gospodarstva u 2016.g. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (24,5 %), javna uprava, obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (21,0 %), te poslovanje nekretninama (17,7 %).

U zemlje EU-a odlazi 56 % grčkog izvoza (11 % u Italiju, 8 % u Njemačku, te 6 % u Cipar), a izvan EU-a 5 % odlazi u Tursku, dok 4 % u SAD. U pogledu uvoza, 55 % dolazi iz država članica EU-a (11 % iz Njemačke, 9 % iz Italije i 6 % iz Nizozemske), dok od zemalja izvan EU-a 7 % dolazi iz Kine, a 6 % iz Rusije.

Kultura

Grčka kultura razvijala se kroz tisućljeća njezinog postojanja. Svoju prepoznatljivost u svijetu može zahvaliti ponajprije predstavnicima klasične Grčke tj. Hipokratu, Herodotu, Sofoklesu, Sokratu, Platonu, Aristotelu, te kasnije utjecajima različitih povijesnih razdoblja, koja su doprinjela njenom raskošnom kulturnom nasljeđu. U antičko doba Grci su vjerovali u demokratska načela koja su kasnije i postala temelj današnje demokracije, obzirom da su se temeljila na načelima vladavine naroda, tolerancije i jednakosti pred zakonom. Također, antika je bila razdoblje razvoja različitih znanosti i umjetnosti (biologije, geometrije, filozofije, fizike, kazališta, poezije, povijesti,..).

Jezik

Službeni jezik u Grčkoj je grčki. Grčki jezik je dosta težak za razumijevanje, ali je iznimno fonetičan. Grci jako cijene turiste koji se trude govoriti na njihovom jeziku. Većina znakova je ipak, osim u grčkom, napisana i u engleskom jeziku. Također, engleski jezik razumije i priča većina Grka.

Obrazovanje

UČENJE GRČKOG JEZIKA Za sve one koji bi se željeli naučiti grčki, postoje razne škole koje nude tečajeve grčkog jezika za strance. Uglavnom su to tečajevi koji se odnose na strance koji govore engleski. Neke škole se nalaze u Ateni i Solunu (odlična škola modernog grčkog jezika je Aristotelovo sveučilište, Solun), dok je velika koncentracija takvih škola u turističkim odredištima, kao što su obalna područja i otoci.

Rad

Državljani EU, te norveški, švicarski i islandski državljani, mogu se u Grčkoj zaposliti bez ikakvih ograničenja. Svi ostali moraju imati određenu dokumentaciju – radnu dozvolu.

Sigurnost

Grčka je prilično sigurna zemlja za posjetitelje. Najveća opasnost predstavljaju uvjeti u prometu, obzirom da se Grci slabo pridržavaju prometnih propisa, te nisu baš tolerantni. Također, treba se paziti đepara, posebno u većim gradovima.

Zdravlje

U Grčkoj je voda čista i pitka. Za ulazak u Grčku nije potrebno nikakvo cijepljenje, osim ako ne dolazite s područja gdje su moguće pojedine zaraze. Zdravstvo je razvijeno i zdravstvene institucije nađete po čitavoj državi (ljekarne - farmakio, bolnica - nosokomio, zubar - othondatrio) Zbog prisutnosti raznoraznih insekata preporučujemo upotrebu repelenta. U moru morate biti oprezni zbog meduza i morskih ježeva.

Telekomunikacije

Telefon

Najjeftinija varijanta telefoniranja je s pretplatničkom karticom za mobilni uređaj ili korištenjem stacionarnog telefona u hotelskoj sobi. Pretplatničke kartice prodaju se na kioscima i dućanima. Najniža vrijednost kartice je 3,00€ (primjera radi, za 1 € možete razgovarati 45 minuta). Obzirom da je pokrivenost internetom također dobra, za komunikaciju možete iskoristiti i Internet odnosno mobilne aplikacije kao Viber ili WhatsApp. U Grčkoj postoji više ponuđača mobilne telefonije: Cosmote, Wind i Vodafone. Izberite onoga koji ima bolji signal na vašoj lokaciji.

Internet

Internetska mreža raširena je cijeloj državi. Gotovo svi hoteli nude pristup internetu, koji je u nekima besplatan. U lokalima i drugim javnim mjestima obično je pristup internetu otvoren (Wi-Fi). Ako je pristup internetu zaključan, zamolite za zaporku nekog od zaposlenih. Internetske kavane pristup internetu naplaćuju – od 1,5 do 2€/sat.

Pošta

Poštanski sandučići su žute boje. Radno vrijeme pošte je od ponedjeljka do petka, od 7:30 do 14:00 sati, u većim gradovima i duže: http://www.elta.gr/en-us/home.aspx

Običaji

Grci su većinom ortodoksni Kršćani, te je posebice starijem pučanstvu vjera od velike važnosti. Očekuju poštivanje prilikom posjeta crkvi, te slavljenja vjerskih praznika. Poželjno je da ste prilikom posjeta crkvi primjereno obučeni - pokrivenih ramena i u dugim hlačama. Grci uljudnost ocjenjuju kroz ponašanje, a ne kroz izgovorene riječi. Grci se prema svima odnose kao prema bližoj rodbini. U govoru koristite gestikulaciju rukama i ubacite pokoju grčku riječ – Grci to jako cijene. Grci su mišljenja da je stranac taj koji mora napraviti prvi potez u kavanama i restoranima. Ne žive za rad nego im on služi samo da mogu preživjeti. Uvijek si priušte popodnevni odmor, zato ne shvaćajte to kao znak lijenosti ili neuljudnosti. Ne drže se ni vremenskih rokova, većinu stvari shvaćaju ležerno. Jedinu ozbiljnost koju Grci mogu pokazati je vezana uz politiku i nogomet. Teme na koje su Grci posebno osjetljivi jesu: konstatacija da je Grčka dio istočne Europe ili Balkana, o povijesnim činjenicama oko turske vlasti, te korištenje imena Makedonija. To su teme kod kojih se obično razvije žestoka rasprava.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Grčka je dio Schengenskog područja. Za ulazak u Grčku potrebna vam je samo osobna iskaznica. Više na: [1]

Avionom

Olympic Airlines je državni avionski prijevoznik s centralom na atenskom međunarodnom aerodromu (ATH). Ovaj prijevoznik povezuje Grčku s mnogim destinacijama, kao što su: Aleksandrija, Amsterdam, Berlin, Kairo, Dubaji, Frankfurt, Ženeva, Johanesburg, London, Montreal, Moskva, New York, Pariz, Toronto i Beč. Mnogi europski avio prijevoznici također nude direktne letove do Atene te čarterske letove prema otocima (većinom u ljetnoj sezoni od travnja do listopada).


Autobusom

Postoji nekoliko međunarodnih autobusnih veza prema susjednim državama: Albaniji i Bugarskoj, te republike Makedonije i Srbije, Turske i Gruzije.

Automobilom

Ulaz u Grčku automobilom moguć je iz bilo koje susjedne države. Iz Italije do Grčke možete stići i trajektom. Iz istočne Europe je najčešći i najpopularniji put onaj koji vodi kroz države bivše Jugoslavije. Put preko Madžarske, Rumunjske i Bugarske je također moguća, ali je to puno duža varijanta.

Vlakom

Zbog loših ekonomskih uvjeta su grčke željeznice ukinule sve međunarodne linije, i to od 13. veljače 2011. do daljnjega Grčka željeznica inače se naziva Trainose (Τραινοσέ). Thessaloniki (Solun) je grčko središte od kuda kreću sve međunarodne veze. Vlakovi povezuju Thessaloniki (Solun) sa Sofijom (3 vlaka dnevno), Bukureštom (1 na dan), Istanbulom (2 na dan) i Beogradom preko Skopja (2 na dan).

Brodom

Izbor mnogih posjetitelja Grčke je putovanje brodom. Svakodnevni trajekti iz talijanskih luka Venecije, Ancone, Barija i Brindisia prema Krfu, Patrasu, Igoumenitsa, te Kefaloniji dobar su, ali ne baš jeftin način dolaska u Grčku. U ljetnim mjesecima trajektne linije povezuju Italiju i neke od Jonskih otoka. Putovanje traje od najmanje 8h iz Brindisi-ja do Igoumenitsa, te najviše 26h od Venecije do Patrasa. Dnevno vozi više linija do Grčke. Do Grčke se može stići i trajektima, katamaranima i hidrogliserima iz Turske. Iz Marmaris u Rodosa, iz Cesme u Chiosa, iz Bodruma u Kosa, te iz Kusadasi u Samosa. Postoji i trajekt koji povezuje Piraeus i Rodos u Aleksandriji (Egipat), Larnaca i Limassol (Cipar) i Haifu (Izrael).


Transport po destinaciji

Avion

Olympic Airlines nudi unutarnje letove do različitih destinacija, kao što su: Alexandroupolis, Chania (Kreta), Chios, Krf, Heraklion (Kreta), Ioannina, Kalymnos, Karpatos, Kavala, Kefalonija, Kitira, Kos, Limnos, MIlos, MIkonos, Mytilene (Lesbos), Naxos, Paros, Rodos, Samos, Santorini, Sitia, Thessaloniki i Zakintos. Avio prjevoznik Aegean Airlines također nudi različite unutarnje letove


Vlak

Grčke željeznice imaju svoje sjedište u Ateni. Željeznička mreža nije osobito razvijena, no zato je puno jeftinija od autobusa. Glavne dvije pruge vode prema sjeveru (Larissa) i jugu (Peleponnissos). Pruga koja povezuje sjeverni dio zemlje prolazi kroz: Thessaloniki, Livadia Paleofarsala, Larissa, Plati, Edessa, Florina, Seres, Drama, Komotini ii Alexandroupolis. Pruga prema jugu pak povezuje: Kiato, Xylokastra, Diakofto, Patras, OLympia, Argos, Tripoli, Megalopolis i Kalamata. Svakako treba spomenuti i dvije panoramske pruge vrlo zanimljive turistima. Prva je od Diakofta do Kalavryte i prolazi zanimljivim krajolikom prepunim mostova, tunela i klanaca. Druga ruta se proteže padinama planine Pellion (Pillo).

Auto

Cestovna infrastruktura je u Grčkoj relativno dobro razvijena, no Grčka ima najveću stopu smrtnosti na cestama u Europi, stoga u vožnji valja biti izuzetno oprezan. Najam auta moguć je preko međunarodnih i lokalnih ponuđača, osobito u većim gradovima, aerodromima i hotelima. Za EU građane za vožnju po Grčkoj dovoljna je samo vozačka dozvola, a svi ostali moraju imati međunarodnu vozačku dozvolu.

Autobus

Autobusi povezuju Grčku sa susjednim zemljama Albanijom, Bugarskom i Turskom. Iako autobus nije najpraktičniji način dolaska u Grčku, on je vrlo prihvatljiv za kretanje po kopnenom dijelu zemlje, pogotovo tamo gdje nema željezničkih veza. Za duža putovanja se oslonite na autobusnog prijevoznika KTEL, koji nudi najduža putovanja unutar države. Kartu možete cvikati u autobusu.

Taxi

Brod

Grčka ima mnogo otoka, pa je i dobro razvijena trajektna mreža neophodna, Obilazak više destinacija je u Grčkoj ponekad nemoguć bez trajekta i brodova. Na kopnenom dijelu zemlje trajektne linije do grčkih otoka nude dvije luke: Piraeus i Rafina. Ostale trajektne luke su: Alexandroupolis, Igoumenitsa, Kavala Kyllini, Patras, Thessaloniki in Volos. U visokoj sezoni preporuča se rezervacija. Važno je naglasiti da se Grci pretjerano ne drže voznog reda. Više informacija o brodskim prijevoznicama, voznom redu i cijenama naći ćete ovdje: [2]

Spavanje i smještaj

Grčka nudi najrazličitiju vrstu smještaja. Možete birati od kampova i hostela, luksuznih hotela u rezortima do soba i apartmana.

Hoteli

Najrašireniji oblik smještaja u Grčkoj su hoteli. U izrazito turističkim mjestima hoteli su otvoreni obično od Uskrsa do kraja listopada, dok je zimi otvoreno tek nekoliko hotela.

Hosteli

Hostele možete naći po cijeloj Grčkoji. Najviše ih je u Ateni i Solunu, te na Rodosu, Kreti i Santoriniju. Cjene se kreću od 19€/noć na gore. Više podataka nađete na: [3]

Kampiranje

Kampiranje je moguće samo u kampovima. U Grčkoj je više od 350 uređenih kampova. Više o kampovima nađete na: [4]

Sljedeća destinacija


Sljedeća destinacija

• Catling, Christopher (2006) Ionian islands, Thomas Cook Publishing, United Kingdom
http://www.visitgreece.gr/