Island

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Island je gorska otočna država koja se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu. Leži između Grenlanda, Farskih otoka i Velike Britanije, tik ispod polarnog kruga. Island je zemlja prirodnih ljepota, vječnog snijega, najvećih ledenjaka i slapova u Europi te polja crvene lave, toplih vrulja, nacionalnih parkova i gejzira. Island je otok leda i sunca te ćete prilikom boravka na otoku doživjeti nevjerojatnu moć prirode i nezaboravno ponoćno sunce.

Fotogalerija atrakcija



Putopisi


+ Dodaj svoj putopis


Video turistički vodič

Dužina: 51:31 minuta

Jezik: engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Iako je Island geološki mlada pokrajina još se uvijek razvija, te postaje sve zanimljivija turistička destinacija. Očarati će vas nedodirnutom prirodom i njezinim značajkama.

  1. Reykjavík: Glavni grad Islanda koji ima sve karakteristike europskog modernog grada sa zanimljivom starom gradskom jezgrom. Sve glavne značajke grada možete razgledati pješke. Reykjevik je najsjevernija prijestolnica na svijetu.
  2. Akureyri: Drugi najveći islandski grad koji je samo 100 kilometara udaljen od sjeverne polarnice. Grad je upravno, kulturno i obrazovno središte sjevernog Islanda. Poznat je i po najsjevernijem botaničkom vrtu, izuzetnoj prirodi, muzejima i galerijama te naprednim sustavom za zaštitu podataka.
  3. Egilsstaðir: Glavni grad na istoku Islanda.
  4. Höfn: Glavni grad na jugoistočnoj obali.
  5. Húsavík: Grad je poznat kao najbolja točka za promatranje kitova u ljetnom periodu.
  6. Keflavik: Je međunarodna zračna luka te iznimno zanimljiv grad.
  7. Isafjörður: Najveći grad na Zapadu fjordova.
  8. Selfoss: Najveći grad na jugu Islanda i glavno poljoprivredno središte.
  9. Stykkishólmur: Glavni grad na poluotoku Snæfellsnes.

Ostale destinacije

Island nudi svojim posjetiteljima brojne izlete iz svih većih gradova kao što su Reykjavík i Akureyri. Izleti se prodaju po razumnim cijenama, no još uvijek je cjenovno najugodnija varijanta najam automobila.

Nacionalni parkovi

  1. Thingvellir: Ovaj park je na popisu svjetovne UNESCOVE baštine. Leži 30 do 50 km istočno od Reykjavika. Tu je 930.g. ustanovljen prvi islandski parlament koji je ujedno i najstariji parlament na svijetu.
  2. Vatnajökul: Je najveći nacionalni park u Europi, a u sklopu njega nalaze se i nekadašnji nacionalni parkovi Skaftafell i Jokulsargljufur. Pokriva 12 % površine Islanda. Poznat je po najvišoj planini Islanda Hvannadalshnúkur, najvećem ledenjaku Vatnajökull i najvećem slapu u Europi Dettifossu.
  3. Snæfellsjökull: Nalazi se na zapadu Islanda na vrhu poluotoka Snæfellsnes. Poznat je po zaleđenom vulkanskom krateru, koji je opisan u knjizi Julesa Verna, Putovanje u središte Zemlja.

Druge znamenitosti

  1. Plava laguna: Kupalište, koje predstavlja pravi biser južnog Islanda, a nalazi se u blizini glavnog grada. Kupanje u toploj geotermalnoj vodi u nijansama tirkizne do tamno plave boje pravi je užitak.
  2. Myvatn: Je područje iznimne prirodne važnosti na svjetskoj razini, a njegov značaj je većinom povezan s vulkanskim i termalnim obilježjima. Plitko islandsko eutrofično jezero nalazi se na području aktivnog vulkanskog djelovanje na sjeveru Islanda, nedaleko od vulkana Krafle. U okolici imate mogućnost smještaja.
  3. Gullfoss: Slap koji se nalazi približno 60 km istočno od Reykjavika te je najljepši slap na Islandu.
  4. Geysir: Sam naziv za gejzir proizlazi iz njegovog imena, označavajući izvor vode koja ključa i eruptivno izlazi iz izvora. Nalazi se 10 km zapadno od Gullfoss. Geysir nije više aktivan.
  5. Jökulsárlón: Je ledenjačka laguna na jugoistoku Islanda u blizini Hofna. Laguna je duboka do 190 m. Tu je 2002.g. snimljen film Jamesa Bonda, Die Another Day.
  6. Laugardalur park: Leži u unutrašnjosti Islanda, na visoravni Landmannalaugar. Jedno je od najzanimljivijih i najvećih geotermalnih područja na otoku. Tu se možete okupati u prirodnoj termalnoj vodi i promatrati bajkovit pejzaž brojnih kristalno čistih jezera, vrulja, ledenjaka, polja lave šarenih stijena te visokih gora.
  7. Grimsey: Ovaj je otok poznat po svojim 100 metarskim klifovima na kojima se gnijezde kolonije ptica. Otok je jedini koji leži na arktičkom području.
  8. Helgafell: Sveta planina koja je predstavljena u islandskoj povijesti i literaturi.

Skriveni krajevi

Plan puta

  • Oko Islanda u 7 dana: grad Selfoss, nacionalni park Thingvelli, gejzir Strokkur, slap Gullfoss, slap Skogafoss, grad Kirkjubæjarklaustur, nacionalni park Skaftafell, ledenjačka laguna Jökulsárlón, grad Djupivogur, grad Egilsstadir, slap Dettifoss, vulkanski sustav Krafla, polje Hverarönd, jezero Myvatn, grad Husavik, slap bogov Godafoss, pokrajina Akureyri, grad Glaumbaer, grad Blonduds, grad Reykjavik, Plava laguna
  • Polarna svjetlost 7 dan: grad Reykjavik, slap Gulfoss i gejzir Strokkur, jezero Thingvallavatn, nacionalni park Thingvellir, grad Selfoss, slap Skogarfoss i slap Seljalandsfoss, grad Vik, ledenjak Solheimajokull, grad staklenika Hveragerdij, zaljev Hvalfjörðurju, grad Borgarnes, poluotok Snafelsness, naselje Stykkisholmur, Reykjavik, zemlja patuljaka, trolova i skrivenih ljudi Hafnarfjordur
  • Island i Vestmanski otoci, 8 dana: grad Reykjavik, vulkanski krater Kerio, dolina termalnih vrulja Haukadolur, Geysir, gejzir Strokkur, slap Gullfoss, nacionalni park Thingvellir, Vestmansie otoci, otok Heimaey, nacionalni park Skaftafel, ledenjačka laguna Jökulsárlón, ribarsko selo Höfn, grad Egilsstadir, najmoćniji slap Dettifos, jezero Myvatn, slap Godafoss, grad Akureyri, kraj Laugarbakki, Plava laguna

Aktivnosti

  • Island zbog svoje jedinstvene i uzbudljive prirode nudi svakojake mogućnosti za planinarenje. Zbog stjenovitog terena i rupa svakako morate sa sobom ponijeti primjerenu planinarsku obuću. Spremni morate biti i na nepredvidljivo vrijeme u ljetnim i zimskim razdobljima.
  • Zaleđeni slapovi i ledenjaci raj su za ljubitelje penjanja.
  • Među omiljenijim aktivnostima je i rafting. Na jugu Islanda možete se spuštati po rijeci Hvita, na sjeveru po rijekama Vestari i Austari Jokulsa. Agencije koje nude rafting nalaze se u Varmahlid.
  • Island nije poznat po skijaškim centrima. Grad Akureyri na sjeveru države ima malo skijalište primjerno za turno skijanje.

Korisne informacije

Glavni grad: Reykjavík

Valuta: islandska kruna

Broj stanovnika: 321.857

Električna energija: 220V/50Hz

Pozivni broj države: 00 354

Vremenska zona: UTC +

Broj prve pomoći: 112

Domena: .is

Veličina države: 103.125 km²


Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Islandija-zemljevid.png

Dinamična karta

Regije

Island je podijeljen na različita geografska područja.

Zapadni Island Krajevi:Reykjavik, Borgarnes, Stykkishólmur, Grundarfjordur, Búðardalur, otoci Breiðafjörður...


Sjeverni Island Krajevi:Sauðárkrókur, Siglufjörður, Dalvík, Akureyri, Húsavík,... Ovaj dio Islanda prekriven je dramatičnim poljima lave te tu možete uživati u pogledu na turbulentne slapove.

Istočni Island Krajevi:Egilsstaðir, Seyðisfjörður, Höfn í Hornafjörður,... Ovu regiju karakterizira mnoštvo fjordova. Tu se nalazi i jedini putnički trajektni terminal

Južni Island Krajevi :Hveragerði, Eyrarbakki, Selfoss, Vík, Hella in Hvolsvöllur, Kirkjubæjarklaustur,... Ovdje ćete naići na neke od najomiljenijih turističkih atrakcija među kojima i Zlatni krug.

Unutrašnjost Islanda Unutrašnjost Islanda predstavlja velik dio teritorija, no nema gradova. Tu i tamo nalazi se pokoja baraka koje su u ljetnim mjesecima namijenjene turistima.

Značajke regije

Island je najveći vulkanski otok na svijetu i mjeri 103.000 km2. Nalazi se na točki spajanja sjevernog Atlantika i sjevernog ledenog mora. Nastao je zbog odvajanja sjeverno-američke i Euroazijske tektonske ploče. Ploče se još uvijek odvajaju što utječe na konstantni rast otoka. Island zbog povijesnih, političkih, kulturnih i praktičkih razloga spada pod Europu. Island ima oko tridesetak manjih otoka od kojih su naseljeni samo Grímsey i Vestmanski otoci. 14,3 % površine pokrivaju jezera i ledenjaci. Najveća jezera su Þórisvatn 83-88 km² i Þingvallavatn 82 km². Najdublje jezero je Jökulsárlón, 248 m. Preko Islanda prolazi niz pukotina oko kojih prolaze tokovi lave i vulkanski stošci. Gotovo polovinu Islanda zauzimaju bazaltne visoravni, dok je ostali dio teritorija prekriven krhkim vulkanskim odbačenim talogom. Obala je duga 4.998 km s mnogim fjordovima. Na Islandu se nalazi 5 ledenjaka koji pokrivaju 11.800 km² površine. Najveći ledenjak je Vatnajökull koji pokriva čak 8.300 km² površine te je najveći ledenjak u Europi. Iz njega se dalje odvajaju manji ledenjaci Breiðamerkurjokull, Skeidararjokull, Skaftafellsjokull i Svinafellsjokull. Zato ne čudi da je Island dobio ime »otok leda i vatre«. Većina ledenjaka se zbog veće količine padalina nalazi na južnim padinama. Rijeke imaju ledenjački riječni režim.


Najviši vrh Islanda

  • Hvannadalshnúkur (2.119 m)

Islandski ledenjaci po površini:

  • Vatnajökull (8.300 km²)
  • Langjökull (953 km²)
  • Hofsjökull (925 km²)
  • Mýrdalsjökull (695 km²)
  • Drangajökull (199 km²)
  • Eyjafjallajökull (107 km²)
  • Skaftafellsjokull

Najdulja rijeka

  • Thjórsá

Najveći slap po količini toka

  • Dettifoss je visok 44 m, s 500 m³/s pritoka
  • Povijesno važniji slapovi su još: Gullfoss, Selfoss, Svartifoss, Goðafoss

Vrijeme i klima

Island ima zbog atlantskih zaljevskih tokova umjereno sviježe morsko podneblje s hladnim ljetima i proporcionalno blagim zimama. Vrijeme je promjenjivo, od toga da vas u jednom momentu peče sunce u drugom već pada kiša. Zato morate biti spremni na sve vremenske uvijete. Zbog olujnih JZ vjetrova zna se dogoditi da u unutrašnjosti zemlje pada snijeg i po ljeti. Prosječna temperatura u mjesecu srpnju je 12 stupnjeva.

Godišnja doba

Zima

Obzirom na položaj Islanda zima je relativno blaga. Topli zaljevski tok zimi donosi topli i vlažan zrak. Najniže temperature se po zimi spuste i do – 25 ili – 30 °C na sjevernom dijelu Islanda. Južni nizinski dio Islanda ima u siječnju prosječnu temperaturu oko 0 °C, visoko planinski dio oko −10 °C.

Ljeto Island ima relativno hladna i vlažna ljeta. Najtopliji mjesec na Islandu je srpanj. Južni nizinski dio te zapadni dio Islanda imaju prosječnu srpanjsku temperaturu oko 10 °C. Najtopliji ljetni dani na Islandu dosegnu oko 20°C ili čak 25°C. Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Island

Najprimjerenije vrijeme za posjet Islandu je u ljetnom razdoblju kada se dnevne temperature kreću oko 15°C, a noćne oko 8°C. U tom je razdoblju i ljepše vrijeme. Bujnija vegetacija te veća dostupnost do nekih od neokrnjenih skrivenih kutova zemlje.

Povijest

Arheološka istraživanja ruševina u Hafnir-u na poluotoku Reykjanes i datiranja ugljikom pokazala su da su na otoku prvi živjeli keltski redovnici i to oko 770 i 880. g. U razdoblju od 870. do 874. godine Island su počeli naseljavati Vikinzi i Kelti. Oko 9. st. Island otkriva Viking Gardar Svavarsson koji 870. godine prezimi u gradu Husavik na sjevernom djelu Islanda te mu daje ime po sebi - Garðarsholmur. Prvo naselje Reykjavik – Dimni zaljev, ustanovili su Vikinzi. Oko 930. godine osnovan je prvi parlament nazvan Althing koji je predstavljao prvu takvu instituciju na svijetu. Parlament je imao zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast te je oko 1000 godine odlučio da će svi preuzeti kršćansku vjeru. Islandska je crkva najprije spadala pod bremensku nadbiskupiju, od 1104. do 1154. godine pod Lund te kasnije pod Trondheim. Parlament je nakon rata 1262. godine za islandskog kralja imenovao norveškog kralja Haakona IV. Tada je Island izgubio svoju samostalnost, a otokom su izmjenično vladali Norveška i Danska. Island 1397. godine putem Kalmarske unije dolazi pod vlast Danske. Obzirom da su danski trgovci imali monopol islandsko je gospodarstvo propalo. 1537.g. u Islandu započinje razdoblje reformacije. Otok je zbog ekstremnih vremenskih razmjera koje su posljedica položaja samog otoka te udaljenosti od kopna obilježilo siromaštvo, glad, prirodne katastrofe i epidemije. Krajem 18. stoljeća ukida se monopol danskih trgovaca, te se gospodarstvo u Islandu oporavlja. Sredinom 19. stoljeća pokret za neovisnost Islanda predvodi Jón Sigurðsson. Godine 1843. obnovljen je Althing, ali samo kao savjetodavno tijelo danskog kralja. 1851. godine Island je proglašen sastavnim dijelom Danske. Pokret za odcjepljenjem jača početkom 20. stoljeća i 1918. godine Island je s Danskom vezan samo personalnom unijom. U travnju 1940 g. Island okupiraju Britanci te kasnije i Amerikanci. Većina Islanđana putem plebiscita 1944. g. se izjašnjava za samostalnost te je 17. 6. 1944. godine proglašena neovisna Republika Island. 1949. godine Island postaje članicom NATO-a a EFTI se pridružuje 1970. g. U europski gospodarski prostor Island ulazi 1994. g., no ne i kao član EU.

Hrana

Najvažnije namirnice u islandskoj kuhinji su janjetina, riba, perad i mliječni proizvodi. Svoja tradicionalna jela Islanđani poslužuju u različitim sezonskim i regionalnim kombinacijama. Omiljena jela sastavljena su iz sušenih ili dimljenih mesnih proizvoda, različitih ribljih i mesnih juha, a sve češće nude i različita jela od povrća. Obrok završava raznovrsnim ukusnim kolačima. Njihova kuhinja nudi mnoge posebnosti i specijalitete. Tradicionalna jela na Islandu su:

  • Skyr – islandski tradicionalni jogurt s 0,5 % vrijednosti masti. Po teksturi je gušći od običnih jogurta.
  • Hákarl – jelo koje je pripremljeno od mesa morskog psa, kojeg objese na zrak te ga suše do pet mjeseci. Meso dobije ukus po amonijaku.
  • Svið – jelo koje je pripremljeno od polovice kuhane ovčje glave, krumpira i repe.
  • Hangikjöt – jelo od dimljenog mesa janjetine, krumpira, bešamel umaka i graha. To je tradicionalna hrana za božićne praznike.
  • Surmjolk – kiselo mlijeko pomiješano sa smeđim šećerom i žitaricama.
  • Suha riba – riba pripremljena na prastar način.
  • Raekjusalat – salata iz rakovica, koja se koristi kao namaz za kruh. Sastavljena je od rakovica, jaja i majoneze.
  • Flatkokur – specijalitet od kruha.
  • Snudar – pecivo premazano s čokoladom i cimetom, koje vole ponajprije djeca.
  • Pylsa med ollu – hot dog. Iz Amerike uvezen specijalitet

Piće

Na Islandu se tradicionalnim pićem smatra kava te vam je uvijek rado dotoče besplatno. Najbolja voda je ona iz špine te ju ne naplaćuju. Sokovi su uvozni i napravljeni iz koncentrata. Alkoholna pića su jako skupa. Na primjer, pola litre piva Viking u baru ćete platiti oko 900 ISK. Jeftiniji alkohol možete kupiti u dućanu u zračnoj luci. Lokalni brendovi piva su:

  • Egils : Lite , Gull , Pilsner , Premium , El Grillo
  • Vífillfell : Thule , Gull , Lite , Viking
  • Bruggsmiðjan : Kaldi
  • Ölvisholt Brewery : Skjálfti
  • Ölgerð Reykjavíkur : Gullfoss
  • Mjöður Brugghús : Jökull , Skriðjökull


Brennivin

Brennivin je islandska rakija koju još nazivaju „crna smrt“. To je žestica iz krumpira i ima okus po kumini. Možete ju kupiti samo u državni metropoli ATVR-ju i u Duty free shopu u Keflaviku, prilikom ulaska ili izlaska iz države.

Appelsin

Appelsin je sok od naranče.

Maltextrakt

Maltextrakt je pivu slično slatko piće.

Shopping

Ponuda islandskih trgovina je na visokom nivou. Osobito su poznati proizvodi od vune jedinstvene pasmine islandskih ovaca. Od nje se rade tradicionalni, ali i moderni puloveri, majice, kape i rukavice te moderna odjeća iz filca. Island je poznat i po keramici, staklenim proizvodima i srebrnom nakitu. Ribari mogu birati među bogatom ponudom ribarske opreme. Povrat poreza možete zahtijevati samo za određene proizvode islandskog porijekla. Porez prosječno iznosi 15 % maloprodajne cijene, a možete ga obračunati samo u slučaju ako Island napustite u roku tri mjeseca od kupnje te iznos prelazi 4.000 ISK. Vuneni proizvodi skuplji od 40.000 ISK podložni su carinskom pregledu.

Gospodarstvo i ekonomija

Island je bio do dvadesetog stoljeća jedna od najsiromašnijih država zapadne Europe. Prije 1970. godine ribolov je u Islandu predstavljao 90 % izvoznih prihoda. Investiranjem i unapređenjem u infrastrukturu te sve većim iskorištavanjem najvažnijeg prirodnog izvora - riba, stanje se u državi počelo poboljšavati. Iskorištavanjem geotermalne i hidro energije Island je pritegnuo pažnju stranih investitora koji su bili zainteresirani investirati u proizvodnju aluminija. Proizvodnja aluminija se počela brzo širiti te postala važan izvozni proizvod. 2008. g. prije nego je Island zahvatila gospodarska kriza, Island je imao visoki rast, nisku nezaposlenost i podjednaku raspodjelu dohotka među stanovnicima. Iako je Island još u procesu oporavka, gospodarsko i politički je stabilan. Glavna gospodarska grana je ribarstvo i industrija povezana s tim. Ribarstvo ostvaruje 12 % BDP-a, te je to glavni razlog visokom životnom standardu. Sviježu ribu u većini slučajeva izvoze u Veliku Britaniju i Njemačku. Obzirom da ulov ribe varira pomažu si putem uzgoja u ribogojilištima. Najviše industrije povezane s ribom je na JZ Islanda oko glavnog grada. Island na svojim njivama, koje predstavljaju 0,1 % cjelokupne površine, obrađuje prije svega repu i krumpir te stočnu krmu. Na svojim travnjacima i pašnjacima, koji zauzimaju 22,7 %, površine uzgajaju se krave, ovce i konji. Prevladava mliječno stočarstvo. U staklenicima, koje griju vodom iz termalnih izvora, uzgajaju povrće, cvijeće, pa čak i banane. Island potiče razvoj poljoprivrede jer s time omogućuje naseljavanje ruralnih krajeva. Većinu energije za industriju dobivaju putem hidroelektrana i geotermalnih elektrana. Važan dohodak država ima i od turizma, prije svega u ljetnim mjesecima. Island je najskuplja europska država, no unatoč tome svake je godine posjeti oko 190.000 turista. Island potiče i razvoj informatičkih tvrtki, prehrambene i tekstilne industrije.

Kultura

Island ima bogatu i raznoliku kulturu. Poznat je po lateralnim radovima autora iz 12. i 14 stoljeća. U glavnom gradu Reykjavík možete posjetiti kazališta, umjetničke galerije, knjižare, muzeje i kinodvorane. Imaju i simfonijski orkestar, operu i četiri aktivne folklorne skupine. Na Islandu je prilično raširena ljubav prema literaturi, umjetnosti, šahu i drugim intelektualnim djelatnostima.

Arhitektura

Tradicionalne kuće u Islandu su zbog nedostatka autohtonog drveća nekad bile pokrivene travom. Originalne kuće od trave su bile konstruirane kao izvorne vikinške duge kuće.

Literatura

Brojni poznati autori kao što su: Halldór Laxness, Gudmundur Kamban, Tomáš Gudmundsson, David Stefansson, Jon Thoroddsen, Steinn Steinarr, Gudmundur G. Hagalín, Þórbergur Þórðarson i Johannes UR Kötlum, dolaze iz Islanda. Najpoznatija klasična literarna dijela su sage. Omiljene i poznate sage na Islandu su Njáls, Grænlendinga i Eiríks. Ostale važne sage još su: Egils, Laxdæla, Grettis, Gísla i Gunnlaugs.

Autori WH Auden i Louis MacNeice pisali su pisma iz Islanda (1937.), u kojima opisuju svoja putovanja po državi.

Umjetnost

U 19. stoljeću je na Islandu djelovalo udruženje slikara. U toj grupi bili su:

  • Johannes Sveinsson Kjarval - poznat po svojim slikama o seoskom životu na Islandu.
  • Ásmundur Sveinsson - apstraktni kipar 20. stoljeća. Njegova skulptura Sæmundur stoji ispred sveučilišta u Reykjavíku.
  • Einar Hákonarson - ekspresionistički slikar iz 1968. godine. Pionir islandske umjetnosti i likovnog odgoja. Bio je među glavnima prilikom osnivanja islandskog društva grafičara i prvi predsjednik društva.

Jezik

Islandski jezik je germansko-nordijski jezik te je vrlo jedinstven. Njegov nastanak povezuje se s naseljavanjem norveških doseljenika na islandski teritorij, te je do danas ostao gotovo nepromijenjen. Od 12. stoljeća na ovamo jezik se širio u obliku saga i povijesnih pripovijedaka. Gramatika je teška te se teško ući. Engleski jezik Islanđani u velikoj mjeri govore i razumiju. Imaju i nekoliko svojih slova:

  • á se izgovori "ow"
  • í se izgovori "ee"
  • é se izgovori "vi"
  • æ se izgovori "i" kao hi
  • ú se izgovori "oo"
  • þ se izgovori "th"
  • ð se izgovori "th"

Neke fraze koje se lako uče, a korisne su prilikom posjeta Islandu:

  • Takk = hvala
  • Bless = doviđenja
  • Hallo = zdravo
  • hvar er = gdje je
  • hvað kostar = koliko košta

Obrazovanje

Obrazovni sustav u Islandu obuhvaća tri nivoa: predškolski odgoj (djeca stara od 2 do 6 godina), obvezno obrazovanje (djeca stara od 6 do 16 godina) te više sekundarno obrazovanje (djeca stara od 16 do 19). Naravno, imaju i više i visokoškolsko obrazovanje.

Tržište rada

Na Islandu su trenutno plaće niske i nezaposlenost raste, zato trenutno Island nije najprimjerenija država za traženje posla. Većina stranaca za rad treba radnu dozvolu, izuzeci su državljani nordijskih država i država članica EU. Island ne primjenjuje ograničenja na pristup svojem tržištu rada za građane Hrvatska Obzirom da Island ima strogu politiku o migraciji, radne dozvole teško je dobiti. Također, u Islandu prednost prilikom zapošljavanja imaju obiteljske veze i poznanstva što za strance nije prednost.

Sigurnost

Opasnost za turiste prije svega predstavlja promjenjivo vrijeme zato prilikom proputovanja Islandom budite pripremljeni na sve vremenske uvijete. Nesreće, a često sa smrtnim posljedicama među turistima, događaju se iz dva razloga: zbog ekstremnih pustolovina ili gluposti, a većina ih se dogodila na ili ispod ledenjaka. Ledenjaci su vrlo opasni zato obavezno unajmiti iskusnog vodiča. Opasnost predstavljaju i planine koje su omiljene među planinarima. Zbog iznenadnih oluja uvijek treba biti oprezan. U slučaju nužnog napuštanja teritorija obratite se najbližem diplomatsko – konzularnom predstavništvu bilo koje države članice EU ili Delegaciji EU na Islandu. Aðastræti 6 1001 Reykjavik, ICELAND T: + 354 520 3399 F: + 354 520 3398 Email: Delegation-Iceland@eeas.europa.eu Web: [1]

Zdravlje

Ako putujete na Island ne morate se dodatno cijepiti. Njihovo je zdravstvo dobro uređeno, imaju odlične doktore i opremljene ljekarne. Zdravstveni domovi i bolnice nalaze se u svim većim gradovima. 24 sata na dan možete zvati broj za prvu pomoć 112. U državi možete koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju dobijete u HZZO-u. U slučaju liječenja važno je da svu dokumentaciju sačuvate zbog mogućih kasnijih obračuna troškova. Kartica vrijedi samo u primjeru hitnih zdravstvenih usluga. ZZZS Najveću opasnost predstavlja vrijeme obzirom da do naglih nevremena i oluja može doći i tokom ljeta. Zbog obilne kiše zna se dogoditi da manje rijeke poplave te je područje nemoguće prijeći automobilom.

Telekomunikacije

Telefon

Telefon

Međunarodni pozivni broj za Island je 00354 ili +354. Regijskih pozivnih brojeva nema. Brojevi mobilnih telefona obično započinju sa 7 ili 8. Cijene poziva unutar države su razmjerno povoljne i paketi nude različite ugodnosti kao što su obiteljski paketi, paketi među prijateljima, besplatni poziv i SMS. Za međunarodne pozive koriste se kartice koje dosta smanje trošak međunarodnih poziva. Island ima tri glavna operatera mobilnih usluga: Siminn, Vodafone i Talk. Ako imate dekodiran mobilni telefon možete kupiti lokalnu karticu i uštedjeti. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima EU/EEA i [2], te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Island je dobro pokriven internetom. Većina stanovništva ima doma ADSL vezu. Poteškoće ponekad prouzroči preopterećenost linija. Većina kavana, hotela, hostela, pansiona, nude besplatan Wi-Fi. Na sveučilištima i knjižnicama možete koristiti javne kompjutere besplatno i bez potrebe za prijavom.

Pošta

Island ima pouzdane i učinkovite poštarske usluge. Pošte su u većim gradovima tjednom otvorene od 9:00 do 18:00 u manjim krajevima radno je vrijeme kraće. Poštanski sandučići su svijetlo crvene boje i označeni su natpisom Pósturinn. Poštanske markice možete kupiti na brojnim lokacijama u Nóatún supermarketima, N1, Olis i Shell benzinskim pumpama te nekim knjižarama. Da pošta dođe do Europe ili Amerike obično traje 3 do 5 radnih dana. Veće pakete možete slati preko međunarodnih kurirskih tvrtki kao što su: TNT, UPS, FedEx ili DHL.

Običaji

  • Točnost na Islandu nije vrlina kao što je to slučaj u drugim europskim zemljama. Islanđani često kasne barem 15 minuta ako ne i više.
  • Kada se Islanđani koriste engleskim jezikom, često koriste riječ „fuck“, no ona nije tako prosta riječ kao što je to u engleskom jeziku te je ne treba uzimati ozbiljno.
  • Kada stignete na Island domaćini će vas odmah upitati za vaše mišljenje o Islandu. Njihovo uobičajeno pitanje je: "Kako vam se sviđa Island?" Na pitanje odgovorite pozitivno, za njih je to od velike važnosti.
  • Islandski narod poštuje tradiciju i čuva drevna uvjerenja. Mnogo ih vjeruju u skrivene ljude koje nazivaju huldufólk, a neki pak tvrde da su ih i sreli. Skriveni ljudi su u biti patuljci te u Reykjaviku postoji muzej koji im je posvećen.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Na Island možete doputovati ili avionom ili brodom. Državljanima Hrvatske za putovanje na Island nije potrebna viza. Državljani Republike Hrvatske mogu ulaziti na područje Islanda s važećom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Nacionalna valuta: islandska kruna – ISK. Za maloljetnu djecu koja putuju na Island sami ili s trećom osobom dozvola roditelja nije obavezna, ali je preporučljiva. Putovanje i kretanje je na nekim područjima ograničeno, zato je potrebno pridržavati se preporuka i uputa. Kada putujete u Island dobro je unaprijed prikupiti informacije koje su objavljene na međunarodnom zračnoj luci u Reykjaviku na njihovoj web stranici: Kefairport.

Avionom

Keflavik je međunarodna zračna luka na jugozapadu države te je približno 40 km udaljena od glavnog grada Reykjavika. Od zračne luke do prijestolnice možete doći autobusom zvanim FlyBus, u približno 45 minuta. Iz zračne luke prema glavnom gradu voze i taksiji, međutim to je puno skuplja opcija. Vožnja s taksijem će vas koštati oko 9500 ISK. Tvrtke Hertz i Avis omogućuju vam najam automobila. Avionski prijevozi na i po Islandu su zbog male konkurencije skupi. Ako planirate putovanje na Island preporučujemo vam da se predbiljeite na newsletter avionskih prijevoznika Icelandair i WOW Air koji omogućuju rezervaciju po e-pošti za nižu cijenu u odnosu na ostala prijevoznike.

Avionski prijevoznici koji lete u Keflavík:

  • Icelandair ima redovne avionske linije iz SAD-a i Kanade,
  • Delta Airlines ima sezonske linije između New Yorka (JFK) i Islanda.
  • WOW Air je novi Islandski niskocjenovni avio prijevoznik i leti iz Keflavíka do većine europskih gradova: Alicante, Barcelona, Berlin, Düsseldorf, Stuttgart, Salzburg, Zurich, Varšava, Vilna, Milano, Amsterdam, Pariz, Lyon, Kopenhagen i London.
  • Germanwings ima sezonske letove iz Kölna.
  • SAS nudi direktne veze iz Osla, s vezama do Stockholma i drugih dijelova Skandinavije.
  • Niki i Air Berlin imaju sezonske lete u nekoliko europskih gradova.
  • Norwegian nudi direktne letove iz Osla.
  • Air Island i Atlantic Airways osigurava linijski prijevoz na Grenland i Farske otoke.

Brodom

Ako putujete brodom vaše mogućnosti su ograničene jer se radi o dugom putovanju. Ako se ipak odlučite do Islanda otputovati brodom dobro je da imate svoj auto te da se odlučite za posjet Farskih otoka. Trajekti Smyril Line tjedno voze iz Danske, Norveške i Švedske te vas iskrcaju u luku Seyðisfjörður na Islandu. Ako volite avanturistička putovanja možete se odlučiti i za putovanje jednim od islandskih teretnih brodova Eimskip koji putuju na relaciji Rotterdam, Hamburg-Göteborg-Århus-Fredrikstad-Tórshavn-Reykjavik te se vraćaju preko istočnog Islanda. Putovanje traje 8 dana od sredine travnja do sredine listopada, te može ukrcati do tri osobe.

Transport po destinaciji

Avionom

Avionski prijevoznik Air Iceland ima redovne avionske linije iz Reykjavika do većih zračnih luka po čitavom Islandu. Landsflug je dnevno povezan i s manjim zračnim lukama po čitavoj državi.

Automobil

Vožnja automobilom je po Islandu jednostavna. U zimskom razdoblju trebat ćete terensko vozilo. Većina cesti je po zimi zatvorena, otvore ih krajem lipnja i ponovno zatvore u rujnu. Očarati će vas zaobilaznica koja slijedi obalu i okružuje čitav Island, a duga je 1.400 kilometara. Zaobilaznica ne uključuje zapadne fjordove ni poluotok Snæfellsness. 90 % ceste je asfaltirano, ostala je makadamska. Postoji i nekoliko tunela koji omogućuju lakši prolaz. Najkraći tunel koji ide ispod fjorda Hvalfjorður u blizini Reykjavika je potrebno plaćati. Cijena je 800 ISK u oba smjera.

Autobus

Autobusna mreža je na Islandu dosta dobro razgranata, te autobusom možete stići do mnogih krajeva Islanda, dok je planinski dio autobusom povezan samo u ljetnim mjesecima. Flybus vozi na liniji zračne luke Keflavik i glavnog grada Reykjavik, no ta linija vozi samo od svibnja do listopada. Autobusni prijevoznici u Islandu su Austurleid koji ima linije u južnom i istočnom dijelu države, SBK Travels prijevoznik koji pokriva Keflavik i Reykjanes, Stjornubilar za zapadne fjordove i Trex za zapadni i sjeverni Island.

Taksi

Na Islandu imaju svi veći gradovi taksi službe.

Bicikla

Island je za ljubitelje bicikliranja posebno zanimljiv u ljetnom razdoblju. Zaobilaznica uzduž obale je kao stvorena za bicikliste. Na web stranici Icelandic Mountain Bike Club i Icebike možete potražiti sve što vas interesira o bicikliranju i biciklističkim stazama.

Spavanje i smještaj

Island ima različite mogućnosti smještaja, većinom višeg cjenovnog ranga, no i jeftiniji smještaj je dobro uređen i čist. Birati možete između skupih hotela s pet zvjezdica u Reykjaviku do jeftinijih kampova. Zanimljiv smještaj možete pronaći preko B&B ili u penzionima koji uključuju i nekoliko vrlo lijepih farmi. Na Islandu je široka ponuda hostela. Neki od njih nalaze se u zgradama škola te su otvoreni smo u ljetnom periodu.

Hoteli

Hoteli su na Islandu čisti i lijepo održavani. Rezervaciju možete napraviti i u ljetnom razdoblju preko telefona tik pred polaskom. Fosshotels hoteli su lanac od 12 hotela koji su na Islandu locirani u blizini većih gradova te prirodnih znamenitosti. Najomiljeniji je hotel Fosshotel Nupar koji se nalazi u blizini narodnog parka Skaftafell. Birati možete među različitim smještajem, a uvijek je uključen skandinavski doručak.

Icelandair je lanac ljetnih hotela u skandinavskom stilu koji se nalaze u većim islandskim gradovima. Najpoznatiji je Nordica koji se nalazi u predgrađu grada Reykjavik.

Hosteli

Island ima po čitavoj državi mnogo hostela. Udruzi Hostelling International pripada 17 hostela. Ako ostajete više od četiri dana preporučujemo da si kupite međunarodnu člansku iskaznicu s kojom ćete dobiti jeftiniji smještaj. Dodatne troškove možete izbjeći tako da sa sobom imate posteljinu ili vreću za spavanje.

Farme

Godišnji odmor možete proživjeti i na farmama. Farme koje su članice udruženja Farm Holidays vam u svojim domovima, pansionima, seoskim hotelima i kućama nude različite mogućnosti smještaja. Neke od farmi vam omogućuju i različite rekreacijske aktivnosti kao što su: jahanje, ribolov, lov, jedrenje, plivanje, ture po ledenjacima, golf ... U ljetnim mjesecima preporučamo da si smještaj rezervirate. Sve informacije o mogućnostima smještaja možete dobiti na njihovoj web stranici: Icelandic Farm Holidays.

Planinarske kućice

Planinarske kućice na Islandu su u privatnom vlasništvu, ali i u vlasništvu države. Rezervacije su potrebne prije svega u ljetnim mjesecima, rezervirati možete sobu ili ležaj.

Kampiranje

Ako imate ograničen budžet preporučujemo da razmislite o kampiranju. Kampovi se nalaze po čitavoj državi u blizini turističkih atrakcija. Neki su manje opremljeni dok drugi imaju i vruću vodu za tuširanje, mašine za suđe i opremu za kuhinje. Za kampiranje ćete morati izdvojiti od 500 do 1000 ISK po osobi na noć. Uvijek morate biti spremni na hladnoću i promjenjivo vrijeme zato su zimska vreća za spavanje i topla pidžama obavezni! Preporučujemo da si prije dolaska rezervirate parcelu, obzirom da su kampkućice i mobilne kućice sve omiljeniji smještaj.

Sljedeća destinacija