Latvija

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Latvija je obalna državica na Baltičkom moru. Pretežno je nizinska s najvišim vrhom koji mjeri 300 metara (Gaizinkalns). Reljef je uglavnom oblikovan djelovanjem velikog sjeverno-europskog ledenjaka koji je tokom vremena nanesao velike količine šljunka i pijeska što je utjecalo na stvaranje pretežno blago-valovitih ravnica i rahlo uzdignutih brdašaca. Latvija je biser baltičkih država koja se nalazi na sjeveru Europe. Latvija je multikulturna država gdje su se tokom povijesti ujedinile tradicije istoka, zapada, sjevera i juga te stvorile jedinstveno okruženje kojega je teško naći bilo gdje na svijetu. Putnicima je najpoznatiji glavni grad Riga čija je stara gradska jezgra na popisu kulturne baštine. Latvija nudi brojne gradske i ruralne krajeve kao što je Liepaja - poznata pod imenom "grad u kojem je rođen vjetar", Karosta s veličanstvenim plažama, Kuldiga koja ima najširi slap u Europi i Cēsis sa svojim srednjovjekovnim dvorskim ruševinama. Latvija ima 500 km nedirnute morske obale, bijelih, mekanih pješčanih plaža i netaknute šume koje zauzimaju polovinu teritorije Latvije.

Fotogalerija atrakcija


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis


Video turistički vodič

Dužina: 1,16 minuta

Jezik: engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Latvija nudi brojne prirodne atrakcije te raskošne, šarmantne i intimne, kako velike tako i manje gradove.

  • Palača Rundäle: jedan od najupadljivijih spomenika barokne i rokoko arhitekture izgrađena između 1736. i 1740. godine.
  • Bazilika Aglona: jedno od najpoznatijih svetih mjesta na svijetu. Bazilika je izgrađena u kasnom baroknom slogu.
  • »Stara Riga«: je povijesno i geografsko središte Latvije s jedinstvenim spomenicima srednjovjekovne kulture.
  • Grad Jürmala: svojim gostima nudi jedinstvene prirodne izvore, terapeutsku termalnu vodu, blato iz treseta, borovu šumu, 38 km prekrasnih plaža i priobalja.
  • Povijesno središte Kuldiga: malen i privlačan gradić – inspiracija mnogim pjesnicima i slikarima. Centru grada ljepotu daju drvene zgrade iz 17. i 18. stoljeća koje tvore uske i male ulice.
  • Nacionalni park Gauja: najomiljenija turistička destinacija u Latviji te je stvarno vrijedna posjeta.
  • Muzej Turaida Reserve: predstavlja kulturnu baštinu koja na 42 hektara nudi arheološke, arhitektonske, povijesne i umjetničke spomenike, od kojih neki datiraju i iz 11. stoljeća.
  • Ventspils: je omiljeno turističko središte u Latviji u kojem se nalaze olimpijski centri, plaže s plavim zastavicama te vodeni park Ventspils.
  • Liepāja: je drevni grad glazbe i kulture. Nalazi se na istočnoj obali Baltičkog mora, između mora i jezera Liepāja. Za šetnje gradom možete uživati u jedinstvenoj drvenoj i vojnoj arhitekturi ili pak razgledati nekadašnji zatvor.
  • Cēsis: je jedan od najljepših gradova u Latviji. Ruševine srednjevjekovnog dvorca zajedno s parkom daju gradu romantičan izgled. Popločene ulice stare gradske jezgre sačuvale su svoj izgled još iz srednjeg vijeka – stare zgrade, crveni cigleni krovovi i obnovljena pročelja zgrada.
Prirodni rezervat

Skriveni krajevi

Plan puta

Latvija – povijest i kultura; 2-3 dana; 480 km; kroz cijelu godinu. Put: Riga – Dole – Ogre – Koknese – Mežnalas – Jekabpilis – Livani – Preilil – Aglona – Slutiški – Daugavpilis – Kraslava – Andrupene – Rezekne – Ludza

Latvija – brda; 2-3 dana; 200 km; travanj – listopad.

Put: Sigulda – Vienkoci – Ligatne – Araiši – Cesisi – Valmiera – Limbaži – Dunte – Saulkrasti

Latvija – priroda: 3-4 dana; 590 km; travanj – listopad.

Obiteljski izlet; 2-3 dana; 140 km; siječanj – prosinac.

Obiteljski izlet na plaži; 3-4 dana; 320 km; travanj – listopad.

Latvija – puna iznenađenja; 2-3 dana; 280 km; siječanj – prosinac.

Put: Riga – Liepaja

Latvija – nezaboravan doživljaj; 2-3 dana; 180 km; siječanj – prosinac.

Latvija – ruralno područje; 2-3 dana; 690 km; travanj - listopad.

Detalji putovanja dostupni su na: [1]

Aktivnosti

Latvija je prekrivena šumama i močvarama s mnogo nacionalnih parkova i prirodnih rezervata - što Latviju čini jednom od omiljenih destinacija za promatranje ptica. Latvija nudi mnoge mogućnosti trekinga od lakših, kraćih šetnji po starim parkovima do težih, višednevnih pješačenja koja uključuju kampiranje i veslanje. Postoje i mnoge mogućnosti za zimske sportove – bordanje, skijaško trčanje, skijanje, itd. Zimska sportska središta su: Ramkalni, BAILI i Zviedru Cepure koja su otvorena do kasno u noć, no nisu dostupna javnim prijevozom. Zbog otapanja snijega omiljen rekreacijski sport je i vožnja kajakom ili kanuom. Latvija ima jednu od najdužih pješčanih plaža u Europi. U srpnju i kolovozu kada je voda dovoljno topla (oko 20°C) te temperatura zraka oko 30°C ovo je idealno mjesto za uživanje u kupanju i sunčanju.

Korisne informacije

Glavni grad: Riga

Valuta: euro (€)

Broj stanovnika: 2,2 mil. (2014. g.)

Električna energija: 220V/50Hz (Europska utičnica)

Pozivni broj države: 00 371

Vremenska zona: UTC + 2

Telefon za prvu pomoć: 112

Domena: .lv

Veličina države: 64.589 km²

Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Zemlejvid Latvija

Dinamična karta

Regije

Kurzeme Gradovi:Kuldiga, Liepaja, Ventspils Kerzeme je zapadna regija Latvije koja se proteže uz Baltičko more.

Latgale Gradovi:Daugavpils, Rezekne Latgale je istočna regija Latvije koja graniči s Rusijom i Bjelorusijom.

Riga Gradovi:Jűrmala, Riga, Sigulda, Tukums Regija Riga je političko i kulturno središte Latvije.

Vidzeme Gradovi:Cesis, Ligatne, Madona, Valka Vidzeme je regija na sjeveroistoku Latvije i graniči s Estonijom.

Zemgale Gradovi:Jelgava, Bauska, Dobele, Zemgale je najjužnija regija Latvije i graniči s Litvom.

Značajke regije

Latvija je jedinstvena država iz dva razloga:

- europske metropole Rige i

- ruralnog krajolika, nedodirnute prirode, mirnih gradića i zelenog okoliša. Veliki dio Latvije prekriven je šumom koja je bogata biljnim i životinjskim svijetom. Latvija ima mnoga jezera i dubokih riječnih dolina čije su obale na pojedinim dijelovima prekrivene pijeskom. Većina teritorija još je uvijek ekološki nedirnuta obzirom da Latvija nema teške industrije.

Najviša točka Gaizinkalns 312 m Najniža točka Baltičko more 0 m

Vrijeme i klima

Latvija se nalazi u takvom geografskom području koje omogućuje uživanje u čarima svih godišnjih doba i zato je njeno podneblje pravo bogatstvo.


Najbolje vrijeme za posjetiti Latvija

Putovanje u Latviju najbolje je organizirati u razdoblju od lipnja do rujna kada je najtoplije i kada ima najviše lokalno proizvedene hrane. Hladni mjeseci su prije svega siječanj i veljača, dok najviše padalina padne u listopadu i studenom. Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Povijest

Latvija je povijesno poznata po slavnom trgovačkom putu koji se protezao od Skandinavije preko teritorija Latvije uzduž rijeke Dvine sve do Kijevske Rusije i bizantinskog carstva te su se njime koristili svi od Vikinga do Grka. Latvija je bila poznata i po jantaru koji je tada bio dragocjeniji od zlata te su ga poznavali i u antičkoj Grčkoj i Rimskom imperiju. U 12. stoljeću su na područje Latvije došli njemački trgovci koji su poganske misionare željeli preobratiti na kršćansku vjeru.

Riga kakvu poznajemo danas bila je uspostavljena od strane Nijemaca 1201. godine te je predstavljala najveći i najjači grad na istočnoj obali Baltičkog mora.

Nakon završetka prvog svjetskog rata 1918. godine te dvije godine koliko je trajao ruski građanski rat je Latvija dosegla visoki rast na području gospodarstva, društvenog razvoja, industrije i poljoprivrede. Neovisnost Latvije trajala je sve do 1940. godine.

1939. godine je bio potpisan pakt između SSSR-a i Njemačke koji je zapečatio sudbinu Latvije. 17. lipnja 1940. godine je SSSR zauzeo Latviju te je uslijedilo iseljavanje na tisuće Latvijaca u Sibir. Početkom II. svjetskog rata Latviju je okupirala njemačka vojska te je u vrijeme okupacije u koncentracijskim logorima bilo ubijeno 90 % latvijskih Židova. Crvena armija je 1944. godine pobijedila Nijemce te ponovo zauzela Latviju, no SSSR je nastavio s predratnom politikom protjerivanja Latvijaca. Stanovništvo je već tokom samog rata pretrpjelo strašne gubitke (prisilna mobilizacija na obiju strana), pred Crvenom je armijom na zapad pobjeglo oko 130.000 ljudi, a više od 120.000 ljudi Sovjeti su poslali u gulage. S poslijeratnim planskim uništavanjem infrastrukture te razvojem prerađivačke industrije točka na i bila je i naseljavanje ruske radne snage. Tako je udio Latvijaca u predratnom razdoblju od 77 % (1938. g.) pao na svega 52 % (1989.g.) stanovništva.

Latvija je svoju samostalnost stekla 6. rujna 1991. godine i do 2007. godine dosegla izraziti gospodarski rast. U vrijeme svjetske krize i Latvija je pretrpjela veliki gospodarski pad i povećanje nezaposlenosti. 20. rujna 2003. g. su Latvijci na državnom referendumu izglasali da će se pridružiti EU.

Hrana

Latvija je pravo mjesto za gurmane. Prilikom posjeta Latviji možete uživati i u tradicionalnoj i suvremenoj kuhinji. Obzirom da se Latvija nalazi u centru dodira istoka, zapada, sjevera i juga njihova je kuhinja spoj različitih kultura. Latvija ima hranu bogatu kalorijama. Svakodnevni jelovnik Litvanaca je sastavljen od mesnih kroketa, mesa i ribe, kiselog kupusa, pečenog krumpira s kiselim vrhnjem, salata te različitih juha. Latvija svoju hranu većinom sama proizvodi te se mnogi Latvijci bave s ekološkom proizvodnjom hrane. Današnja kuhinja u Latviji uključuje brojne utjecaje drugih kuhinja kao što su: njemačka, slavenske, južno europske te čak i azijske. Tradicionalna kuhinja u Latviji je kombinacija različitih etničkih i narodnih gastronomskih tradicija koje koriste prije svega domaće namirnice. Najbolji latvijski kuhari su s gurmanskim novinarima osmislili Gastronomski manifest putem kojega promoviraju kvalitetu, okus, brigu za zdravu i dobru prehranu. Latvijski restorani poznati su po dobroj hrani, odličnom izboru i pristupačnim cijenama. Kao i u svim europskim državama tako ćete i u Latviji naći brzu prehranu u obliku kebaba ili pizze. Brojne pekare osim peciva poslužuju kavu, čaj, salate i kolače. Vegetarijanskih restorana ima jako malo, a među poznatijima su: Rama i Kamala. Neka od specifičnih jela tog područja:

Biezpiena sierins – jelo od skute s dodanim šećerom

Kefirs - poseban mliječni napitak

Kiselis - pirjano voće (obično su to trešnje ili rabarbare)

Griki – jelo od heljde

Skabeti kaposti – kiseli kupus

Piragi - slanina i bijeli luk zavijen u tanki sloj kvašenog tijesta. Klasika latvijske kuhinje. Dimljeni sir – odličan uz času vina

Eclair - torta sa slatkim vrhnjem

Jegulja

Juha Biesu - juha iz crvenog kupusa

Rosols - salata s kiselim vrhnjem

Kotleti - mesne okruglice s krumpirom

Gailenu Merce – umak od lisičarke s kiselim vrhnjem, obično poslužen s krumpirom.

Više na: http://www.latvia.travel/en/article/food-drink

Piće

Tradicionalna i suvremena jela Litvanci poslužuju s pivom ili dobrim domaćim vinom. Pivo je najomiljenije alkoholno piće u Latviji. Pivu Aldaris, Līvu i Sencu možete kupiti svugdje, no domaćini su ponosni prije svega na svoje lokalne pivovare kao što su: Bauskas, Tervetes, Piebalgas. Latvija je poznata i po lokalnom piću Rīgas Melnais balzams. To je jako piće (45% alkohola) napravljeno od različitog bilja, korijena i začina. Latvija proizvodi vino u malim količinama i to u njenom najsjevernijem djelu gdje jedino i postoje uvjeti za proizvodnju vina.

Shopping

Dućani su u tjednu otvoreni od 8:00 do 18:00, subotom od 8:00 do 16:00, dok su nedjeljom zatvoreni. Dućani s hranom otvoreni su svaki dan do 20:00, većina supermarketa i do 23:00 sata, a neki kao što su Narvesen, non stop - 24/7. Bankomati su u svim gradovima te je svugdje moguće plaćati kreditnom karticom. Suveniri i ostale značajke Latvije:

Jantar se prodaje u većini dućana sa suvenirima. Možete ga naći i na obali, no zbog nepoznavanja lako se zamijeni s fosforom.

Keramika iz Latgale.

Srebrni nakit.

sauna/spa potrepštine; mirisna ulja, med - na osnovi začinskog bilja, masažne kreme, kape za saunu koje štite kosu od velike vrućine.

Rukavice s ornamentima koje se ručno izrađuju i predstavljaju dio tradicionalne kulture. Proizvodi od vune; papuče, cipele, sakoi, šeširi, prsluci.

Ražen kruh

Rigas Melnais balzams - tradicionalni latvijski biljni liker napravljen od različitih prirodnih sastojaka.

Med i pčelini proizvodi, med s orasima, cvjetni prah, propolis, pčelinji vosak, svijeće ….

Slastice i sve vrste čokolada

Gospodarstvo i ekonomija

Latvija je bila u vrijeme Sovjetskog saveza, od svih baltičkih država, najviše usmjerena na industriju - prije svega strojnu i elektrotehničku i to za potrebe sovjetske vojske. Riga je bila glavna luka baltičkih država. Ubrzo nakon osamostaljenja od bivšeg sovjetskog saveza, Latvija uspostavlja tržišno orijentirane reforme. 1994. godine Latvija uočava prve pozitivne pomake u gospodarstvu, prije svega zbog uspješno provedenih reformi i vanjske pomoći. Za razliku od većine bivših sovjetskih državica Latvija ne osjeća gospodarsku krizu, baš suprotno, njen gospodarski razvoj brzo raste i to između 7 i 12 % godišnje. Po podacima MMF je Latvija bila jedna od najuspješnijih država u EU na području gospodarske aktivnosti. To je posljedica stalnog rasta domaće potrošnje i brojnih inozemnih investicija. S 1. svibnjem 2004. g. Latvija postaje punopravna članica EU, što joj je otvorilo vrata iskorištavanju različitih mogućnosti pridobivanja EU sredstava. No, usprkos velikom gospodarskom napretku, niti Latvija nije mogla izbjeći utjecaj velike svjetske gospodarske krize, tokom koje je nezaposlenost narasla na 23 %. Nakon 2010. godine trend se ponovno okreće u pozitivnu smjer. 2014. godine Latvija preuzima euro. Latvija ima vrlo osposobljenu i jeftinu radnu snagu.

Struktura BDP U usporedbi s EU prosjekom ima Latvija visok udio poljoprivrede u BDP koji iznosi 5 %, te poljoprivredni sektor zapošljava 8 % aktivnog stanovništva. U poljoprivredi prevladava stočarstvo. Najvažniji poljoprivredni proizvodi su: žito, šećerna repa, krumpir i salata. Osim drva kojeg većinom izvozi, Latvija skoro da i nema drugog prirodnog bogatstava. Većinu svih energenata uvozi iz Rusije. Industrijski sektor predstavlja 26 % BDP te zapošljava oko 24 % radnog stanovništva. Perspektivni i brzo rastući sektori su: graditeljstvo i metalurgija, prehrambeno-poljoprivredna i strojna industrija. Pokretač latvijskog gospodarstva je uslužni sektor koji predstavlja 69 % BDP te zapošljava 68 % aktivnog radnog stanovništva. Zbog povoljnog financijskog zakonodavstva jedan od razvijenih je financijski sektor. Najvažniji sektori latvijskoga gospodarstva u 2016. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (25,0 %), industrija (16,7 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (15,9 %). Trgovina unutar EU-a čini 70 % izvoza Latvije (Litva 17 %, Estonija 12 % i Njemačka 7 %), dok se izvan EU-a 11 % izvoza ostvaruje u Rusiju i 2 % u Norvešku. Iz država članica EU-a dolazi i 81 % uvoza (Litva 17 %, Njemačka 12 % i Poljska 10 %), a izvan EU-a 7 % uvoza dolazi iz Rusije i 3 % iz Kine.

Kultura

Latvija ima bogatu kulturno-povijesnu baštinu.

  • Starovjekovni jezik koji se sačuvao do danas.
  • Latvijske narodne pjesme koje su njihovo jedinstveno blago te su uključene na UNESCOV popis usmene i nematerijalne kulturne baštine.
  • Povijesno središte u Rigi koje je također upisano u UNESCOV popis kulturne baštine.
  • Latvijske narodne nošnje.

Velik utjecaj na kulturu Latvije imale su kulture drugih civilizacija što je posebice vidljivo u arhitekturi većih gradova. U Rigi su npr. katedrale i crkveni objekti građeni u njemačkom stilu. Latvija je na glazbenom području usmjerena prije svega na tradicionalnu glazbu te su njihove narodne pjesme jedan oblik latvijske meditacije. Naravno, niti moderna, zabavna glazba nije zapostavljena.

Jezik

Latvijski jezik spada u skupinu baltičkih jezika te je službeni jezik Latvije. Zbog toga je Latvija suočena s čestim nesuglasicama obzirom da dio ruske nacionalne manjine zahtjeva od države da službeni jezik države te jezik koji se uči u školama bude ruski jezik. Na ulicama ćete stoga ćuti i latvijski i ruski jezik. Latvijski jezik je vrlo zanimljiv jezik. Ima 33 slova, a abeceda je vrlo slična hrvatskoj. Latvijski jezik ima dosta stranih riječi koje svoje korijene imaju i njemačkom, španjolskom i slavenskim jezicima.

Obrazovanje

Latvija ima besplatno i obvezno obrazovanje za svu djecu do 15. godine starosti odnosno do kraja osnovne škole. Na ruralnom području se zbog smanjenja djece zatvaraju i mnoge osnovne škole. Po podacima UNESCA je 2010. godine 4.720 latvijskih studenta studiralo u inozemstvu (prije svega u Velikoj Britaniji, Rusiji i Njemačkoj), dok je 1.760 studenata iz drugih država studij upisalo u Latviji (prije svega su to studenti iz Rusije, Ukrajine i Litve).

Latvija – Sveučilišta:

  • Sveučilišta u Latviji
  • Tehničko sveučilište Riga
  • Sveučilište Riga Stradiņš (prije Medicinski fakultet Latvije)
  • Sveučilište Daugavpils
  • Sveučilište Liepāja
  • Sveučilište za poljoprivredu Latvia

Tržište rada

Latvija ne primjenjuje ograničenja na pristup svojem tržištu rada za građane Hrvatske. Državljani Europske unije (EU) i Europskog gospodarskog prostora (EGP) kao i državljani Švicarske imaju slobodan pristup tržištu rada Latvije. To znači da državljani spomenutih zemalja mogu slobodno boraviti i raditi u Latviji. Za boravak u Latviji duže od 3 mjeseca potrebno je registrirati boravak u uredu za državljanstvo i migraciju (UDM), [www.pmlp.gov.lv]. Ukoliko dolazite i boravite u Latviji s ciljem traženja posla i osnivanja radnog odnosa, postoji mogućnost boravka u Latviji do 6 mjeseci bez boravišne registracije. Latvija je država gdje je posao moguće naći, ali plaće su tamo niske. Oglasi za slobodna radna mjesta objavljeni su u latvijskim novinama, kao što je Diena. Neki oglasi su napisani i u engleskom, njemačkom, ruskom ili francuskom jeziku.

Sigurnost

U usporedbi s mnogim državama, Latvija je sigurna država za putovanje. Bez briga i rizika možete uživati kako na selu tako i u gradu. Latvija izvodi mnoge aktivnosti kako bi se njeni gosti osjećali sigurni i opušteni. Glavni grad Riga tako ima turističku policiju te posebnu informacijsko turističku liniju s dežurnim telefonskim brojem 1188. U izvanrednim okolnostima broj telefona u nuždi je 112. Naravno, uvijek se je dobro pridržavati nekih osnovnih pravila.

  • Ne puštati torbe iz vidokruga.
  • Paziti na svoje osobne predmete i gotovinu. U hotelima možete koristiti hotelske sefove.
  • U automobilu ne puštati dragocjenosti te koristiti lokot za putovanje biciklom.

Latvija je sigurna destinacija te država u kojoj se stanovništvo ne odnosi negativno prema ljudima različitih rasa i vjere. Na ulicama Latvije nećete naići na mnogo prosjaka. Moguće su povremene javne demonstracije, uglavnom iz unutarnjih političkih razloga.

Zdravlje

Zdravstvene usluge nisu usklađene sa standardima Europske unije, ali postoje i privatne zdravstvene ustanove koje pružaju kvalitetniju zdravstvenu uslugu. Malo lošija situacija je na ruralnom području gdje su usluge spore i rijetke. Smisleno je imati prvu pomoć i osnovne lijekove uvijek sa sobom. Latvija nema helikopterske pomoći. Sve hitne službe koriste telefonski broj 112 (servis je dostupan na ruskom i engleskom jeziku), (112-policija, 110-vatrogasci i 113- hitna pomoć). Potrebno tj. preporučljivo je imati Europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju izdaje HZZO – više informacija na www.hzzo.hr. Liječnici većinom govore ili latvijski ili ruski. Latvija nema otrovnih zmija. U slučaju ugriza psa ili mačke postoji opasnost od zaraze bjesnoćom. Postoji mogućnost ugriza zaraženog krpelja zato preventivno cijepljenje obavite prije putovanja. Voda iz špine je sigurna iako je većina domaćina prije upotrebe prokuha. Alternativa je kupovanje vode u plastičnoj ambalaži.


Telekomunikacije

Kao sve razvijene države EU ima i Latvija razvijene sve suvremene komunikacijske usluge. Raspolaže s jednom od najbržih internetskih veza na svijetu te mobilnom mrežom koja pokriva čitav teritorij Latvije.

Telefon

Latvija ima fiksnu i mobilnu telefonsku komunikaciju. Međunarodni pozivni broj za Latviju je 00 371. Svi telefonski brojevi (osim brojeva u nuždi i specijaliziranih informativnih brojeva i usluga) su sastavljeni iz 8 brojeva.

  • Mobilni telefonski brojevi započinju s »2« 
  • Stacionarni brojevi sa »6 « 
  • Brojevi za dobrotvorne svrhe s »900«
  • Komercijalni brojevi s »81« 
  • Besplatni brojevi s »800«

Latvija ima tri mobilna operatera LMT, Tele2 i Bite. Mobilni signal pokriva gotovo čitav latvijski teritorij. Ako vlasnik mobitela prilikom ulaska u Latviju ne može uspostaviti međunarodnu vezu opcija je kupnja pretplatničke kartice za pozive unutar Latvije kao i za inozemstvo. Moguće ih je kupiti na kioscima i u dućanima, benzinskim pumpama, na pošti te dućanima s telekomunikacijskim uslugama. Latvija ima više od 3.800 javnih govornica, a pozive plaćate ili gotovinom, kreditnom karticom ili putem telefonske kartice. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije [2], te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Latvija ima Wi-Fi pristup koji je dostupan u hotelima, javnim prostorima, kavanama, poslovnim centrima, zračnim lukama i autobusnim terminalima. Mobilni Internet praktičan je za turiste te je dostupan u 98 % teritorija Latvije. Uslugu pruža više mobilnih i internetskih operatera.

Pošta

Poslovnice latvijske pošte naći ćete u svim gradovima i naseljima. Osim klasičnih poštarskih usluga na pošti možete uplatiti ili podignuti gotovinu te obaviti druge novčane transakcije. Prosječno vrijeme dostave u europske države je 5 do 7 dana, dok je u druge države izvan Europe od 10 do 14 dana. Latvija osim klasične pošte ima i druge tvrtke koje pružaju poštarske i kurirske usluge kao što su: DHL, TNT, UPS , EMS i Federal Express.

Običaji

Ako na putovanju po Latviji kupite umjetničko djelo starije od 50 godina za izvoz istog morati ćete pridobiti posebnu dozvolu koju dobijete na inspektoratu za očuvanje kulturne baštine u Rigi [u staroj gradskoj jezgri ( tel : +371 67229272 ). U javnom prometu ustupite mjesto starijim osobama. Prilikom ulaska u vlak ili autobus pristojno je da prednost prepustite ženskim osobama. Smeće bacajte u za to namijenjene kante, inače bi vas mogli kazniti. Latvijcima puno znači smijeh, pozdrav i pomoć kada im je potrebna. Za njih je prijateljstvo vrijednost koju stvaraju i njeguju godinama.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Republika Latvija članica je Europske unije, NATO-a i Schengenskog prostora unutar Europske unije. Za putovanje državljana Republike Hrvatske u Republiku Latviju potrebno je imati važeće putne isprave - važeću putovnicu Republike Hrvatske ili važeću osobnu iskaznicu Republike Hrvatske izdanu nakon 01.01.2003. Za putovanje državljanima EU, Švicarske i Islanda nije potrebna viza. Važeća valuta je Euro. Obzirom da je Latvija potpisnica Schengenskog sporazuma na granici nema kontrola osoba koje su državljani EU. Granične kontrole su na granici s Rusijom i Bjelorusijom. Latvija ima i s mnogim državama izvan EU potpisan sporazum da ne potrebuju vizu. To su: SAD, Kanada, Australija, Brazil, Brunej, Čile, Gvatemala, Honduras, Hong Kong , Izrael, Japan, Novi Zeland, Južna Koreja, Kostarika, Makao, Malezija, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, El Salvador, Singapur, Urugvaj i Venezuela.

U Latviji možete bez vize boraviti 90 dana u periodu od pola godine, brojeno od dana dolaska. U slučaju da želite produžiti ostanak duže od 90 dana morati ćete ishoditi dozvolu za prebivanje.

Avionom

Zračni promet je najpraktičnije prijevozno sredstvo za putovanje do Latvije. Zračna luka Riga je jedna od najbrže rastućih zračnih luka u Europi te nudi direktne letove u više od 80 država po svijetu. Latvija ima direktnu vezu sa slijedećim gradovima: Amsterdamom, Barcelonom, Berlinom, Briselom, Kopenhagenom, Dusseldorfom, Dublinom, Frankfurtom, Helsinkijem, Hamburgom, Kijevom, Londonom, Manchesterom, Moskvom, Milanom, Münchenom, Minskom, Oslom, Parizom, Pragom, Rimom, St Petersburgom, Istanbulom, Stockholmom, Talinom, Tampereom, Taškentom, Tel Avivom, Bečom, Vilniusom, Varšavom, Ženevom. Latvija je država do koje se iz većine europskih država leti relativno kratko. Zračna luka u Rigi može primiti sve tipove aviona, čak i avione interkontinentalnih linija, obzirom da su obnovili stazu za uzlijetanje i slijetanje. Zračna luka Riga je od centra Rige udaljena smo 13 km te približno 20 km od poznatog turističkog središta Jūrmala. Od zračne luke do Rige možete se odvesti taksijem. Vožnja traje oko 15-20 minuta ili autobusom koji kreće svakih 10 minuta i do Rige vozi oko pola sata. Prijevoz prtljage je besplatan. Više informacija o letovima u Rigu pročitajte na njihovim web stranicama: www.riga-airport.com ili www.airbaltic.lv

Autobusom

Dolazak u Latviju autobusom moguć je iz svih većih europskih i ruskih gradova. Iz mnogih gradova organizirane su direktne linije za Rigu, od kojih:

  • London (vožnja u Latviju traje 36 sati),
  • Berlin (20 sati i 20 minuta),
  • Bern (dan i pol),
  • Prag ( 22 sata),
  • Beč ( 26 sati),
  • Varšava (12 sati),
  • Tallinn (4 sata),
  • Vilnius (4 sata).

Više informacija o međunarodnim autobusnim vezama možete pogledati na: [3]

Automobilom

Prometna povezanost s Europskom unijom ostvarena je preko Estonije i Litve kopnenim putem. Latvija je odlična za putovanje automobilom, auto-prikolicom ili kamperom, obzirom da je takvom načinu putovanja prilagođena i infrastruktura. Više informacija o kampiranju po Latviji naći ćete ovdje: www.camping.lv.

Vlakom

Upoznavanje Latvije vlakom jedan je od najjeftinijih i najudobnijih načina putovanja. Glavi željeznički kolodvor nalazi se u samom središtu Rige gdje je i glavna stanica taksista i drugog javnog prijevoza. Latvija ima uređene veze sa svim većim europskim gradovima. Na željezničkom kolodvoru nalazi se i Turistički informacijski centar. Informacije o cijenama i kartama pogledajte ovdje: latvijske željeznice.

Brodom

Prometna povezanost s Europskom unijom (morskim putem-trajekt) ostvarena je preko Njemačke, Poljske i Švedske. Latvija ima nekoliko većih luka uzduž obale putem kojih održava veze s drugim europskim lukama. Latvija ima i mnogo manjih luka za one koji vole svoj odmor provesti na manjim barkama.

Transport po destinaciji

Latvija ima dobro organiziranu mrežu javnog prijevoza te je većina gradova i sela povezana ili vlakom ili autobusom. Prednost javnog prijevoza je što se u vožnji možete opustiti i uživati u razgledavanju mnogih zanimljivost i ljepota Latvije.

Vlak

Gradovi Jūrmala, Sigulda, Cēsis, Valmiera, Saulkrast, Jelgava, Tukums, Ogre su vlakom povezani s glavnim željezničkim kolodvorom u Rigi. Na vlakovima, u posebnim prostorima s oznakom BICIKLE možete pospremiti i vaše bicikle. Vlakom možete otputovati i do Liepaje i drugih većih gradova. Cijene prijevoza su pristupačne.

Automobil

Prometna pravila u Latviji usklađena su s pravilima Europske unije. Najvažniji propisi:

  • vožnja po desnoj strani ceste
  • dozvoljena brzina u naseljima je 50 km/h, a izvan naselja 90 km/h
  • vozač i ostali putnici moraju biti zavezani pojasom
  • za vozače motornih vozila dozvoljena količina alkohola u krvi je 0,5%, osim za mlade vozače (do 2 godine vozačkog iskustva) čija dozvoljena količina alkohola u krvi iznosi 0,2%
  • kratka svijetla moraju biti upaljena i po danu
  • obvezne zimske gume ili oprema od 1. prosinca do 1. ožujka
  • vozilo mora biti opremljeno prvom pomoći, aparatom za gašenje vatre i trokutom
  • djeca mlađa od 10 godina moraju sjediti u dječjoj stolici
  • vozači moraju imati europsku vozačku dozvolu ili vozačku dozvolu koja ima označene kategorije po konvenciji iz 1968 g. te važeće dokumente o registraciji vozila.

Svi veći gradovi u Latviji imaju međunarodne lance Rent-a-Car poslovnica.

Autobus

Latvija ima raširenu mrežu autobusnih linija koje na redovnim relacijama voze dosta često. Autobusi su udobni i opremljeni klimom. Autobusne karte možete kupiti na autobusnim postajama, kod vozača neposredno prije vožnje ili preko interneta.

Taksi

Prijevoz taksijem je najbolje iskoristiti kod kraćih relacija kad morate brzo doći od točke A do točke B.

Bicikla

Korištenje bicikle kao prijevoznog sredstava najsigurnije je u jutarnjim satima kada je manje prometa te na manje prometnim cestama. Bicikla mora biti opremljena s katadiopterima, a preporuča se da ima prednja i zadnja svjetla. Biciklističke staze nisu uređene zato Latvija nije najsigurnija država za bicikliste. Jedna od rijetkih sigurnih staza je od stare gradske jezgre u Rigi do obalnog ljetovališta u Jurmali.

Spavanje i smještaj

Latvija nudi široku paletu smještajnih kapaciteta. Za one koji cijene udobnost i visoku kvalitetu tu su luksuzni hoteli u Rigi i drugim latvijskim gradovima. Oni koji žele uživati u spokoju ruralnog kraja te uživati u prirodi mogu izabrati između različitih pansiona ili kampiranja. Možda nećete naći mnogo smještaja s pet zvjezdica, no zasigurno ćete pronaći udoban smještaj za razumnu cijenu. Cijene smještaja kreću se od 30 € izvan Rige te od 60 € u Rigi.

Hoteli

Hoteli u Latviji imaju od jedne do pet zvjezdica te nude različite mogućnosti i kvalitetu ovisno o kategorizaciji. Prije nego se odlučite za hotel uvjerite se u njegovu kvalitetu.

Pansioni

Pansioni i smještaj u sklopu seoskog turizma cjenovno su pristupačni te ujedno i najbolji način da provedete svoj odmor u prirodi. Smještaj je mnogo puta udobniji i pruža bolju uslugu nego hotel. Preporučujemo da se najavite barem dan prije. Pansioni se nalaze po čitavoj državi, a njihov popis možete naći u turističkim vodičima po Latviji.

Hosteli

U Latviji se razvila i još se razvija mreža omladinskih hostela gdje ćete ležaj u zajedničkim prostorima dobiti već za 15 €, a jednokrevetne ili dvokrevetne sobe od 30 €.

Kampiranje

Kampirati možete na poljoprivrednim i šumskim privatnim posjedima zato je dobro da se prije dogovorite s vlasnicima parcela. U većini slučajeva vlasnici će vas drage volje pustiti u zamjenu za simbolično plaćanje od 2-3 € na noć. Latvija ima i besplatne kampove koji se većinom nalaze u nacionalnim parkovima. Komercijalni kampovi polako postaju sve popularniji.

Sljedeća destinacija