Makedonija

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Makedonija je jedna od bivših država Jugoslavije. Na njezinu povijest su tokom prošlosti utjecali mnogi narodi. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima u inozemstvu koristi se naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM).

Makedonija graniči sa Srbijom i Kosovom na sjeveru, s Albanijom na zapadu, Bugarskom na istoku te Grčkom na jugu. Makedonija predstavlja Balkan u pravom smislu te riječi te je zbog vjerskih i nacionalnih utjecaja pravi spoj svih balkanskih naroda. Većina stanovništva ima makedonsko državljanstvo i pripada Ortodoksnoj crkvi. Najveća druga nacionalna skupina je albanska muslimanska manjina. Krajolik je vrlo raznolik s mnogo planina, dubokih kotlina i dolina. Makedonija nudi mnogo aktivnosti za aktivni odmor kako na planinama tako i na jezerima.

Fotogalerija atrakcija



Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 51:53 minuta

Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

  1. Skopje: je glavni i najveći grad Makedonije s dugom tradicijom i bogatom poviješću. 1963. godine Skopje je pogodio snažan potres te je uništeno 75 % zgrada, zbog čega, unatoč dugoj tradiciji, Skopje ima moderan izgled. U Skopju se nalazi i najveći bazar izvan Turske - Stara [Čaršija], koji je svojevrsni spoj muslimanske i kršćanske kulture.
  2. Ohrid: je grad na jugozapadu Republike Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera. I Ohrid i Ohridsko jezero su od 1980. g. na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine.
  3. Bitola: je među najstarijim gradovima u Europi i drugi najveći u Makedoniji. To je ujedno i drugi najveći diplomatski grad obzirom da u Bitoli svoje konzulate ima više država Europe.
  4. Tetovo: treći najveći makedonski grad u kojem prevladava albanska manjina. Ima bogatu kulturnu baštinu te je iznimno zanimljiv turistima.
  5. Crkva sv. Jovana Kaneo: je mala i vjerojatno najpitoresknija crkva u Makedoniji. Nalazi se blizu ribarskog sela Kaneo u neposrednoj blizini grada Ohrida te se smjestila na hridi iznad Ohridskog jezera. Crkva datira iz 13. stoljeća i najfotografiranija je makedonska zgrada.

Skriveni krajevi

Plan puta

  • [Makedonija] 5 dana: znamenitosti grada [Skopje], znamenitosti [Ohrida] i [Ohridskog jezera], samostan [Sv. Naum], [Kruševo], [Bitola]
  • [Makedonija] 4 dana: [Skopje], [Ohrid] i [Bitola]
  • [Makedonija vlakom] 6 dana: vlakom otputujete do [Beograda] te nastavite put do [Skopja], gdje možete obići grad i posjetiti mnoge znamenitosti. Preko [Bitole] se uputite do [Ohridskog jezera], posjetite [Ohrid] i okolna sela te razgledate brojne znamenitosti, samostane….

Aktivnosti

[Makedonija] nudi pregršt raznoraznih aktivnosti za sve vrste gostiju. Širom zemlje pronaći ćete vrlo raznolik krajolik, lako dostupan za jednodnevne izlete i sportske aktivnosti poput padobranstva, jedrenja, ronjenja, kajakinga i kanjoninga, skijanja, brdskog biciklizma i hodanja - za svakog nešto! Ljubiteljima sporta i adrenalina u [Makedoniji] zasigurno neće biti dosadno.

Za kulturne sladokusce [Makedonija] nudi više različnih festivala, koje mogu posjetiti u različitim godišnjim dobima. Makedonija je poznata i po svojim vinskim putevima gdje možete uživati u prirodi i vrhunskim makedonskim vinima.

Korisne informacije

Glavni grad: [Skopje]

Valuta: Makedonski denar (MKD)

Broj stanovništva: 2,058,539

Električna energija: 220V/50Hz (Europska utičnica)

Pozivni broj države: 00389

Vremenska zona: CET UTC+1

Ljetno vrijeme: (DST) CEST (UTC+2)

Broj za prvu pomoć: 112

Domena: .mk

Veličina države: 25,713 km²

Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Makedonija

Dinamična karta

Regije

Makedonija se dijeli na tri glavne regije:

Gradovi: Demir Kapija, Skopje, Dračevo, Kavadarci, Negotino, Veles Ova se regija nalazi u središnjem dijelu Republike Makedonije i kotlini rijeke Vardar. Rasteže se uzduž Vardarske rijeke, najduže rijeke u državi. Tu se nalazi i glavni grad Skopje i Stobi, najpoznatije arheološko nalazište u državi. To je regija planina, kanjona i dolina.

Grsdovi: Bitola, Debar, Demir Hisar, Gostivar, Kičevo, Ohrid, Struga, Tetovo ... U ovom dijelu države živi većina albanske manjine zato se nemojte čuditi velikom broju albanskih zastava. U ovoj regiji nalazi se i najznačajnija makedonska znamenitost - Ohridsko jezero, kao i svi najznačajniji nacionalni parkovi. To je turistički najznačajniji dio Makedonije.

Gradovi:Berovo, Kratovo ... Ova regija ima najmanje turističkih atrakcija, ali je jedno od važnijih ruralnih područja.

Značajke regije

Vrijeme i klima

Makedonija ima topla, suha ljeta i jeseni te relativno hladne zime s čestim sniježim pokrivačem.

Vremenska prognoza

Vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Makedonija

Zbog obilja kako ljetnih tako i zimskih aktivnosti Makedonija je zanimljiva u svakom godišnjem dobu.

Povijest

Antička Makedonija

Najveći procvat Makedonija je doživjela u vrijeme Filipa II. Makedonskog i njegovog sina Aleksandra Velikog. U 4. stoljeću pr.n.e. Filip II Makedoniju oslobađa od grčke vlasti te je pretvara u europsku velesilu. Pod vodstvom Aleksandra Velikog makedonska država postaje najveći svjetski imperij.

Rimska Makedonija

Nakon smrti Aleksandra Velikog, Rimljani uz pomoć Grčke osvajaju Makedoniju, te ona postaje još jedna od provincija rimskog carstva.

Bizantinsko razdoblje

Nakon raskola rimskog carstva Makedonija postaje ključna provincija Bizantinskog carstva. Makedonci su se u više navrata probali izboriti za svoju samostalnost, no nisu uspjeli nadvladati Bizantince. U vrijeme makedonskog cara Samuela, Makedonija, ipak na kratko uspijeva obnoviti svoje etničke granice. Međutim, njegova vojska ubrzo biva poražena od Grka u bitki na Belasici. U vrijeme vladavine cara Samuela u državi se utvrdila kultura slavenskih Makedonca.

Srednji vijek

Bizantinci su vladali Makedonijom sve do 14. stoljeća, kada vlast preuzima Osmansko carstvo. To moćno slabi njeno gospodarstvo te crkvenu i političku moć. Unatoč brojnim pokušajima Makedonaca da se osamostale, na žalost, nisu uspijeli.

Balkanski ratovi

Nakon propasti Osmanskog carstva sa svih susjednih strana rastu apetiti za Makedonijom. U Balkanskim ratovima koji su vođeni 1912. g i 1913. g., Balkanska liga najprije osvaja Makedoniju, no onda se zbog podjele teritorija međusobno sukobljavaju. Nakon bukureštanskog mirovnog sporazuma 1913. g. Makedonija biva podijeljena na četiri dijela između:

  • Grka (51%),
  • Srba (38%),
  • Bugara (10%) in
  • Albanaca (1%).

20. stoljeće

Prvu priliku za politički, ekonomski i kulturni razvoj Makedonija je dobila tek u doba Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije, 8. rujna 1991.g. je u Makedoniji organiziran referendum na kojem su se Makedonci plebiscitom izjasnili za samostalnu i suverenu državu. Međunarodno priznanje je zbog spora s Grčkom odloženo. Grci naime tvrde da Makedonija koristi helenska imena i simbole. Situacija se malo umirila 1995. g. kada su Grci ukinuli trgovinski embargo. Unatoč smirivanju napetosti među državama Makedonija još uvijek ne smije koristiti naziv republika Makedonija nego bivša jugoslavenska Republika Makedonija

Hrana

Makedonska kuhinja mješavina je grčkih, srpskih, albanskih i turskih utjecaja, a od svake je uzela ono najbolje. Spoj je to balkanskih i mediteranskih jela. Cijene za turiste znaju biti puno puta skuplje u odnosu na lokalno stanovništvo. Nemojte se uzbuđivati ako u restoranu čekate na jelo dulje od pola sata. Naime, Makedonci nisu poznati po brzini. Među najtipičnija makedonska jela spada pečeno meso na žaru poznato kao skara. Makedonija je poznana i po svojoj šopskoj salati te ajvaru. Tipično jelo za Makedonsku kuhinju je i tarator - hladna juha ili salata, a sastoji se od mljevenih oraha, češnjaka, jogurta, krastavaca, začina, ocata ili limunovog soka Najpopularnija ulična hrana su burek i toast

Tradicionalna hrana

Tavce gravce je unikatno nacionalno jelo. Sastoji se od graha, paprike i drugog povrća. Poslužuje se s kobasicom i kruhom.

Piće

Najpoznatije piće u Makedoniji zasigurno je rakija. Bolja od bijelih vina (Traminac, Temjanika) su omiljena crna vina (Vranac). Od piva, najpopularnije je Skopsko pivo. Postoje i druge manje pivovare koje proizvode dobro pivo. Osim u restoranima i barovima, alkohol se u Makedoniji prodaje samo do 21.00 sati. Ukoliko niste ljubitelj alkohola u Makedoniji je omiljena tzv. kisela voda odnosno gazirana mineralna voda ili kava. Ukoliko se pak zaželite pravog crnog čaja uputite se do lokalnih Turaka u staru gradsku jezgru u Skopju ili Ohridu.

Shopping

Makedonija je puna bazara gdje se prodaju svakojake stvari (od odjeće i obuće do začina). U Skopju obavezno posjetite Staru Čaršiju, najveći bazar na ovom dijelu Europe.

U Ohridu ćete naići na mnoštvo zlatarnica, a i grad je poznat po biserima. Ponuda je raznovrsna te ćete za dobru cijenu dobiti odlične proizvode. Napojnice nisu dio običaja, ali su uvijek dobrodošle.

Gospodarstvo i ekonomija

U doba Jugoslavije Makedonija je bila njena najsiromašnija republika. Nakon osamostaljenja, a zbog embarga Grčke, do većeg gospodarskog rasta nije došlo sve do 1996. g. Tu situaciju u državi ublažavaju depoziti migranata iz inozemstva te strana pomoć. Od tada se BDP svake godine malo povećava, čemu je pripomogla i uspješna privatizacija u 2000. g. Glavninu izvoza čine hrana, cigarete, pića, tekstil i proizvodi crne metalurgije, a glavninu uvoza nafta, električna energija, industrijska oprema, automobili i roba široke potrošnje. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Njemačka (28%), Italija (7%), Bugarska (5,4%) i Grčka (4,9%), a prema udjelu u uvozu Grčka (14,2%), Njemačka (13,2%), Bugarska (11,1%), Velika Britanija (8%) i Turska (5,4%). Veliki problem u Makedoniji je nezaposlenost koja se kreće na oko 30%.

Kultura

Najpoznatije osobe u Makedoniji su:

  • Gjorgji Pulevski - pisac i revolucionar, poznatiji i kao jedan od prvih koji je javno zagovarao ideju o neovisnosti Makedonije od Bugara te se zalagao za samostojan makedonski jezik.
  • Krste Petkov Misirkov – osnivač modernog makedonskog literarnog jezika
  • Dimitrija Čupovski - jedan od najpoznatijih makedonskih pisaca te jedan među najvažnijim akterima makedonskog nacionalnog buđenja.
  • Kočo Racin - smatra se utemeljiteljem moderne makedonske književnosti. Njegova samostalna zbirka pjesama Bijele zore (mk. Bele mugri) sadrži 23 pjesme koje znatno utječu na makedonsko pjesništvo, te predstavljaju temelj makedonskog poetskog modernizma.
  • Blagoj Naconski - makedonski tenor
  • Toše Proeski – bio je jedan između najpopularnijih makedonskih pjevača na području cijelog Balkana.

Jezik

Službeni jezik u Makedoniji je makedonski. U općinama u kojima su manjine zastupljene u više od 20% govori se i albanski, turski ili srpsko-hrvatski. Većina mladih govori engleski jezik, dok osnove engleskog jezika govore svi koji rade u turizmu. Zasigurno će se najlakše sporazumjeti govornici bugarskog, srpskog, hrvatskog ili slovenskog jezika. Sa starijima se možete sporazumjeti i u ruskom i njemačkom. Šuto Orizari ili Šutka, dio Skopja, jedini je dio na svijetu gdje je ciganski jezik drugi službeni jezik.

Obrazovanje

Obrazovanje je u Makedoniji podijeljeno na tri razine::

  1. osnovnoškolsko obrazovanje,
  2. srednjoškolsko obrazovanje i
  3. visokoškolsko obrazovanje (bolonjski sistem).

Reforma obrazovnog sustava provedena je nedavno, a s namjerom približavanja standardima EU. Makedonija ima dva glavna sveučilišta:sveučilište u Bitoli i sveučilište u Skopju.

Rad

Makedonija se suočava s velikom nezaposlenošću koja prelazi 30%. Među mladima od 15 do 24 godine nezaposlenost je dosegla 70%. Iako ima Makedonija jak sindikat još uvijek dolazi do brojnih kršenja na području zdravlja i zaštite na radu radnika, a obzirom da minimalna plača nije definirana, većina Makedonaca živi na rubu siromaštva. Ministarstvo rada i socijalne skrbi donosi kvote za zapošljavanje stranaca s obzirom na potrebe tržišta rada. Samo u posebnim slučajevima (zapošljavanje sportaša, umjetnika, znanstvenika, itd.) te kvote ne vrijede.

Sigurnost

Makedonija je sigurna država. Usprkos tome, malo opreznosti da ne postanete žrtvom manjih krađa (kao npr. novčanika, mobitela, …), neće škoditi. Hoteli i većina privatnog smještaja nude mogućnost korištenja sefa gdje možete pohraniti svoje dragocjenosti.

Zdravlje

Voda iz slavine je pitka. Ostalih zdravstvenih posebnosti nema.

Telekomunikacije

Telefon

Telefonija je dostupna u svim naseljenim krajevima preko PSTN ili VoIP. Pokrivenost signala mobilnog telefona je odlična. U Makedoniji su prisutna tri operatera (T-mobile, One i VIP). Svi tri nude i pretplatničke SIM kartice. Prilikom kupnje možda ćete morati pokazati osobni dokument.

Internet

Pristup internetu je moguć po cijeloj državi. Gotovo svi hoteli nude plačljiv ili besplatni pristup do interneta. Kafići i restorani također nude pristup besplatnom Wi-Fi-ju.

Običaji

U tradicionalnoj makedonskoj kulturi jako je izraženo poštivanje starijih. Normalno je da se prilikom susreta muškom prijatelju pruži ruka, a žensku prijateljicu poljubi u lice. Osoba koja uđe u sobu gdje sjedi skupina ljudi rukuje se s svima.

Dolazak na destinaciju

U državu možete doći avionom, autobusom, automobilom ili vlakom. Prilikom ulaska u državu stranog gosta upiše se u evidenciju stranaca. Državljanima nekih država je za ulazak potrebna viza.

Zahtjevi prilikom ulaska

Od 1. srpnja 2013. državljani Hrvatske mogu ulaziti u Makedoniju i s osobnom iskaznicom.

Avion

Makedonija ima dva međunarodna aerodroma. Aerodrom Aleksandra Velikg (SKP) u Skopju i Apostola Sv. Petra u Ohridu. U Skopje tjedno sleti više od 150 aviona iz različnih europskih država.

Od niskocijenovnih veza Skopje je povezano s Londonom i Venecijom. Druga opcija je da sletite u jedan od susjednih aerodroma (Thessaloniki ili Sofiju) te se do Makedonije dovezete jednim od drugih javnih prijevoza.

Autobus

Makedonija ima dobre autobusne veze s Europskom unijom (Eurobus) kao i ostalim susjednim državama. Autobusi su sigurni, zato neka vas ne zavaravaju taksisti koji se nalaze na autobusnim stanicama. Turistima vole naplatiti daleko više od realne cijene za vožnju do destinacije.

Automobil

Pred ulaskom u državu obavezno provjerite dali vam vrijedi zelena karta te sa sobom nosite originalne dokumente automobila. Carinici gotovo uvijek provjere dokumente.

Vlak

Vlakom je moguće doći preko Srbije. Svi međunarodni vlakovi do Grčke u prekidu su od 2011.g. Cjenovno pristupačan prijevoz u i iz Makedonije je Balkan Flexipass.

Transport po destinaciji

Po Makedoniji je najbolje putovati s autobusom ili vlakom.

Vlak

Lokalni vlakovi su spori, ali ljeti ipak dobra alternativa prepunim autobusima. Glavna željeznička linija ide od Skopja do Bitole i od Skopja do Gavgelia. Ohrid nema željezničke linije.

Automobil

Ceste su većinom loše, uske i nisu uzdržavane. Makedonija nema autocestu po cijeloj državi. Cestarine se plaćaju dosta često, tako da postoji velika vjerojatnost da će te na relativno kratkim relacijama cestarinu morati platiti i dva puta. Preporučuje se da poznate osnove ćirilice. Iako je mnogo natpisa i u ćirilici i latinici, u manjim mjestima nije uvijek tako.

Autobus

Lokalni autobusi dobro su organizirani i vrlo omiljeno prijevozno sredstvo među turistima. Pozorni budite ako u Skopju presjedate iz novog na stari terminal i obrnuto jer su jedan od drugog udaljeni cca 2,5 km.

Taksi

Taksisti su poznati po tome da turistima masno naplaćuju tako da takvu vrstu prijevoza ne preporučamo ukoliko nije prijeko potrebno. Javni prijevozi su cjenovno pristupačni i sigurni.

Spavanje i smještaj

U Ohridu, glavnoj turističkoj destinaciji cijene smještaja više su nego u ostalim krajevima Makedonije. Hoteli su posvuda skupi. Turistima puno puta zaračunaju duplu cijenu. Preporučljivo je da koristite privatni smještaj. Ponuđače ćete naći na autobusnim postajama ili u brojnim turističkim agencijama po gradu. Privatni smještaj se u većini slučajeva plaća unaprijed i ne bi trebao preći 10-15 eura na noć na osobu u visokoj sezoni (srpanj i kolovoz). Cijene izvan sezone su u pola niže. Umjesto smještaja u Ohridu izaberite bliži grad Struga, cijene smještaja tu su puno pristupačnije. U Ohridu puno ljudi nudi korištenje privatnih stanova (cijena cca. 4 eura po osobi na noć), gdje vlasnik spava u susjednoj sobi.

Hoteli

Hoteli su u Makedoniji skupi. Za bolju cijenu pogledajte jednog od internetskih ponuđaća kao što su:

Hosteli

U Makedoniji u većim mjestima moći ćete smještaj potražiti i u hostelima - [Hostels.com]. Cijene su ispod 10 eur.

Sljedeća destinacija