Norveška

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Norveška je sjevernoeuropska država koja leži na zapadnom dijeli skandinavskog poluotoka. Granići sa Švedskom, Finskom i Rusijom. U Kraljevinu spadaju i arktičko otočje Spitsberge te otok Jan Mayen. Zbog brojnih prirodnih atrakcija kao što su fjordovi, beskonačna obala, slapovi, kristalne rijeke i jezera Norveška je omiljena turistička destinacije. Obiluje zanimljivim krajevima i gradovima koji su spoj kulture, povijesti i suvremenog načina života.

Fotogalerija atrakcija

Pomoć: Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

  • Dužina: 51:33 minuta
  • Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Katedrala Nidaros u Trondheimu
  1. Oslo: Tisuću godina stari glavni grad leži na sjeveru Oslofjorda. U granicama grada postoji 40 otoka i 343 jezera koji su glavni izvor pitke vode. Osim čudesne prirode Oslo nudi pregršt kulturnih znamenitosti kao što su: Park skulptura Vigeland, Muzej vikinških brodova, Muzej Edvarda Muncha i sportsko središte Holmenkollen.
  2. Tromsø: Čarobni fjordovi, okolne planine, stara ribarska sela, kristalni slapovi i botanički parkovi, gradića koji se smjestio na sjeveru Norveške, raj su za turiste. Velik broj posjetitelja svake godine posjeti poznati festival techno i elektronske glazbe - Insomnia Festival.
  3. Kirkenes: Grad koji se smjestio na krajnjem sjeveru turistima nudi različite zimske radosti kao što su vožnja s psima za vuču - haskijima, ribolov, druženje sa sjevernim jelenima … U gradu se nalazi vojni muzej Grenselandmuseet i Laponska galerija umjetnika John Savi-a.
  4. Bergen: Šarene kućice ovog grada okruženog fjordovima podsjećaju na filmsku scenu, dok nas brojni ribarski trgovi podsjećaju na važnost ribarstva. Trajektom je gradić povezan s otokom Lysøen na kojem se nalazi prekrasna vila, dom violinista i skladatelja iz 19. stoljeća Ole Bull-a.
  5. Longyearbyen: Grad koji se smjestio na arktičkom otočju Svalbard. Okružuju ga ledenjaci i planine. Prilikom posjeta otočju preporučujemo malo opreza zbog polarnih medvjeda i obavezno toplu odjeću.
  6. Trondheim: Tehnološki i sveučilišni grad u srednjem dijelu Norveške raj je za turiste koji su ljubitelji povijesti. Posjetiti možete katedralu Nidaros iz 11. stoljeća i jednu od najvećih drvenih zgrada na svijetu Royal Residence. Sportsko središte Granåsen odličan je izbor za sportske entuzijaste.

Skriveni krajevi

Plan puta

Aktivnosti

Operna kuća u Oslu
Fjordovi u Tromsu
Grad Bergen
Vožnja s psima za vuču - haskijima
Najveća drvena palača na svijetu Stiftsgarden

5 najbolje ocjenjenih aktivnosti u pojedinoj destinaciji:

Oslo:

  1. Operna kuća
  2. Park Vigeland
  3. muzej Fram Polar Ship
  4. Nordmarka
  5. Bygdoy Peninsula

Tromsø:

  1. Fjordovi
  2. Polarni muzej
  3. Znanstveni centar
  4. Laponska
  5. Muzej perspektive

Kirkenes:

  1. Vožnja s psima za vuču – haskijima
  2. Lov na rakove
  3. Izlet s motornim sanjkama
  4. Izlet s brodom
  5. Vojni muzej Grenselandmuseet

Bergen:

  1. Izlet na Fløibanen
  2. Razgledavanje povijesnih zgrada
  3. Tura na Mt. Floyen
  4. Fjord Hardanger
  5. Muzej Edvarda Griega

Longyearbyen:

  1. Vođena tura po otoku
  2. Vožnja s psima za vuču - haskijima
  3. Muzej Svalbard
  4. Avio muzej
  5. Posjet crkvi Svalbard

Trondheim:

  1. Izlet po Bymarki
  2. Katedrala Nidaros
  3. Muzej Ringve
  4. Drvena palača Stiftsgarden
  5. Muzej pop i rock glazbe Rockheim

Korisne informacije

  • Službeno ime: Kraljevina Norveška
  • Kralj: Harald V.
  • Glavni grad: Oslo
  • Krilatica: Alt for Norge (Sve za Norvešku)
  • Himna: Ja, vi elsker
  • Službeni jezik: norveški i laponski
  • Valuta: Norveška kruna
  • Upravljanje: parlamentarna demokracija i ustavna monarhija
  • Površina: 385.199 km²
  • Stanovništvo (2012.): 5.019.000
  • Vremenska zona: CET (UTC+1)
  • Međunarodni pozivni broj: 00 47
  • Telefon za hitnu pomoć: 110 (vatrogasci), 112 (policija), 113 (hitna pomoć)
  • Domena: .no

Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Norveške s državnim i regijskim granicama https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Norway_Borders.png

Dinamična karta

Regije

Karta regija

Istočna Norveška

  • Gradovi: Oslo, Sarpsborg
  • Glavni grda Oslo predstavlja centar regije. Na tom području živi najviše stanovništva.

Srednja Norveška

  • Grad: Trondheim
  • Drevni grad Trondheim treći je najveći grad u državi. Važno je gospodarsko, kulturno, trgovačko i školsko središte regije.

Sjeverna Norveška

  • Gradovi: Bodø, Tromsø
  • Ova je regija puna fjordova obasjanih ponoćnim suncem. Na ovom području do izražaja dolazi Laponska kultura.

Zapadna Norveška

  • Gradovi: Bergen, Stavanger
  • Bergen – drugi najveći grad u Norveškoj predstavlja važno središte naftne industrije, ribolova i kulture. Okružuju ga brojni prekrasni fjordovi koji su pravi mamac za turiste.

Svalbard

  • Grad: Longyearbyen
  • Otočje u Arktičkom oceanu dom je polarnim medvjedima. Jedna od važnijih djelatnosti na ovom području je iskopavanje ugljena, od velikog je značaja i ribolov, a u zadnjih nekoliko godina i turizam.

Jan Mayen

  • grad: Olonkin
  • Otok vulkanskog izvora, prekriven ledenjacima. Otok nije stalno naseljen, na njemu se povremeno zadržava nekolicina ljudi koji održavaju navigacijski sustav i vremensku postaju.

Značajke regije

Najviša planina Galdhopiggen (2470 m)

Norveška je priobalna država koja se nalazi na Skandinavskom poluotoku. Ima izrazito dugačak obalni pojas kojim prevladavaju znani norveški fjordovi. Utjecaj ledenjaka na oblikovanje ovog kraja odražava se u visoravnima i planinama te brojnim otocima, točnije njih preko 50.000. Skandinavsko gorje rasteže se po čitavoj dužini države i to od jugozapada prema sjeveroistoku, u duljini od 1.700 km, a najviši vrh Galdhoppiggen visok je 2.470 metara. Gorje je u unutrašnjosti sastavljeno od prostranih ravnjaka (fjell ili vidda) međusobno odijeljenih dubokim dolinama.

Vrijeme i klima

Norveška u priobalnom dijelu ima oceansko podneblje, dok u ostatku države prevladava kontinentalna klima. U unutrašnjosti je zrak hladniji zato su ljeti temperature niže. Sjeverni dio pokrajine Finnmark je u hladnijim mjesecima prekrivena zanimljivim skulpturama koje prekriva snijeg. Unatoč polarnoj noći, Norveška u tom razdoblju ne djeluje mračno, naime čini se kao da se tama poigrava s bojama te na morskoj površini stvara igru zvijezda i mjeseca. Ljeti kada sjeverni dio obuhvati polarni dan sve snježne površine kroz dan poprime srebrni odsjaj, šume, gorja i fjordovi se pak noću zaviju u purpurnu boju.

Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Norveška

Norveška je turistima najomiljenija po ljeti. Temperature su u tom periodu umjerene, oko 20°C. Za ljubitelje sporta i zimskih radosti Norveška je primjerena i po zimi kada tamo možete uživati u raznovrsnim zimskim aktivnostima kao što su skijanje, vožnja s psima za vuču, itd.

Povijest

Bitka Vikinga

Norveška je najprije bila domovina lovaca-sakupljača koji su se na sjever preselili iz srednje Europe. U 9. stoljeću Nordijci, poznatiji kao Vikinzi, započinju harati i pljačkati po Engleskoj i Francuskoj. Prisvajaju Normandiju, naseljavaju Island i Grenland te preko Atlantika dolaze čak i do Sjeverne Amerike. Norveška je za to vrijeme bila pod vodstvom kralja Olafa I. Trygvessona koji je započeo proces kristijanizacije. Teritorij je oko 900. godine ujedinio kralj Harald Lepolasi. u 11. stoljeću kada Norveška doseže svoj vrhunac na vlasti je kralj Sigurda I. Jorsalfara. Nakon njegove smrti uslijedilo je dugo razdoblje bitaka i otpora. Kalmarskom unijom 1397. godine dolazi do ujedinjenja Norveške, Danske i Švedske pod jednim monarhom. 1814. godine Norveška biva prisiljena na ujedinjenje sa Švedskom. Zbog neprestanih otpora norveškog naroda Švedska 1905. godine priznaje Norveškoj njenu neovisnost.

Hrana

  • Fenalår: janjetina
  • Pinnekjøtt: usoljena i sušena ovčja rebra u umaku, poslužena s krumpirom.
  • Multekrem: desert, napravljen od kupina sa šlagom.
  • Fårikål: janjetina s kupusom i paprom
  • Smalahove: sušena i usoljena ovčja glava, poslužena s krumpirom
  • Tørrfisk: nesoljen, suh bakalar
Tradicionalno jelo Lutefisk
  • Lutefisk: bakalar, smekšan u vodi, kuhan ili pečen, poslužen s krumpirom, slaninom i senfom
  • Norwegian salmon: norveški losos
  • Rømmegrøt: kaša, napravljena iz prirodnog kiselog vrhnja, poslužena s putrom, šećerom i cimetom
  • Pølse i lompe: hot-dog u tortilji, napravljen od brašna i krumpira
  • Kjøttkaker: pržena govedina, oblikovana u loptice, poslužena s umakom, grahom i kuhanim krumpirom.
  • Brunost: smeđi sir slatkog i oštrog ukusa
  • Gravlaks: losos, mariniran u soli, šećeru i začinima
  • Reker: kozice


5 najbolje ocjenjenih restorana u Oslu, Bergnu i Trondheimu:
Oslo: Hos Thea, Ruffino Ristorante Italiano, Fauna, Alex Sushi, Fjord
Bergen: 1877, M Spisestedet pa Nesttun, Spisekroken, Colonialen, Bastant Stolegaten
Trondheim: Folk og fe, Frida, Glassgarden Brasseri & Grill, Bakgarden Bar & Spiseri, To Rom og Kjokken

Više na Tripadvisor.com

Piće

  • Aquavit: norveško tradicionalno alkoholno piće od ljutog začinskog bilja
  • Norveško pivo: Norveška proizvodi različite vrste piva kao što su Ringnes, Hansa i Frydenlund

Vino, špirit i jako pivo moguće je kupiti samo u posebnim dućanima (Vinmonopolet) koji su u vlasti države. Takvi se dućani nalaze u većim gradovima. Pivo je dostupno u svim dućanima, no zakon kaže da alkoholna pića od ponedjeljka do petka možete kupiti samo do 20:00 sati, u subotu do 18:00 sati, nedjeljom i praznikom alkohol je zabranjeno prodavati.

Norvežani su društveni ljudi koji se za večernji izlazak vole lijepo obući te popiti čašicu vina.

Shopping

U većim gradovima kupnju možete obaviti u trgovačkim centrima.
Popis trgovačkih centara možete pogledati tu: [1].
Sve o kupnji alkohola pročitajte u poglavlju Piće.

Gospodarstvo i ekonomija

Norveška spada među najrazvijenije države svijeta. Prirodne okolnosti ograničavaju poljoprivredni razvoj, no zato se industrija toliko više razvila. Država je bogata različitim prirodnim resursima kao što su: nafta, drvo, metali, ribe, itd. Razvijena je naftna, prerađivačka, brodograđevina, kemijska, ribarska i tekstilna industrija. Norveška je peti najveći proizvođač električne energije iz hidrocentrala na svijetu.

Industrija

Norveška je bogata rudama, prije svega metalnim. Željezarska i industrija čelika nekada su bile najvažnije industrije na tom području, sve dok ih nije izgurala proizvodnja aluminija od uvoznog boksita. Norveška je i vodeća izvoznica nikla, cinka i bakra.

Ribarstvo

Poljoprivreda i ribarstvo

Samo 3 % površine gotovo neplodne zemlje Norvežani koriste u poljoprivredne svrhe na kojoj proizvode žito, krumpir i hranu za životinje. Ribolov donosi najviše prihoda. Glavne ribarske luke su: Trondheim, Hammerfest, Bergen i Alesund. Na sjevernom teritoriju Norveške prevladava lov na bakalar, južnije se lovi haringa, a na području Stavangerja sardele. Osim nabrojenih riba love još i: losose, škampe i školjke.

Šumarstvo

Norveška je zemlja u kojoj je šumarstvo već od 16. stoljeća spadalo u važnije djelatnosti. 27 % površine zauzima šuma, od toga je 80 % crnogoričnog i 20 % bjelogoričnog drveća. Drvo koriste za izgradnju kuća, proizvodnju namještaja, a djelomično ga izvoze kao drvenu masu i papir. Više od četvrtine šuma je u privatnom vlasništvu te one predstavljaju glavni izvor prihoda za brojna seoska gospodarstva.

Naftna platforma Statfjord

Naftna industrija

U 70. godinama su pod norveškim dnom Sjevernog mora otkrili zalihe nafte i zemaljskog plina. Od 1976. godine Norveška postaje jedna od država koje izvoze naftu i plin. Te dvije sirovine predstavljaju danas najvažniju izvoznu robu u državi. Podmorsko bogatstvo iskorištava šest naftnih tvrtki od kojih je najveća državna družba Statoil.

Turizam

Najprivlačnije aktivnosti su krstarenje po fjordovima, planinarenje, veslanje po divljim rijekama i skijanje. Norveška osim prirodnih ljepota ima i pregršt kulturnih znamenitosti vrijednih posjeta.

Kultura

Literatura

Peter Christen Asbjørnsen, Andre Bjerke, Bjørnstjerne Bjørnson, Camilla Collet, Thorbjørn Egner, Henrik Ibsen, Jørgen Moe, Amalie Skram, Sigrid Undset, Henrik Wergeland, Aasmund Olavson Vinje.

Glazba

Ole Bull, Erik Bye, Ivo Caprino, Kirsten Flafstad, Wenche Foss, Edvard Grieg, Geirr Tveitt.

Umjetnost

Christian Krohg, Oda Krohg, Edvard Munch, Gustav Vigeland.

Jezik

Norveška ima 2 službene jezika i to:
Norveški jezik proizlazi iz germanske jezične skupine indoevropske jezične porodice. Govori ga oko 5 milijuna stanovnika. Jezik ima četiri inačnice od kojih dvije imaju status službenog jezika, a to su:

  • Bokmål: – u prijevodu knjiški jezik zvan katkad i riksmål (državni jezik). To je u biti pisani jezik, ali većina Norvežana govori dijalektima koji se više ili manje razlikuju od pisanog jezika. Bokmål dijelom proizlazi iz danskog jezika 19. stoljeća.
  • Nynorsk: je stariji oblik obiju službenih jezika.


Laponski proizlazi iz uralske jezične porodice, koriste ga Laponci na sjeveru Europe.

Obrazovanje

Sveučilište u Oslu

Školski sistem

Osnovna škola:

  • od 1. do 7. razreda
  • starost od 6 do 13 godina
  • matematika, engleski, norveški, znanost, religija, gimnastika, estetika, geografija, povijest, društvo

Niža srednja škola:

  • od 8. do 10. razreda
  • starost od 13 do 16 godina
  • dodatni jezici (njemački, francuski, španjolski), engleski, norveški

Viša srednja škola:

  • od VG1. do VG3. razreda
  • starost od 16 do 19 godina
  • izbiru između općih ili stručnih studija

Sveučilišta

Popis sveučilišta u Norveškoj možete pogledati tu: [2].

Tržište rada

Nakon što je 11. travnja 2014. godine, potpisan Sporazum o ulasku RH u Europski gospodarski prostor (EEA) hrvatski državljani mogu bez dozvole boravka boraviti, studirati i raditi u Norveškoj. Hrvatski državljani koji žele ostati duže od 3 mjeseca u Norveškoj ili se žele zaposliti trebaju se registrirati kao i svi ostali državljani EU/EEA. Ako se boravi u Norveškoj duže od tri mjeseca bez prijave, može se biti kažnjen. Tražioci posla se mogu registrirati putem web stranice s time da je tamo navedeno sljedeće: „Ukoliko ste došli u Norvešku radi posla možete ostati ovdje šest mjeseci. Policiji se morate prijaviti najkasnije tri mjeseca nakon dolaska u Norvešku“. Registracija se obavlja putem sljedećeg portala: https://selfservice.udi.no/en-gb/, a nakon toga će biti zakazan sastanak u policiji gdje će te predočiti originalne dokumente. Po završetku ovog postupka policija izdaje potvrdu o registraciji (Registration Certificate). Potvrda o registraciji je dokument kojim se potvrđuje da je osoba registrirana u policiji kao EU/EEA građanin koji živi u Norveškoj. Registrirati se je potrebno samo jednom, bez obzira na to koliko dugo netko želi živjeti u Norveškoj. Nakon registracije, osoba može tražiti norveški nacionalni identifikacijski broj i izdavanje porezne kartice. Dolazak u Norvešku bez odgovarajućih materijalnih sredstava nikako se ne preporučuje zbog visokih troškova života u Norveškoj. Podsjećamo da Veleposlanstva RH u inozemstvu ne mogu platiti troškove povratka u RH ukoliko ostanete bez financijskih sredstava.

Sigurnost

Upozorenje za polarne medvjede

Norveška se smatra sigurnom državom i za sada nema posebnih upozorenja. Mjere sigurnosti se povremeno podižu na višu razinu, a što je obično vezano uz obavještajne dojave o mogućnosti terorističkih akcija islamskih ekstremista.

  • Na području države nema posebnih znakova koji bi upozoravali na moguće opasnosti zato se za sebe pobrinite sami te se ne ispostavljajte opasnim situacijama.
  • Ne podcjenjujte loše vremenske prilike. Prije polaska na izlet raspitajte se o vremenu.
  • Slijedite savjete domaćina koji poznaju područje i vremenske uvijete.
  • Izaberite pravu opremu i odjeću.
  • U primjeru da se izgubite potražite sklonište i pričekajte pomoć.

Više podataka na Visitnorway.com

Broj za prvu pomoć:

  • 110 – vatrogasci
  • 112 – policija
  • 911 – policija (samo preko mobitela)
  • 113 – hitna pomoć
  • 120 – hitna pomoć na moru
  • 22 59 13 00 – za primjer trovanja

Zdravlje

Kao članica Europskog gospodarskog prostora Norveška priznaje Europsku zdravstvenu iskaznicu, no ona vrijedi samo za hitne slučajeve (hrvatski građani trebaju platiti jednaku participaciju za pruženu zdravstvenu uslugu kao i norveški građani – oko 200 NOK). Prilikom posjeta Norveškoj ne morate se posebno cijepiti.
Više o tome pročitajte tu: [3].

Telekomunikacije

Telefon

Norveška ima izrazito naprednu telefonsku mrežu. Do slabije veze može doći jedino u nekim udaljenim krajevima i na fjordovima. Mreža koja ima najbolju pokrivenost je Telenor, slijedi Netcom. Međunarodni pozivni broj je 00 47.

Internet

Internetske veze u većim gradovima su bežične. U većini slučajeva je pristup internetu besplatan, kod nekih je potrebno upisati kodu, a negdje ćete za pristup i platiti.

Pošta

Pošte se nalaze u svim većim i manjim gradovima, a poštanske ćete sandučiće prepoznati po crvenoj boji. Radno vrijeme pošte je preko tjedna od 9:00 do 17:00, a subotom nešto kraće. Više o poštama i poštarskim uslugama pročitajte ovdje: Posten.no.

Običaji

  • velik broj Norvežana jede kitovo meso i to im je potpuno normalna stvar, izbjegavajte tu temu kao povod razgovoru
  • večeraju obično oko 17:00 ili 18:00, kasnije večere čine im se čudne
  • Norvežani nikad ne piju alkohol ujutro, a niti vikendom, gostima ne nude alkoholna pića, nego kavu ili čaj
  • ne vole kada ljudi izražaju svoje emocije u javnosti
  • Norvežani ne vole arogantne ljude i nećete ih oduševit samohvalom
  • s točnošću iskazujete poštovanje
  • na (kasna) druženja obično ne dovode djecu
  • posao i slobodno vrijeme su strogo odvojeni
  • maniri za stolom su Norvežanima vrlo važni kao i zahvala domaćinu.
  • riječi molim i oprostite ne koriste često
  • Norvežani pozdravljaju te se zahvaljuju rukovanjem, poljubac u lice koriste samo ako se radi o jako dobrim prijateljima
  • muškarci se prilikom rukovanja uvijek ustanu
  • Norvežani se u gostima uvijek izuju
  • radije imaju hladne sobe i tople poplune
  • nedjeljna šetnja ne traje 15 minuta, nego 5 sati i to je obično odlazak u planine
  • vole sportske aktivnosti
  • vole sportsku, udobnu odjeću

Dolazak na destinaciju

U Norvešku možemo stići avionom, autobusom, autom, vlakom i brodom. Nekih posebnosti za ulazak u državu nema.

Letalska družba SAS

Zahtjevi prilikom ulaska

Hrvatski državljani ne trebaju vizu za ulazak u Norvešku, a u Norvešku mogu ući s važećom putovnicom ili važećom osobnom iskaznicom izdanom nakon 01.01.2003. Od 26. studenog 2015. godine, Norveška je ponovno uvela granične kontrole prilikom dolaska brodom iz Švedske, Njemačke i Danske.

Avionom

Norveška glavna zračna luka nalazi se 50 km od glavnog grada Osla. Ostale veće zračne luke nalaze se u Bergnu, Trondheimu in Stavangru. Zrakoplovna kompanija Scandinavian nudi najviše letova za državu Norveška. Najdalji let do Norveške iznosi 8638 km. U državu možete sletjeti iz 132 različitih gradova. Postoji više direktnih letova iz Hrvatske za Norvešku i to iz zračnih luka Zagreb, Zadar, Pula. Najbolje je da se o njima raspitate na stranicama naših zračnih luka.

Autobusom

Mnoge agencije i autobusni prijevoznici nude različite mogućnosti putovanja do Norveške. Neke od njih možete pretražiti preko: [4]

Automobilom

Put u Norvešku s osobnim automobilom uzeti će vam mnogo vremena i energije. Najbolja varijanta je da se odvezete do Berlina i potom trajektom do Norveške. Putovati možete i preko Kopenhagena i Stockholma, no to će trajati više dana.

Vlakom

Glavna željeznica nalazi se u Oslu (Norwegian State Railways) te je povezana sa Stockholmom i Berlinom. Ako ste se odlučili do Norveške putovati vlakom morati ćete najprije doći do glavnog grada Njemačke.

Brodom

Trajekti, Direct Ferries, voze za Norvešku iz Njemačke i Danske. Na destinaciju možete stići i kruzerom.

Transport po destinaciji

Transport po destinaciji je moguć u svim varijantama.

Vožnja trajektom

Avion

Avionski prijevoznici Norwegian Air Shuttle i SAS Braathens pokrivaju većinu gradova unutar Norveške, kao što su: Kristiansund, Kristiansand, Bergen, Oslo, Alta, Alesund, Stavanger, Trondheim, Narvik, Kirkenes te mnogi drugi.

Vlak

Većinu željeznica upravlja tvrtka Norwegian State Railways. Glavne veze su Oslo-Trondheim, Trondheim-Bodo, Oslo-Bergen i Oslo-Stavanger.

Automobil

Činjenica je da ćete s rent-a-carom potrošiti mnogo više nego ako Norveškom putujete svojim automobilom. Ceste su većinom u odličnom stanju. Morate paziti na ograničenja koja na većini cesta iznose 80 ili 90 km/h. Poštujte pravila jer su im kazne poprilično visoke. Sa sobom imajte državnu i međunarodnu vozačku dozvolu. Na nekim ćete mjestima morati platiti cestarinu i tunel.

Autobus

Kontaktirajte autobusnog prijevoznika NOR-WAY Bussekspress za rezervaciju sjedala i informacije o putovanjima. Postoji i mnogo regijskih i lokalnih autobusnih prijevoznika.

Brod

Tvrtka Hurtigruten vozi po cijeloj obali od Bergna do Kirkenesa. Između stanki uzmite si vremena za razgledavanje različitih krajeva. Takvo putovanje traje šest dana, brod se zaustavi u 34 luke. Naravno, postoji mnogo drugih brodara koji nude slične izlete, većinom po južnoj obali.

Taksi

Taksi je u većini slučajeva dostupan u svim gradovima, svi vozači govore engleski, plaćanje je moguće ili u gotovini ili kreditnom karticom.

Bicikla

Gradske bicikle možete unajmiti u Oslu, Trondheimu, Bergenu i Drammenu. u Trondheimu morate imati samo novčić i možete se besplatno odvesti biciklom. U ostalim gradovima cijene se kreću od 60 do 100 norveških kruna.

Spavanje i smještaj

Norvešku najviše turista posjeti u lipnju i srpnju. Temperature se kreću oko ugodnih 20°C, dok su dani dugi zbog ponoćnog sunca. Izbor smještaja u Norveškoj je ogroman. Za one koji si mogu priuštiti više, vole luksuz i udobnost mogu birati između brojnih i različitih vrhunskih hotela u svim većim gradovima. Za one koji pak više vole prirodu te su avanturistički tipovi mogu birati među različitim kampovima.

Grand Hotel u Oslu
Kampiranje

Hoteli

Jednokrevetna soba koštati će vas od 800 NOK na gore. Birati možete između različitih hotela kao što su udobni drveni u planinama, moderni u većim gradovima ili hoteli na obali. U Oslu možete odsjesti u First Hotel Grims Grenka, u Bergnu u Clarion Collection Havnekontoret, dok u Kirkenesu možete doživjeti zimsku idilu u Snow Hotel-u. Izbor je stvarno velik.

Hosteli

U državi možete izbirati između više od 100 hostela koje vode hostelski lanci Hostelling International i VIP Backpackers.com. Soba u hostelu će vas koštati od 150 do 250 NOK na osobu.

Kampiranje

Norveška nudi veliki izbor kampova. Postoji čak 800 različnih krajeva gdje možete postaviti šator, smjestiti kamper ili prenoćiti u mobilnim kućicama. Koštati će vas od 300 do 800 NOK.

Sljedeća destinacija