Rumunjska

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Rumunjska, mistična zemlja na jugoistoku Europe, mnogo je više od samo domovine najpoznatijeg vampira na svijetu, grofa Vlada Tepeša, po kojem je nastala priča o Drakuli. U zadnjem desetljeću Rumunjska doživljava pravi turistički »boom«. Ljetovališta na Crnom moru, koja se mogu usporediti s bugarskim i grčkim, bogata kulturno-povijesna baština te sačuvani srednjevjekovni gradovi s utvrdama i crkvama raskrivaju sve čari Rumunjske. Rumunjska će vas očarati i romantičnom Transilvanijom te prirodnim ljepotama najveće europske rijeke Dunav.


Fotogalerija atrakcija

Pomoć:Učitavanje slika


Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 25:02 minuta

Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Crno more: Constanta je najveći grad na rumunjskoj obali Crnog mora i glavni grad istoimene županije. Oko grada se nalaze kilometri pješčanih plaža, antičkih spomenika, vinograda i suvremenih naselja koja predstavljaju odličan izbor za ljetnu odmorišnu destinaciju. Plaže koje se rastežu od Mangalia do Mamaiase isprepletene su mnogim malim krajevima i hotelima, te nude brojne sportske i zabavne aktivnosti. Glavna ljetovališta, koja se sva nalaze unutar 65 kilometara, su: Mamaia, Eforie, Neptun, Jupiter, Venera, Saturn i Mangalia.

Mamaia je jedno od ljepših ljetovališta koje leži na Crnom moru. Crrnomorska obala već je dugo poznata i po ljekovitim učincima na artritis, reumu i živčane bolesti. Eforie Nord i Mangalia poznata su lječilišta specijalizirana za kupelji u blatu (koje je proizašlo iz blata obližnjeg slanog jezera) kao i po svjetski poznatim "GEROVITAL" i "ASLAVITAL" načinima pomlađivanja. Posjetitelji crnomorske obale Rumunjske mogu se priključiti brojnim jednodnevnim izletima po raznim lokacijama u državi kao npr.: izletu na delti Dunava, posjetu oslikanim samostanima Rumunjske, posjetu glavnom gradu Bukureštu kako i najbližim gradovima Bugarske, Turske i Grčke.

Delta Dunava: je druga, ali i najsačuvanija delta po veličini u Europi, poslije delte Volge. Ova delta je pravo carstvo rijeka, riječica, bara, močvara, jezera, laguna, zaljeva i sl. Flora i fauna ovdje su bogate, a najuočljivija je biljka šaš. Deltu je moguće istražiti u sklopu jednodnevnih izleta brodom iz Tulcea, koji nudi dobre hotele, restorane, specijalizirane za riblja jela te Muzej delte Dunav. Za više informacija o Tulceanu pročitajte ovdje: www.romaniatourism.com / tulcea.html

Znameniti dvorci: Zbirka rumunjskih dvoraca i utvrda najbolje ilustrira srednjevjekovnu baštinu države. Najomiljeniji dvorci su: dvorac Corvinesti iz 14.st. izgrađen na mjestu nekadašnjeg rimskog tabora, elegantni dvorac Peles iz 19. stoljeća, koji očarava sa svojih 160 soba prepunih neprocjenjivih djela europske umjetnosti te dvorac Bran koji je i najveća atrakcija južne Rumunjske, koju godišnje posjeti pola milijuna turista i obožavatelja vampira u potrazi za mitovima i legendama vezanim uz slavnog grofa Drakulu. Srednjevjekovni gradovi: U srcu Rumunjske nalazi se Transilvanija – kraj poznatiji po legendi o grofu Drakuli. I dok je legenda zanimljiva turistička atrakcija, turisti mogu ovdje uživati i u nekim od najbolje očuvanih europskih srednjevjekovnih gradića, kao što su: Sighisoara, Brasov i Sibiu.

Nacionalni parkovi: Nacionalni parkovi zauzimaju širok teritorij određenog zemljopisnog značaja i iznimne prirodne ljepote. Njihova uloga je neprocjenjiva posebice u zaštiti i očuvanju mnogih rijetkih životinja i biljaka. Osim što su čuvari prirode, nacionalni parkovi rumunjske imaju važnu ulogu u očuvanju lokalnih običaja, tradicionalnih obrta i regionalne arhitekture. U većini nacionalnih parkova moći ćete prenoćiti u lokalnim pansionima. No, u okolici posebno osjetljivih ekosustavima, kako bi se ograničio broj posjetitelja, ponuda smještaja je minimalan. Svi imaju mrežu označenih staza i puteva.

Oslikani samostani u Bukovini: Najslikovitije blago Rumunjske su oslikani samostani u Bukovini - povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine. Njihovi oslikani vanjski zidovi ukrašeni freskama iz 15. i 16. stoljeća uključuju portrete svetaca i proroka, prizore iz Isusovog života, prikaze anđela i demona iz raja i pakla.

Lječilišta: Danas je u Rumunjskoj oko 70 prirodnih lječilišta za liječenje mnogih zdravstvenih tegoba, uključujuću reumu, bolesti bubrega i jetre, dišnih bolesti, bolesti srca, želuca i živčanih smetnji, kao i poremećaja u prehrani, probavi i ginekoloških poremećaja. U Rumunjskoj se nalazi više od trećine europskih mineralnih i termalnih izvora. Glavna prirodna lječilišta u Rumunjskoj su:: Mangalia Neptun, Eforie Nord, Covasna, Slanič Moldavija, Vatra Dornei, Borsec, Herculane, Buziaş, Sovata, Bazna, Ocna Sibiului, Baile Felix, Tusnad, Călimăneşti i Govora.

Svjetska baština: Srednjevjekovni gradovi, utvrde, crkve, poslikani samostani, stolarske majstorije i starodavne ruševine Dacian samo su neko od brojnih atrakcija koje su dio nevjerojatne Rumunjske kulturne baštine.

Skriveni krajevi

Plan puta

Rumunjska (4 dana): Transilvanija-po putevima grofa Drakule

1. DAN: HRVATSKA - MADŽARSKA - RUMUNJSKA (ORADEA)

2. DAN: ORADEA - CLUJ NAPOCA - TIRGU MURES - SIGHISOARA

3. DAN: SIGHISOARA - BRAN - BRASOV - SIBIU

4. DAN: SIBIU - TIMISOARA - HRVATSKA


Rumunjska (5 dan): Bukurešt-Djerdap-Beograd

1. DAN: ZAGREB - BUKUREŠT

2. DAN: BUKUREŠT (URLATI)

3. DAN: BUKUREŠT - CRAIOVA - DROBETA TURNU SEVERIN

4. DAN: DROBETA TURNU SEVERIN - DJERDAP - BEOGRAD

5. DAN: BEOGRAD - HRVATSKA

Rumunjska (7 dana): Putevima rumunjske baštine

1. DAN: ORADEA - SATU MARE - BAIA MARE

2. DAN: BAIA MARE - SAPANTA - SIGHET - GURA HUMORULUI

3. DAN: GURA HUMORULUI - SAMOSTANI MOLDAVIJE

4. DAN: GURA HUMORULUI - BICAZ GORGES - CRVENO JEZERO- BRASOV

5. DAN: BRASOV - BRAN - SINAIA - BUKUREŠT

6. DAN: BUKUREŠT- CURTEA DE ARGES -SIBIU

7. DAN: SIBIU - TEMISHUARA

Aktivnosti

Prilikom otkrivanja tajni i velikih povijesnih znamenitosti Rumunjske preporučujemo da se obavezno zaustavite i ogledate dvorac Bran, u kojem je prema legendi živio Vlad Tepeš - Drakula. Grad je impresivan te raspolaže osebujnom zbirkom posvećenoj vampirima. Druga atrakcija koju ne smijete propustiti je pokrajina Bukovina u kojoj su se smjestili oslikani samostani. Po putu do tamo možete uživati u lijepom šumskom krajoliku. Ako se uputite prema Sinaiu obavezno posjetite Sfingu, koja je povezana s mnogim tajnama – pa čak I s tehnologijom vanzemaljaca.

Korisne informacije

Glavni grad: Bukurešt

Valuta: Rumunjski lei (RON)

Broj stanovnika: 20,1 MIO

Električna energija: 230V/50Hz

Pozivni broj države: 00 40

Vremenska zona: UTC +2, poleti UTC +3

Telefon za prvu pomoć: 112

Domena: .ro


Veličina države: 238,391 km²


Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Rumunjska Rumunjska

Dinamična karta

Regije

Transilvanija je najpoznatija rumunjska regija. Poznata je po svojim srednjevjekovnim dvorcima i utvrdama, tamnim šumama, planinskim vrhovima prekrivenim snijegom (pogotovo u Transilvanijskim Alpama). To je regija koja je doživjela brz gospodarski rast, razvoj suvremenih mladih gradova s velikim trgovačkim centrima i infrastrukturnim projektima.

Banat je najzapadnija rumunjska regija te gospodarski najrazvijenija među svim rumunjskim regijama. U njoj su se smjestili dražesni barokni gradići, tradicionalna njemačka sela na zapadnim ravnicama te planinske šume na istočnim dijelovima.

Ova regija leži na jugozapadnom dijelu Rumunjske. Regija je poznata po svojim impresivnim samostanima, špiljama i lječilištima na svojem sjevernom dijelu te bizarni pustinji na južnom dijelu regije.

Regija na sjeverozapadu države poznata po svojim svjetski poznatim oslikanim samostanima skrivenim među živopisnim brdašcima.

Ova se regija smjestila na sjevernom dijelu Rumunjske, a najpoznatija je po svojim selima s tradicionalnim drvenim crkvicama i lijepim planinskim pejzažom.

Nalazi se na granici s Madžarskom te predstavlja ulaznu točku za većinu onih koji putuju u Rumunjsku. Pohvaliti se može brojnim srednjevjekovnim gradićima na zapadnoj strani planine Apuseni.

Ova se regija nalazi na obalnoj strani države. Prepredena je ruševinama antičkih grčkih i rimskih gradova, brojnim ljetovalištima te brojnim ljepotama oko delte Dunava.

Zasigurno jedna od najljepših regija u Rumunjskoj koja mami svojim životopisnim povijesnim gradićima i selima, srednjevjekovnim utvrdama, crkvama, vinom i ljubaznim domaćinima.

Muntenia je jedna od povijesnih pokrajina Rumunjske i veći, istočni dio veće pokrajine Vlaške. Najveći grad, povijesno i kulturno središte Muntenije, ali i cijele današnje Rumunjske, je grad Bukurešt.

Značajke regije

Rumunjska je poznata po brojnim prirodnim ljepotama i netaknutoj prirodi. Jedno od prirodnih čuda je svakako Nacionalni park Retezat - jedan od najvećih planinskih masiva u Rumunjskoj. Značenje riječi Retezat na rumunjskom jeziku znači "odsječen", zato ne čudi da iskusni planinari, koji tamo dolaze osvojiti najviši vrh Peleaga visok 2.511 m, mogu tamo susresti samo medvjede i divokoze. Planine okružuje prašuma, dok je na cijelom tom području 80 ledenjačkih jezera. Vulkani blata: mnogo takvih vulkana nalazi se na području Buzaua. Vulkani su vrlo mali, najveći je visok oko 5-6 m i nisu otrovni. Rumunjski trovanti - kamenje koje raste samo od sebe. Imaju poseban oblik – sferični oblik. Nastali su prije približno 1.000.000 godina. Nakon obilnih kiša kamenje veličine 6-8 mm naraste u prosjeku do veličine od 6 do 10 metara. U Rumunjskoj postoji poseban rezervat: Rezervatia Naturala Muzeul Trovantilor, koji je otvoren 2005.g. Crveno jezero nalazi se u južnim Karpatima, blizu Bicaz Gorges. Nastalo je 1837.g. nakon rušenja stijena. Danas je to zaštićeno područje s bogatom florom i faunom. O nastanku jezera i njegovoj crvenoj boji postoji više legendi. Delta Dunava je nacionalni park pokraj mjesta gdje se Dunav izljeva u Crno more. Oko tri glavna rukavca Dunava rasprostire se nevjerojatan močvarni krajolik s brojnim jezerima, trstikom i poplavljenim šumama. Ovo je područje bogato biljnim i životinjskim svijetom.

Vrijeme i klima

Klima je u Rumunjskoj uglavnom umjerena i povoljna, ako izuzmemo Transilvaniju i Karpate. Jesen i proljeće su kišovitiji, ljeta vruća i suha, dok su zime hladne s puno snijega. Količina padalina je nepredvidljiva, mijenja se od regije do regije i iz godine u godinu. Najhladniji mjeseci su siječanj i veljača. Prosječna temperatura u tim mjesecima kreće se oko -5 stupnjeva. Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz kada se temperature dignu i preko 25 stupnjeva.

Vremenska prognoza i vrijeme u proteklim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Rumunjska

Najbolji period za posjet Rumunjskoj su srpanj i kolovoz.

Povijest

Zbog svoje rodne zemlje i bogatstva rudama je Rumunjska bila naseljena još u kamenom dobu. Rumunji su potomci lokalnih naroda: Dačana, Gota, Tračana, rimskih legionara i kolonista. U starom vijeku područje Rumunjske bilo je poznato pod imenom DACIA. U prvom i drugom svjetskom ratu Rumunjska se preobrazila u fašističku diktaturu, te se u 2. svjetskom ratu borila na njemačkoj strani. 30. prosinca 1947. g. novo izabrana komunistička partija ukida kraljevinu i proglašava Narodnu republiku Rumunjsku. Godine 1989. božićna je revolucija srušila komunistički diktatorski sistem.

Hrana

Rumunjska kuhinja je kombinacija orijentalnih, austrijskih i francuskih okusa, ali ima i neke svoje izvorne osobine. Među lokalnim jelima svakako probajte:

Sarmale - nama poznatija kao sarma,

Ardei umpluţi - punjene paprike

Mămăligă (Pr. muhmuhliguh) - palenta; zbog trenda etno kuhinje sve cjenjenije jelo, a ranije poznato kao sirotinjsko.

Bulz - tradicionalna pržena palenta, punjena najmanje s dvjema vrstama sira, slaninom i kiselim vrhnjem

friptură - šnicle

Šalata de Boeuf - sitno nasjeckano kuhano povrće i meso, obično preliveno majonezom i ukrašeno rajčicama i peršinom),

Zacuscă - bogati-salsa dip

Tocana - vrsta variva

Tochitură (Pr. Tokituruh) kombinacija prženog mesa i tradicionalnih kobasica u posebnom umaku s palentom i prženim jajima

Mici (Pr. Michi) - vrsta začinjenog mesa smotanog u rolice – slično našim ćevapčićima. Gotovo uvijek pečeno na žaru ili kuhano na vrućoj pari te servirano uz pivu.

Obilata i dobro pripremljena jela Rumunji završavaju s uvijek dobrodošlim baklavama, halvom, krafnama (gogosi), cozonacom ili slatkim kruhom sličnom talijanskom panettoneu, orez cu lapte ili rižinim pudingom i tradicionalnim lapte de pasăre, turskom poslasticom rahat, palačinkama i drugim slasticama.

Većina restorana u Rumunjskoj poslužuje tradicionalna rumunjska jela. U Bukureštu ćemo naći i druge međunarodne restorane koji poslužuju sredozemna, kineska ili francuska jela te međunarodne lance brze hrane.

Piće

VINO Rumunjska ima dugu tradiciju vinarstva – više od 2.000 godina. Godine 2005. bila je 12 svjetski proizvođač vina. Neki od najboljih vinskih podruma su: Murfatlar, Cotnari, Dragasani, Bohotin, itd. Poznati su po visokoj kvaliteti i pristupačnim cijenama. Mnogi samostani proizvode i prodaju svoje vino. U većini primjera, prije kupnje, vino ćete moći i degustirati. PIVO Kao sve države sa snažnim latinskim porijeklom tako i rumunjska ima dugu i raspršenu tradiciju varenja piva. Danas je pivo jedno od glavnih pića te je u usporedbi s ostalim europskim zemljama relativno jeftino. Izbjegavajte piva u plastičnim bocama. Većina piva međunarodno poznatih proizvođača proizvodi se u Rumunjskoj u okviru licence tako da je okus dosta drugačiji nego u zapadnoj Europi.

ŽESTOKA PIĆA Žestoko piće s najviše alkohola je Pălincă, sadrži približno 60-postotni čisti alkohol te je tradicionalno piće u Transilvaniji. Nakon njega slijedi ţuica - nama poznatija kao šljivovica. Gotovo cijela godišnja proizvodnja šljiva prerađuje se u alkoholno piće tuicu, što nije zanemarivo jer je Rumunjska drugi proizvođač šljiva u svijetu. Rumunjskom šljivovicom započinje se objed. Najbolja tuica proizlazi iz područja Piteşti. Pălincă (Pălincă întoarsă de cireşe negre) je transilvanijski specijalitet sa 75 postotnim alkoholom od borovnica i višanja, poznatije kao vişinată - piju je domaćini za vrijeme proslava.

Shopping

Hranu je u rumunjskoj najbolje kupovati na njihovim tržnicama, no sve popularniji postaju popularniji i veliki supermarketi kao što su: Carrefour, Cora, Kaufland i Real. Omiljen je i tradicionalni tjedni bazar, Targ, Balcı ili obor. Obično se organizira nedjeljom. Na njemu ćete naći svega, od domaćih životinja kojima trguju seljaci, odjeće i obuće, povrća pa sve do rabljenih automobila i traktora. Na sajmu je vrlo zabavno uz glazbu i ples, a cijelim sajamskim prostorom širi se miris tradicionalne hrane sa štandova.

Gospodarstvo i ekonomija

Rumunjska se može pohvaliti velikim prirodnim bogatstvom – naftom, zemnim plinom, ugljenom, željezom, bakrom i boksitom. Najvažniji sektori rumunjskoga gospodarstva 2016. bili su industrija (25,7 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (20,2 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (11,7 %). U zemlje EU-a odlazi 75 % rumunjskog izvoza (22 % u Njemačku, 12 % u Italiju te 7 % u Francusku), a izvan EU-a 3 % odlazi u Tursku, a 2 % u Rusiju. U pogledu uvoza, 77 % dolazi iz država članica EU-a (21 % iz Njemačke, 10 % iz Italije i 7 % iz Mađarske), dok od zemalja izvan EU-a 5 % rumunjskog uvoza dolazi iz Kine, a 4 % iz Turske.

Kultura

Iz Rumunjske su došli mnogi vrhunski umjetnici koji su obilježili europsku kao i svjetsku kulturu. Među kojima valja spomenuti zadnjeg romantika Mihaia Eminescuja, prvog dadaista Tristana Tzaroa, zadnjeg nadrealista Gelluja Neuma, prvog predstavnika dramatike apsurda Eugena Ionesca, odličnog modernističkog pjesnika Nichito Staescuja, svjetski poznatog antropologa religija Mircea Elijadeja, itd. Obilježavaju je i Brancusijeva vertikalna perspektiva umjetnosti, pjesnikinja Ana Blandiane, proza dobitnice Nobelove nagrade Herte Muller. Od suvremenih umjetnika tu je Mircea Cartarescu te već 20 godina najčitaniji, komentiran i omiljen rumunjski pisac Domain u inostranstvu; to je autor, koji u svojoj literaturi širi granice poimanja svijeta, života, i pisanja općenito.

Jezik

Službeni je jezik Rumunjski. Govori se još Madžarski i Njemački.

Obrazovanje

Bukurešt, Lasi i Cluj predstavljaju najveća i najprestižnija sveučilišna središta s najnovijim centrima obrazovanja kao što su Temišvar, Craiova i Galati.

Rad

Ako želite raditi u Rumunjskoj, a pritom niste državljanin, morate ishoditi radnu dozvolu.

Sigurnost

Rumunjska je za turiste pretežno sigurna zemlja. Usprkos tome, malo opreznosti u glavnim turističkim krajevima, gdje možete postati žrtvom manjih krađa (kao npr. novčanika, mobitela, …), neće škoditi. Izbjegavajte krajeve koji su naseljeni pretežno Romima i zasigurno nećete imati problema. Posavjetujte se s domaćinima koji će vam rado pomoći savjetima.

Zdravlje

Uvjeti u rumunjskim bolnicama idu od iznimno čistih sa svim najnovijim tehnološkim napravama potrebnim za liječenje do sivih, prljavih, loše opskrbljenih zdravstvenih ustanova. Od ulaska Rumunjske u Europsku uniju za sve hitne slučajeve možete koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju dobijete u HZZO-u. U slučaju liječenja važno je da svu dokumentaciju sačuvate zbog mogućih kasnijih obračuna troškova. Kartica vrijedi samo u primjeru hitnih zdravstvenih usluga. ZZZS. Ako se iskaže da zdravstveno stanje nije bilo ozbiljno morati ćete platiti prilično visoku cijenu. Zubarske usluge su u Rumunjskoj, posebice u privatnim klinikama, odlične kvalitete, a pritom su cijene poprilično niže nego u državama zapadne Europe. U pravilu mnogi zapadni Europljani koriste usluge rumunjskih zubara. Kvaliteta usluga je posebice visoka u klinikama u Transilvaniji i Bukureštu.

Telekomunikacije

Telefon

Pozivni broj države je: 00 40 Telekomunikacijska mreža raširena je po cijeloj državi. Postoji 5 oprtatera – četiri GSM/3G (Orange Romania, Vodafone, Cosmote i DigiMobil) i jedan CDMA (Zapp). Orange i Vodafone nude gotovo potpunu nacionalnu pokrivenost (98-99% površine države), dok se ujedinjeni Cosmote i Zapp brzo šire. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije Euro tarifa, te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe.

Internet

Pristup internetu je brz i danas već gotovo svugdje moguć. Širokopojasni pristup internetu je u gradovima dostupan preko kabela, DSL ili domaćih ponuđača internetskih usluga. Mala i srednje velika poduzeća nude i UTP veze. Brzine su iste kao i u zapadnoj Europi i SAD-u. Bežični pristup internetu je u porastu, a posebice u Bukureštu, Braşovu, Sibiu, Bistrita Temišvaru i Cluju. Wi-Fi je dostupan na sveučilištima, aerodromima, javnim trgovima i parkovima, u restoranima i kavanama te u hotelima. Pay-as-you-go Wi-Fi je dostupan na mnogim mjestima. Većina, ako ne i svi, restorani McDonalds u Rumunjskoj nude pristup do Wi-Fi. Kao i svi hoteli s 3 i više zvjezdica.

Pošta

Radno vrijeme pošte u Rumunjskoj: Ponedjeljak-petak: od 7:00 do 20:00. Subota: od 8:00 do 13:00.

Običaji

Rumunji su vrlo gostoljubiv narod. Posebnu pažnju pridaju poštivanju starijih, pa će to cijeniti i kod vas.“ Dobar dan“ se u Rumunjskom kaže: "Bună ziua" (Boo-nah Zee-wah), dok se za jutro i večer koriste izrazi: "Buna dimineaţa" i "Buna Seara". U poslovnom svijetu Rumunji su poznati kao tvrdi pregovarači. Boje se da ih stranci ne bi iskoristili. Preporučuje se da s vama na sastanak dođe i vaš prevodilac. Izbjegavajte sporove i taktike s pritiskom. Rumunji znaju drugima reći ono što misle da druga strana želi čuti. Koristite posredan način pregovora u protivnom će misliti da ste nepristojni. Ugovori su za njih neke vrste izjave o namjeri. Ako se promjene okolnosti mijenjat će se i ugovori. Ne mijenjajte članove pregovaračkog tima prije nego je odluka donesena u protivnom pregovori će početi ispočetka.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Od 1. srpnja 2013. državljani Hrvatske mogu ulaziti u Rumunjsku i s osobnom iskaznicom.

Avion

Rumunjska ima 17 aerodroma od kojih je 12 međunarodnih.

Autobus

Iako Rumunjska tradicionalno nije "autobusna država", autobusi postaju sve omiljenije prijevozno sredstvo za dolazak u Rumunjsku, posebice iz pravca Balkana i nekadašnjih država Sovjetskog saveza, ali i iz zapadne Europe kao na primjer iz Njemačke i Švicarske. Sve informacije o autobusima, voznim redovima, on-line rezervacijama i cijenama više na: www.autogari.ro; ("Autogari") je rumunjska riječ za autobusni kolodvor. Plaćati možete i kreditnim karticama.

Automobil

Ako dolazite iz zapadnih država u Rumunjsku ćete stići bez većih problema, no situacija je malo drugačija ako se na put prema Rumunjskoj uputite preko istoka odnosno Moldavije. Naime, između Rumunjske i Ukrajine ne postoji neposredni granični prijelaz. Na jugoistočnom dijelu, na graničnom prijelazu između Rumunjske i Ukrajine - Reni/Galati, morate proći kroz Giurgiulesti, koji se nalazi u Moldaviji (malen odjeljak od oko 500 m). Moldavijski pogranični policajci mogli bi vas zezati i ucjenjivati sa svakojakim ekološkim porezima, cestarinom, i sl. Cestovna infrastruktura je u usporedbi sa zapadnim i zemljama srednje Europe vrlo skromna. Postoji nekoliko autocesta na jugu države.

Vlak

Rumunjska je dobro povezana s europskom željezničkom mrežom. Postoje dnevne međunarodne veze s Münchenom, Pragom, Venecijom, Bečom, Budimpeštom, Zagrebom, Beogradom, Sofijom, Istambulom, Kišinjevom, Kijevom i Moskvom. Međutim, zbog lošeg stanja željezničke infrastrukture unutar zemlje, putovanje vlakom na duže relacije oduzeti će vam puno vremena. Unatoč tome, vlak je idealno prijevozno sredstvo za putovanja prema zapadnoj i središnjoj Rumunjskoj, odnosno do gradova: Brasov, Sighisoara, Oradea ili Cluj-Napoca. Međunarodni vlakovi koji voze za Rumunjsku su EuroCity vlak i noćni vlakovi koji imaju visoki standard. Jeftin način putovanja u ili iz Rumunjske je Balkan Flexipass.

Brod

Postoje trajekti na Dunavu do i iz Bugarske koji isplovljavaju iz više luka: od Calafata do Vidina (isplovljava oko 10tak puta na dan, ovisno o prometu), od Bechet do Oryahovo (dnevno) i od Zimnicea do Svishtov (samo vikendima). Navodno postoji (ali nije potvrđeno) i trajektna veza preko Crnog mora iz Varne u Bugarskoj do Constanta.

Transport po destinaciji

Prometna infrastruktura se polako popravlja iako su ceste još uvijek slaba točka. Postoje tri operativna dijela autoceste koji povezuju Bukurešt s morem i gradovima Piteşti i Ploieşti. U izgradnji su još mnoge druge. Putovanja vlakom su se također dosta poboljšala.

Avion

Avionski prijevoz kao sredstvo putovanja unutar države postaje svakog dana sve omiljeniji. Povećana konkurencija avio prijevoznika dovela je i do snjižavanja cijena – koje znaju biti niže od vlakova i autobusnih karata.

Vlak

Rumunjska ima gustu željezničku mrežu koja spaja gotovo sve gradove i brojna sela. Iako je došlo do određenih ulaganja u infrastrukturu, željeznička mreža je daleko od dobrog stanja. Spora je, dok su veze između nekih linija rijetke. Unatoč tome, vlakovi su još uvijek najbolja opcija ako putujete na duge staze.

Automobil

Putovanje autom ili autobusom najlakši je način i gotovo 60 % turista koristi baš taj način transporta. Volan je na lijevoj strani automobila. Sa sobom morate imati međunarodnu europsku vozačku dozvolu. Ako vozite svoj auto morate kupiti vinjetu ("Rovinieta"). Kupiti je možete na granici ili na benzinskoj pumpi. Kazna je visoka ako se vozite bez nje.

Autobus

Autobus je najjeftiniji način putovanja unutar zemlje. Svaki grad ima jedan ili više autobusnih kolodvora (autogara). Vozni red naći ćete na njihovoj internetskoj stranici: [www.autogari.ro. ]

Taksi

Taksiji su relativno jeftini u Rumunjskoj. Cijene se kreću oko 0,40€ po kilometru s istom polaznom cijenom.

Stopiranje

Stopiranje je vrlo popularno u Rumunjskoj. Neki od iskusnih stopera tvrde da je u Rumunjskoj, u odnosu na druge istočne države, najlakše stopirati. Ako se nađete na pravom mjestu, nećete morati čekati dulje od pet minuta. Malo više strpljenja morati ćete imati tijekom vikenda kada su ceste praznije.

Spavanje i smještaj

Rumunjska nudi raznovrsni smještaj za svaki ukus. U turističinim krajevima za smještaj se možete dogovoriti već na željezničkim stanicama gdje obično stoje domaćini koji nude svoj smještaj. Prilikom šetnji ulicama često ćete naići na natpis Cezare – što znači da možete iznajmiti sobu u njihovoj kući. Naravno, uvijek postoji opcija rezervacije smještaja preko nekih od internetskih stranica. Preporučujemo vam da smještaj radije rezervirate u većim gradovima – Bukureštu, Cluj-Napocai, Brasovu i Iasi. Cijene hotela s četiri zvjezdice približno su iste kao i u ostatku Europe, dok su s tri i manje zvjezdica ipak povoljnije u Rumunjskoj. Seoski turizam je isto dobro razvijen. Poznato je njihovo udruženje ruralnih penziona pod imenom ANTREC, koje nudi smještaj u više od 900 krajeva po cijeloj državi.

Sljedeća destinacija