Slovenija

Iz naputovanje.net

Skoči na: navigacija, iskanje

Slovenija je jedina država u Europi koja sjedinjuje alpsko i sredozemno podneblje, Panonsku nizinu i kraški svijet. S jedne strane Slovenija ima pogled na more, na drugoj vam pak pogled zastane na visokim planinama. Prilikom uspona na planine prekrivene šumama ispod sebe ostavljate zelene ravnice, dok vam se s gorskih travnjaka pogled pruža do riječnih dolina.

Fotogalerija atrakcija



Putopisi


+ Dodaj svoj putopis

Video turistički vodič

Dužina: 54 minute

Jezik: Engleski

Za gledanje na cijelom ekranu kliknite na video ikonicu [ ] dolje desno.

Turističke destinacije i atrakcije

Iako je Slovenija malena zemlja, svatko će naći nešto zanimljivo za sebe.

  1. Ljubljana: Romantični grad i prijestolnica Slovenije. Može se pohvaliti s mnogim znamenitostima kao što su: Ljubljansko Tromostovje, Ljubljanski dvorac, Čopova ulica.
  2. Bled: Mali gradić na prekrasnom jezeru koji privlači veliki broj domaćih i stranih turista. Bledsko jezero savršeno je za šetnju s djecom.
  3. Kranjska Gora: Najpoznatije mondeno slovensko zimsko-sportsko ljetovalište koje se nalazi na granici između Austrije i Italije. Poznato je po ponudi mnogobrojnih sportskih mogućnosti: skijanju, tračanju na skijama, bicikliranju i planinarenju.
  4. Maribor: Je drugi najveći grad u Sloveniji. Leži na rijeci Dravi.
  5. Portorož: Najomiljenije slovensko obalno ljetovalište s prelijepim pogledom na Piranski zaljev.
  6. Piran: Pitoreskni obalni gradić, povijesno sličan mletačkim gradićima, čiji je sastavni dio nekad i bio.
  7. Kopar: Kao i Piran, i Kopar nalikuje na tipične mletačke gradiće. Na obalnom dijelu Slovenije je to najveći grad.
  8. Bovec: Mali gorski biser Slovenije. To je i grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj Sloveniji. Grad se nalazi u gornjem dijelu doline rijeke Soče, ispod južnih padina Julijanskih Alpi na nadmorskoj visina od 454 metara. Kraj koji usred neokrnjene prirode nudi brojne sportske sadržaje.
  9. Bohinjsko Jezero: Najveće je prirodno jezero u Sloveniji okruženo planinama. Primjereno je za kupanje, ribolov i treking.
  10. Celje: Jedan je od najstarijih slovenskih gradova. To je sjedište Celjskih grofova, najutjecajnije dinastijske porodice u Sloveniji.
  11. Ptuj: Je jedan od najstarijih slovenskih gradova.
  12. Postojna: Grad je najpoznatiji po Postojnskoj jami - najdužem javno dostupnom sustavu jama na svijetu. Fantastična isprepletenost rovova, galerija i dvorana, šarolikost krških fenomena koja oduzima dah te njezina pristupačnost svakako će vas oduševiti. Preporučamo vam i posjet "Predjamskom dvorcu" – najvećem špiljskom dvorcu na svijetu, upisanom i u Guinnessovu knjigu rekorda.
  13. Rakov Škocjan: Je slovenski regionalni park karakterističnih krških dolina kroz koji prolazi potok Rak. Svakako se zaustavite i u Škocjanskim špiljama, koje su uvrštene na UNESCOV popis svjetske baštine.
  14. Cerklje na Gorenjskem : Prema Slovenskoj turističkoj organizaciji to je jedan od najuređenijh i najgostoljubivijih krajeva u Sloveniji. Nalazi se tik do skijališta i planinarskog središta Krvavec.

Skriveni krajevi

  • Na cesti između Mežice i Črnoga u regiji Koroška skrili su se Podzemlje Pece turistički rudnik i muzej. Razgledati ih možete i biciklama, obzirom da se tamo rasteže 5 km duga biciklistička staza, iz jedne u drugu dolinu pod planinom Peca.

Plan puta

  • Slovenija 3 dana: Ljubljana, Postojnska jama, Piran, Bledsko jezero, dolina Soče
  • Slovenija 7 dana: Ljubljana, Postojnska jama, Bledsko jezero, Kranjska gora, dolina Soče, Piran, Portorož, Otočec, Maribor, Ptuj, Pohorje, Moravci
  • Vinska priča u 5 dana: Vinske ceste Goričko, Bizeljsko, Ptuj, Dolenjska, Bizeljsko, Goriška Brda, Debeli Rtič
  • Zimska bajka 7 dana: Idila u Kranjskoj Gori, trčanje na skijama i skokovi na Planici, sanjkanje na Tromeji, klizanje na Bohinjskom jezeru, skijanje na Krvavcu i Rogli, opuštanje u termama Zreče.

Aktivnosti

Slovenija nudi nebrojeno mogućnosti aktivnog turizma. Planine i rijeke Julijskih Alpi idealan su kraj za planinarenje, rafting i kajaking. Južni dio Slovenije područje je bogato špiljama i jamama, dok na istočnom dijelu Slovenije prevladavaju lječilišta i terme. Na jugozapadnom dijelu možete uživati u Jadranskom moru i pitoresknim obalnim gradićima. Razgledati možete slovenske gradove, uživati u pokrajini i degustaciji tradicionalne slovenske kuhinje te domaćem vinu ili se pak uputiti na neko od slovenskih skijališta.

  • Adrenalinske avanture možete doživjeti u Posočju, gdje ćete se u bajkovitoj kulisi nacionalnog parka Triglav moći iskusiti u kanjoningu, raftingu, paraglidingu i još mnogo čemu. Slovenija je relativno nova destinacija među adrenalinskim destinacijama, te je u usporedbi s razvijenijim državama kao što su Velika Britanija i Švicarska cjenovno pristupačnija. Ljubitelji adrenalina mogu se u neku od tih aktivnosti upustiti i u Bohinju, Bovcu i Kranjskoj Gori.
  • Slovenija je malena država koju možete upoznati u nekoliko dana. U samo nekoliko dana posjetiti možete Ljubljanu, Julijske Alpe, Kras, alpska jezera. Za detaljnije upoznavanje Slovenije ipak ćete morati odvojiti više dana.
  • Slovenija ima više od 8.000 poznatih špilja, uključujući i turističko najpoznatijima Postojnskom jamom i Škocjanskim jamama, koje su pod UNESCO-vom zaštitom.
  • Iskoristite čudesne prirodne ljepote za aktivnosti u Alpama: planinarenje', trčanje na skijama, nordijsko hodanje ili brdski biciklizam.
  • Obilazak neke od mnogobrojnih toplica je obavezno. U Sloveniji ih je desetak.
  • U svim su slovenskim vinorodnim područjima uređene i vinske staze.
  • Posjetite slovensku obalu. Uživajte u lokalnoj morskoj hrani i obilasku malih slikovitih gradića kao što su Piran i Portorož. Obavezno se zaustavite u parku prirode Sečoveljske soline.
  • Skijanje u Julijskim Alpama je u zimskom periodu zaista lijepo. Najpoznatija skijališta su Kranjska Gora, Krvavec, Vogel, itd.

Korisne informacije

Glavni grad: Ljubljana

Valuta: Euro (€)

Broj stanovnika: 2.061.085 (siječanj 2014)

Električna energija: 220V/50Hz (Europska utičnica)

Pozivni broj države: 00 386

Vremenska zona: UTC +2

Poziv za hitnu pomoć: 112

Domena: .si

Veličina države: 20,273 km² Više podataka na Wikipedia.hr

Karte i zemljopisne značajke

Karte

Karta Slovenije

Dinamična karta

Regije

Geografske regije Slovenije su po dr. Ilešiču sljedeće:

Gradovi:Murska Sobota, Lendava, Gornja Radgona To je jugoistočni dio Slovenije.

Gradovi:Maribor, Ptuj, Cerkvenjak Regija s brdskim krajolikom na sjeverozapadu, sub-alpskim šumovitim planinama (Pohorje i Kozjak) na zapadu te Dravsko-Ptujskim poljem uz rijeku Dravu. Poznata je po proizvodnji slatkih bijelih vina.

Gradovi:Celje, Velenje To je regija u kojoj su nekada živjeli Celjski grofovi. Poznana je po hmeljarstvu.

Gradovi:Kranj, Jesenice, Cerklje na Gorenjskem, Radovljica Regija s pogledom na Kamničko-Savinjske i Julijske Alpe. Nudi brojne aktivnosti u prirodi kao što su: planinarenje, posjet čarobnim jezerima te uspon na Triglav, simbol Slovenije.

Gradovi:Ljubljana, Kamnik, Domžale, Vrhnika, Litija Urbani dio države u kojem se nalazi glavni grad Ljubljana.

Gradovi:Novo Mesto, Brežice, Ribnica, Kočevje, Metlika, Črnomelj Posebnu pitoresknu notu ovom djelu jugoistočne Slovenije daju vinorodni gričevi, crkvice i samostani, šume i nježni brezovi gajevi oko rijeke Krke i nižem dijelu pritoka rijeke Save.

Gradovi:Nova Gorica, Idrija, Tolmin, Šempeter-Vrtojba Ljepota sjeverne primorske regije proizlazi iz slikovitih alpskih vrhova i dolina koji su sastavni dio NP Triglav te čarobnih vinorodnih područja Goriških Brd i Vipavske doline u okolici Cerknog i Idrije. Među najprepoznatljivijim atrakcijama ove regije je svakako smaragdna rijeka Soča.

Gradovi:Koper, Piran, Portorož, Izola, Divača Ovu regiju karakteriziraju kraški krajolik s nasadima maslina i vinograda te voćnjaci bresaka i trešanja. To je regija s 43 km obale.

Značajke regije

Slovenija je jedna od rijetkih država na svijetu gdje se spajaju različite geografske karakteristike: Alpske planine na sjeveru države, Panonska nizina na sjeveroistoku, Dinarski gorski lanac s kraškim krajolikom na sjeveroistoku te sredozemno podneblje obalnog pojasa Jadranskog mora. Još je jedna posebnost s kojom se Slovenija može pohvaliti, a to je Ljubljansko barje, koje je nastalo prije dva milijuna godina na dodiru alpskog i dinarskog svijeta.

Prirodne opasnosti
poplave i potresi
Najviša točka
Triglav 2,864 m
Najniža točka
Jadransko more 0 m

Vrijeme i klima

Slovenija je mala država, no njena je klima po regijama prilično različita. Većina države ima umjerenu kontinentalnu klimu s toplim ljetima i relativno hladnim zimama. Temperature se po ljeti kreću od 22°C do 27°C preko dana i oko 15°C ponoći. Padavine su česte tokom cijele godine, no nešto manje u zimskom razdoblju. Po zimi se temperature kreću oko 3°C preko dana i oko -5°C ponoći. Sjeverozapadni dio koji leži u Alpama ima hladnije i vlažnije podneblje nego unutrašnjost zemlje. Na obalnom dijelu prevladava klima slična mediteranskoj s toplim ljetima i blagim zimama. Vremenska prognoza i vrijeme u prethodnim godinama

Najbolje vrijeme za posjetiti Slovenija

Slovenija je najbolje posjetiti u ljetnom razdoblju kada je ugodno toplo te s temperaturama između 20 i 30°C. Ljubiteljima zimskih sportova i zimske idile preporučamo da Sloveniju posjete u veljači, naime tada su temperature niske, a i snijega ima dovoljno.

Povijest

Slavenski preci današnjih Slovenaca došli su iz istočnih dijelova Europe te se naselili sjeverno od današnjeg slovenskog teritorija najvjerojatnije u 6. stoljeću. U 7. stoljeću ustanovljuju državu Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih primjera parlamentarne demokracije u Europi. 745. godine Karantanija gubi neovisnost od Bavaraca i Franaka te pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Bavarci i Franci kreću u pokrštavanje zateklog stanovništvo, s tim da im je dozvoljeno zadržati neke njihove poganske obrede, a prije svega sačuvati svoj materinji jezik. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca. U 15. stoljeću habsburgovsku vlast počinju ugrožavati celjski grofovi, koji zbog izumiranja porodice u 15 stoljeću moraju slovensko naseljena područja uključiti u Habsburšku monarhiju. Slovenija se tada dijeli na četiri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. 1848. godine brojne narode zahvaća narodni preporod, pa se tako i u Sloveniji javljaju političke opcije koje zagovaraju ujedinjenu Sloveniju.

Organiziranjem habsburške države u Austro-Ugarsku, Slovenija dolazi u austrijski dio, te biva podijeljena između nekoliko carskih zemalja. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, Italija zauzima pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, dok se ostali dijelovi organiziraju u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba koja se ubrzo ujedinjuje s Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja se 1929. postaje Kraljevina Jugoslavija. Prilikom ponovne uspostave Jugoslavije nakon II. Svjetskog rata, Slovenija postaje dio socijalističke federativne republike Jugoslavije, službeno proglašene 29. studenog 1943. godine. Od 1950. godine je Socijalistička republika Slovenija imala relativno veliku autonomiju u sklopu Jugoslavije.

Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991. Država se preimenovala u Republiku Sloveniju. Zatim slijedi desetodnevni rat u kojem Slovenci istjeruju jugoslavensku vojsku sa svoga teritorija. Nakon 1990. godine kreće stabilan razvoj demokratskog sustava s ekonomskom liberalizacijom i rastom blagostanja. Slovenija 29.3 2004. g. postaje članica NATO-a, a 1.5.2004. i Europske unije. Slovenija je bila prva post-komunistička država koja je presjedala vijeću EU, u prvom polugodištu 2008. godine.

Hrana

Hrana je u Sloveniji teška i masna. Tipičan trosljedni obrok sastavljen je iz juhe – najčešće od goveđeg mesa ili kokošjeg s rezancima, zatim slijedi jelo sastavljeno iz mesa i krumpira te salata.

Uobičajen obrok uključuje šniclu, kobasicu i gulaš, koji se obično radi iz svinjskog mesa, janjetine te ponekad i iz divljači. Na obalnom dijelu Slovenije na jelovniku se često nađe i riba te drugi morski specijaliteti. U prehrani su zastupljena i talijanska jela tjestenina, pizza, ravioli i rižot. Glavni događaj na selu još uvijek je kolinje - godišnji tradicionalni običaji klanja svinja. Proizvodi koji se izrađuju iz svinjskog mesa su: krvavice, pečenka, punjene tripice, dimljena salama, salama, pršut, šunka i slanina. Recepti za pripremu peradi, posebice purana, guske , patke i kopuna sačuvali su se kroz stoljeća. Kokoš je također često na jelovniku. Tradicionalna slovenska jela koja preporučamo da svakako probate su:

  • Kraški pršut - šunka sušena na kraškoj buri, slična talijanskom prosciuttu
  • štrukli - pripremljeni od finog vučenog tijesta i punjeni ukusnim nadjevom. Slovenci ih pripremaju na 70 različnih načina, obično sa slatkim, mesnim i nadjevom iz povrća.
  • žganci - vrsta palente (ajdovi žganci su napravljeni od ajde)
  • žlikrofi – njoki od krumpira, slični talijanskim njokima. Specijalitet su Idrijske regije.
  • jota - vrsta maneštre, napravljene od graha, slatkog zelja, krumpira, slanine, svinjskih rebarca i češnjaka.

Tipični slovenski deserti uključuju:

  • orehnjaču - vrsta rolade od oraha, koja se obično peče za vrijeme blagdana.
  • prekmursku gibanicu - vrlo bogat kolač od: maka, oraha, jabuka, grožđica i skute.

Gdje jesti?

Austrijanci i Talijani česti su gosti slovenskih restorana, konoba, mnogih agroturizama. Slovenska je kuhinja mješavina predalpske, talijanske, madžarske i balkanske kuhinje. Svatko će naći nešto za sebe. Mnogi tvrde da je pizza bolja u Sloveniji nego u susjednoj Italiji. U gradovima se najviše jede po restoranima, koji se razlikuju po svojoj usluzi, dok na selu u gostionicama i pansionima, obično rustikalno uređenima u kojima poslužuju odličnu slovensku hranu. Marendu ćete platiti približno 7 € za tri slijeda (juha, salata i glavno jelo). Imajte na umu da su porcije velike. Puštanje napojnice nije običaj u Sloveniji. Tipičan slovenski fast food ne postoji, no Slovenci su preuzeli masna žar jela Balkana kao što su: pljeskavice (začinjen hamburger) i ćevapčiće. Jedno od ukusnijih jela je i Bosanski specijalitet burek, vučeno tijesto punjeno mesom (mesni burek), sirom (sirni burek) ili jabukama (jabučni burek), koji se obično prodaju za oko 2 €. Zadnjih godina sve je više gostionica brze prehrane koje nude doner kebab, u zadnje vrijeme jedno od omiljenijih jela brze prehrane.

Vegetarijanska prehrana

Slovenija nije najbolja destinacija za vegetarijance, iako se i u najobičnijoj gostionici može naručiti dostojna sviježa salata i pohano povrće. Vegetarijanci koji jedu jaja i mliječne proizvode u Sloveniji neće imati velikih problema, dok je ponuda veganskih restorana vrlo ograničena (većina ih je u Ljubljani). No, u Sloveniji i najmanja trgovina ima policu namijenjenu zdravoj prehrani s ponudom proizvoda koji ne sadrže sastojke životinjskog porijekla. U gradovima je ponuda proizvoda od slanutka ili falafel našla svoje mjesto na menijima restorana s brzom prehranom. Brojni restorani nude "vegetarijanski krožnik", koji uključuje krumpir, sviježu ili kuhano povrće i sojinu "šniclu". U priobalnim gradovima ljubitelji riba i morskih podova svakako će doći na svoje. Lokalni specijaliteti su ribe, lignje, školjke i hobotnica.

Piće

Običaj je da svi obroci uključuju i piće. Slovenija ima odlična domaća piva, vina i žestice. Voda je pitka i besprijekorna. Alkohol je dozvoljeno prodavati samo osobama starijim od 18 godina.

Kava i Čaj

U Sloveniji, kava obično znači espresso. Kavane ćete naći na svakom koraku te ćete za običnu kavu platiti oko 1.00 do 1.50 €. Možete naručiti i kavu s mlijekom ili kavu sa šlagom. Kultura ispijanja kave je u Sloveniji jako raširena, te možemo vidjeti kako prijatelji satima sjede u kavanama i piju kavu. Kada vas netko pozove doma na kavu, obično je to poziv na tursku kavu. Čaj nije niti približno toliko omiljen kao kava, te se pije većinom u zimskom periodu. Slovenci vole sve vrste čajeva - voćne i biljne. Uz čaj u Sloveniji obično dobijete med i limun.

Pivo

Pivo je jedno od najomiljenijih pića. Najpoznatija slovenska piva su Laško i Union. Adam Ravbar je također odlično pivo, ali ga je teško naći. Zasigurno ga možete probati u maloj pivovari (koja se nalazi u Domžalama, gradiću oko 10 km udaljenom od Ljubljane). Piva u boci košta u pivnicioko 2,50 €. Naručiti možete veliko pivo (0,5 l) ili malo pivo (0,3 l). Svakako probajte i "Union Radler", osvježavajuću kombinaciju piva i soka limuna, grejpa, crvene naranče i novog ukusa citrus - bazga.

Vino

Slovenija ima dobra vina. Goriška Brda proizvode najbolja crna i suha bijela vina (u talijansko/francuskom stilu), dok Štajerska regija proizvodi najbolja polusuha do slatka bijela vina (više u njemačko/austrijskom stilu). Tipična lokalna vina koja je vrijedno probati su Teran, suho crno vino Kraške regije i Cviček, suho vino crvene boje koja je slična rosé-u. Cijena vina ovisi o kvaliteti i proizvođaču.

Žestoka pića

Slovenska rakija poznata kao šnopc, se za razliku od madžarske pálinke destilira iz gotovo svog voća. Medena rakija poznata i kao medica zaslađuje se medom. Votka spada kao i kod većine slavenskih naroda među omiljenija pića, posebice među mlađom publikom.

Shopping

Euro je s 1.1.2007. g. nadomjestio Slovenski tolar (SIT). Cijene su u usporedbi s većinom zemalja Istočne Europe (osim Hrvatske) visoke, ali još uvijek niže nego u Italiji ili Austriji. Iako se cijene razlikuju među gradovima, one su ovisne i o samoj lokaciji. Recimo, pivo (0,5 litra) u pubu u "Staroj Ljubljani" platiti ćete oko 3,00 €, dok pivu izvan centra oko 1,80 €. Ako imate ograničen budžet, radije kupujte u supermarketima kao što su Mercator, Tuš, Spar, Lidl, Hofer, E.Leclerc, i slični. Proći ćete jeftinije nego na tržnici ili manjim trgovinama. Slovenija ima porez na dodanu vrijednost (DDV), koji iznosi 22% (niža stopa od 9,5% se obračunava za hranu, uključeno s pićem, osim alkoholnog pića) te je uvijek uključen u cijeni na računu. Ako niste državljani EU prilikom izlaska iz države imate pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost. Zamolite prodavača da vam ispuni obrazac za povrat poreza. Obrazac skupa s kupljenom robom pokažite na granici prije nego napustite Sloveniju ili na nekoj od granica pri izlasku iz EU.

Gospodarstvo i ekonomija

Slovenija je postala prva priznata članica Europske unije (1.5.2004) koja je uvela europsku valutu euro, i to s 1. siječnjem 2007.g. Jedan od najstabilnijih političkih i gospodarskih prelazaka u srednjoj i jugoistočnoj Europi imala je baš Slovenija. Osim najvišeg BDP po stanovniku u srednjoj Europi ima Slovenija i odličnu infrastrukturu, dobro obrazovanu radnu snagu i stratešku poziciju između Balkana i zapadne Europe. Strukturne reforme za poboljšanje poslovnog okruženja omogućile su ulazak tuđeg kapitala te posljedično nižu stopu nezaposlenosti. Slovenija je postala prva tranzicijska država, koja je kod Svjetske banke svoj status dužnika promijenila u donatorski partnerski (ožujak 2004). Slovenija je 2012. g. postala i članica OECD. Unatoč gospodarskom uspjehu strane neposredne investicije u Sloveniji zaostaju za prosjekom regije, dok porezi ostaju relativno visoki. Tržište rada često se definira kao nefleksibilno. Velike firme su zbog unutarnjih menadžerskih preuzimanja i ekonomske krize zašle u ekonomske probleme te su pale u ruke stranih investitora. Manja poduzeća, s druge strane, nemaju snage konkurirati poduzećima iz Kine, Indije i drugih azijskih zemalja. Svjetska recesija uzrokovala je ogromnu štetu u gospodarstvu, ponajprije zbog smanjenja izvoza i pada industrijske proizvodnje (pad za 8%), dok se nezaposlenost stalno povećava. Najvažniji sektori slovenskog gospodarstva 2016. bili su industrija (27,6%), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (20,7%) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (16,9%).

Trgovina unutar EU-a čini 75% izvoza Slovenije (Njemačka 19%, Italija 10 % i Austrija 7%), dok se izvan EU-a 4% izvoza ostvaruje u Srbiju i 3% u Bosnu i Hercegovinu. Iz država članica EU-a dolazi i 71% uvoza (Njemačka 17%, Italija 13% i Austrija 10%), a izvan EU-a 5% dolazi iz Kine i 4% iz Turske.

Kultura

Obzirom na veličinu države, Slovenija ima raznoliku kulturu. 1548. g. Primož Trubar tiska prve dvije knjige na slovenskom jeziku (Katekizem i Abecedarij), te se upravo on smatra začetnikom slovenske književnosti. 1689.g. Valvasor s velikim enciklopedijskim dijelom Slava Vojvodine Kranjske postavlja temelje slovenske kulturne svijesti. Dva imena koja su iznimno važna za slovensko kulturno nasljeđe su zasigurno pjesnik France Prešern (1800.-1849.), koji je između ostalog napisao slovensku himnu „Zdravljico“ i arhitekt Jože Plečnik (1872.-1957.), koji je zaslužan za ljubljansku znamenitost Tromostovje te izgled pola suvremenih zgrada u državi. Velika zasluga za očuvanje slovenske kulture ide i redovnicima Katoličke crkve koji su slovenski jezik stoljećima održavali živim usprkos nesmiljenim pritiscima germanizacije sa sjevera. Baš zbog toga se slovenski jezik održao u svojem jedinstvenom obliku. Vrlo veliku važnost za slovensku kulturu ima i povijest likovne umjetnosti i arhitektura kao njen važan dio. Arhitektura u nekim gradovima i selima Slovenije, posebice u Julijskim Alpama ima puno zajedničkih točaka s Austrijom. To se vidi prije svega u brojnim uličnim lampama s lijepim baroknim stupovima koji stvarju lijep alpski ugođaj te gorskom dijelu Slovenije daju značaj Tirola, Salzburga ili Bavarske. Slovenski kulturni prostor obilježila je i industrijska grupa Laibach koja se trudila Sloveniju postaviti na glazbenu kartu. Desetljeća prije njih glavni protagonist slovenske glazbe bio je Slavko Avsenik i njegov Oberkrainer zvuk (poznatiji u njemačkom govornom području).

Laibach je slovenski glazbeni sastav, koji se osim putem glazbe izražava i pomoću oblikovanja, slikarstva, kazališta i ostalih umjetničkih smjerova. Grupa je nastala 1. lipnja 1980. g. u Trbovljah. Pripada umjetničkom kolektivu Neue Slowenische Kunst (NSK) i sudjeluje sa sastavom Irwin. Sastav je uz glazbu poznat i po svojoj avangardi te zbog simboličkog provokativnog podsjećanja na totalitarne režime. Zbog toga su si na počecima svojega djelovanja stvorili mnogo problema. Laibach je najpoznatiji slovenski sastav koji je poznat i na međunarodnoj sceni. Unatoč velikim naporima bivše države Jugoslavije, koja je skupinu na sve načine hitjela utišati, skupina je na sceni prisutna još danas. Na internetskoj stranici NSK [1], možete pogledati gdje i kada gostuju.

Jezik

Slovenski je nacionalni jezik kojeg kao materinji jezik govori oko 91% stanovništva. U Sloveniji su prisutne dvije manjine – talijanska manjina (koncentrirana na primorsku regiju) te nešto veća mađarska (koncentrirana na Prekmurje na sjeverozapadnom dijelu Slovenije). U prošlosti je, posebice prije kraja drugog svjetskog rata, u Sloveniji bila prisutna i njemačka manjina koja je nakon poraza Njemačke iz ovih krajeva gotovo nestala. Slovenski govore i u krajevima oko granice susjednih država. Upotreba engleskog jezika je u Sloveniji u usporedbi s većinom europskih država vrlo visoka. Većina osoba s kojima turist dođe u kontakt, posebice mlađom generacijom, govore engleski. Mnogi Slovenci odlično govore i njemački, posebice u Istočnoj Sloveniji te talijanski – na obali gdje je talijanski i jedan od službenih jezika. Hrvatski i Srpski su usko vezani za Sloveniju te svi iznad 30 godina razumiju i govore ove jezike jako dobro. Za komunikaciju u drugim slavenskim jezicima ipak će trebati više truda i pomoć rukama.

Slovenski školski sistem promiče učenje stranih jezika već od osnovne škole. Učenici do upisa u srednju školu uče dva strana jezika – najčešće engleski i njemački. Klasična gimnazija predviđa kao izborni predmet učenje i trećeg stranog jezika – španjolski, talijanski ili francuski. Starije stanovništvo većinom govori njemački te znaju čitati ćirilicu. Poznavanje nekih od osnovnih slovenskih riječi i fraza pomoći će vam da pridobijete naklonost domaćina.

Obrazovanje

Slovenija ima četiri sveučilišta koja su locirana u Ljubljani [2], Mariboru [3], Kopru [4] i Novoj Gorici [5] te nekoliko neovisnih obrazovnih ustanova (npr. IEDC Bled [6]). Sveučilište u Ljubljani je najstariji, najveći i najutjecajniji obrazovni zavod u državi. Često se svrstava među najbolja sveučilišta na svijetu.

Tržište rada

U državama članicama Europskog gospodarskog prostora (EGP) 1 slobodno kretanje radnika temeljno je pravo kojim se građanima jedne države EGP-a dopušta rad u drugoj državi EGP-a pod istim uvjetima koji vrijede i za građane te države članice. Tijekom prijelaznog razdoblja od najviše 7 godina nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. i Hrvatske 1. srpnja 2013. mogu se primijeniti određeni uvjeti kojima se ograničava slobodno kretanje radnika iz, u i među tim državama članicama. U prijelaznom razdoblju vrijedi da hrvatskim državljanima tijekom prve dvije godine zakonitog boravka u Sloveniji i dalje treba dozvola za rad koju izdaje Zavod za zapošljavanje. Zapošljavanje, samozapošljavanje i rad državljana Hrvatske u Sloveniji uređeni su Zakonom o produljenju prijelaznog razdoblja (Zakon o podaljšanju prehodnega obdobja) u pogledu slobodnog kretanja hrvatskih državljana i članova njihovih obitelji koji vrijedi od 1. 7. 2015. do 30. 6. 2018. Hrvatskim državljanima treba za rad u Sloveniji dozvola za rad. Dozvolu za rad izdaje Zavod za zapošljavanje na temelju podnesene molbe za izdavanje dozvole. Molbu podnosi poslodavac koji namjerava zaposliti hrvatskog državljanina.

Sigurnost

Slovenija je za turiste vjerojatno jedna od najsigurnijih destinacija za putovanje. Usprkos tome, malo opreznosti u glavnim turističkim krajevima, gdje možete postati žrtvom manjih krađa (kao npr. novčanika, mobitela, …), neće škoditi. Vrijedne stvari ne ostavljajte u autima na vidnom mjestu. Nešto više manjih krađa događa se oko romskih naselja u južnom dijelu države.

Zdravlje

Na putovanju po Sloveniji ne očekujte neke posebne zdravstvene probleme. Slovenija ima visoke higijenske standarde, voda iz špine je pitka i besprijekorna. Za ulazak u Sloveniju ne morate se dodatno cijepiti. U primjeru aktivnosti u prirodi preporučamo cijepljenje protiv krpeljnog meningitisa, posebice u mjesecima od ožujaka do studenog. Kada ste u prirodi koristite repelent protiv krpelja zbog opasnosti od borelioze i meningitisa koji su vrlo rašireni u državi. U Sloveniji žive tri vrste otrovnih zmija, međutim mala je vjerojatnost ugriza. U slučaju da se to dogodi zatražite medicinsku pomoć. U šumama na jugu možete naići na medvjeda, naime Slovenija ima najveću populaciju medvjeda u Europi, no napadi medvjeda su iznimno rijetki. U državi možete koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja koju dobijete u HZZO-u. U slučaju liječenja važno je da svu dokumentaciju sačuvate zbog mogućih kasnijih obračuna troškova. Kartica vrijedi samo u primjeru hitnih zdravstvenih usluga. ZZZS

Telekomunikacije

Telefon

Nacionalni poziv na broj za Sloveniju je +386 ili 00386. U Sloveniji postoji takozvana modra številka (plavi broj), obično 080 koji vam omogućuje besplatan poziv s bilo koje mreže, fiksne ili mobilne te komercijalni broj 090 preko koje stranke mogu pristupiti informacijama, savjetima, zabavi i drugom sadržaju. Dva najveća slovenska mobilna operatera, Mobitel i SImobil osiguravaju odličnu pokrivenost u mrežama GSM i 3G, s tim da je 3G mreža ponekad slabija u gorskim regijama. Cijene govornih i podatkovnih gostovanja kao i SMS poruka su kod svih operatera u skladu pravilima Europske Unije Euro tarifa, te jednake nacionalnim cijenama u vašoj tarifi prema drugim mobilnim mrežama uz mogućnost naplate naknade za podatkovni promet prema politici pravedne uporabe. Slovenske SIM kartice na bonove možete kupiti gotovo u svakom dućanu ili benzinskoj pumpi.

Internet

Zbog oštre konkurencije između operatera Slovenija je odlično pokrivena širokopojasnim internetom. Internetske kavane su česte u većim gradovima. Dostup internetu je u ponudi gotovo u svim hotelima i hostelima. Internetu možete besplatno pristupiti i u svim gradskim knjižnicama. Besplatna bežična internetska mreža omogućena je u nekim gradovima kao što su: Ljubljana [7], Maribor i Nova Gorica.

Pošta

Razglednice i poštanske markice možete u Sloveniji kupiti u pošti i na nekim kioscima. Poštanski sandučići su u Sloveniji žute boje. U slučaju da pošiljku morate poslati hitno morati ćete se prošetati do pošte.

Običaji

Slovenci su općenito otvoren i ljubazan narod te ih većina (pogotovo do 50-te godine starosti) odlično govori engleski jezik. Slovenci će vam uvijek rado pomoći. Oduševit ćete ih ako tokom razgovora ubacite koju frazu ili riječ na njihovom jeziku. Stranci rijetko govore slovenski jezik te će vaš trud biti cijenjen i nagrađen. Slovenci su ponosan narod te su kroz povijest uspjeli očuvati svoj nacionalni identitet (posebice jezični), iako su pritisci susjednih naroda u proteklim stoljećima bili veliki. Zbog svojega gospodarskog uspjeha kao i povijesnih i suvremenih kulturnih veza sa Srednjom Europom nisu nakloni ideji da ih se svrstava kao dio „Istočne Europe“. Slovenski jezik je unatoč tijesnoj vezi s hrvatskim i srpskim jezikom potpuno drugačiji jezik. Sa Slovencima se možete slobodno upustiti u razgovor o povijesnim temama, iako morate biti svjesni da možete naići na različita i potpuno suprotna stajališta o istoj temi, ovisno o tome s kime pričate i kakve su njena/njegova politička stajališta. Još je uvijek prisutna izrazita podijele na ljevičare i desničare. Oprezni budite oko otvorenih teritorijalnih pitanja koja Slovenci imaju sa susjednom Hrvatskom. Obično su takve kontroverzne teme tabu. Slovenija ima aktivnu lezbijsku i gej scenu. Kao i u drugim krajevima Europe, homoseksualci su u Sloveniji načelno sigurni, iako je bilo nekoliko izdvojenih incidenata odnosno napada na osobe tog usmjerenja. Oprezni budite navečer i ponoći, posebice u većim gradovima. Za ženske/prijateljice je običaj da se drže za ruke i obično je to znak prijateljstva. Praktični savjeti:

  • Ako ste pozvani kod nekog na večeru sa sobom donesite bocu dobrog vina. Očekuje se da kuharici/kuharu date kompliment.
  • Slovenci kod kuće nose papuče i očekuju da si gosti također izuju cipele prije nego uđu u kuću. Ponuditi će vam papuče. Obzirom da su izrazito ljubazan narod te znajući da ne poznajete njihove običaje moguće je da ustraju da ostanete obuti.
  • Normalno je da se rukujete kada se s nekim upoznajete. Ne pokušavajte se poljubiti prilikom prvog kontakta, iako kod mlađe generacije, među prijateljima ljubljenje i grljenje nije ništa neuobičajeno.
  • Slovenske Alpe (posebice najviši vrh Triglav, koji je navodno i staroslavensko pogansko božanstvo) nacionalni je simbol. Slovenija je jedina država koja na svojoj zastavi ima najvišu planinu.
  • Ne zagađuj!
  • Običaj je da ljude pozdravite sa Dober dan - kada se sretnete u planinama i Srečno- kada silazite. U planinama postoji jak duh jedinstva.
  • U manjim gradovima i selima je pristojno prolaznike pozdraviti s Dober dan.

Dolazak na destinaciju

Zahtjevi prilikom ulaska

Državljani Hrvatske mogu ulaziti u Sloveniju i s osobnom iskaznicom.

Avionom

U Sloveniju možete letjeti iz 30 različitih gradova. Aerodrom Ljubljana je jedini slovenski međunarodni aerodrom s redovitim vezana s inozemstvom. Na aerodromu je također sjedište nacionalnog prijevoznika Adria Airways Adria Airways, koji održava redovne avionske letove s gradovima po Europi, a posebice je važan zbog veza s Jugoistočnom Europom. Najjeftiniji dolazak u Sloveniju je putem niskocijenovnog prijevoznika EasyJet, koji nudi dnevne veze iz Londona te wizzAir-om.

U Sloveniju možete doputovati i alternativnim putevima koje je vrijedno istražiti. Ryanair leti iz Dublina u obližnju Pulu u Hrvatskoj. U Sloveniju, posebice zapadni, dio možete stići i preko aerodroma u Trstu Ronchi, koji je od Ljubljane udaljen samo sat vremena vožnje autocestom. Kopenhagen u Austriji je također jedna od opcija. Iako su dosta udaljeni, talijanski aerodromi u Veneciji i Trevisu nude još jednu opciju za dolazak u Sloveniju ili pak lijepe jednodnevne izlete u/iz Slovenije.

Autobusom

Na Autobusnom kolodvoru Ljubljana dobiti ćete sve informacije o međunarodnim autobusnim prijevozima. Telefon: 1991 (važi samo za pozive unutar Slovenije), internetska stranica: [8].

Česte autobusne veze spajaju talijanski grad Trst i bližnje gradove Kopar i Piran. Postoji i dnevni autobus između Trsta i Ljubljane. Osim toga, postoji i linija između Gorice (Italija) i susjednog grada Nova Gorica (Slovenija), i to svaki sat, cijeli dan. Iako tu relaciju s lakoćom prijeđete i pješke.

Automobilom

Slovenija ima odličnu autocestnu mrežu [9] povezanu s susjednim državama. Za vožnju po slovenskim autocestama i brzim cestama morate imati vinjetu. Za osobna vozila za tjedan dana za vinjetu ćete platiti 15,00 €, 30,00 € za mjesec dana te 110,00 € za godišnju vinjetu. Motoristi za tjednu vinjetu plaćaju 7,50 €, za polugodišnju 30,00 € te 55,00 € za godišnju. [10]. Korištenje autocesta i brzih cesta bez vinjete znači 300 € i više kazne. Vinjete se prodaju na granici i na benzinskim pumpama. Postoje znakovi na cesti koji vas upozoravanju na vinjete, međutim samo na slovenskom jeziku. U Sloveniji postoje brojne rent-a-car agencije gdje možete unajmiti automobil, kao i taksi službe. Veće međunarodne rent-a-car službe imaju svoja predstavništva na aerodromu ili u Ljubljani. Ako imate limitiran budžet, lokalne rent-a-car agencije ponuditi će vam jeftiniju opciju, odnosno automobil starijeg godišta.

Vlakom

Slovenija je dobro povezana s Austrijom, Hrvatskom i Madžarskom. Najpopularnije veze su Bečj i Villach u Austriji (a put pokraj Julijskih Alpi je spektakularan), Budimpešta u Madžarskoj i Zagreb u Hrvatskoj. Sve linije idu preko glavnog grada Slovenije, Ljubljane. Direktne veze s Italijom više nema. Opcija je jedino vlak do Nove Gorice (Slovenija) te zatim pješke do susjednog grada Gorica (Italija) od kuda imate česte veze s Trstom i Venecijom. Za izlete u Trst bolja opcija je vlak koji vozi do Sežane te onda taksijem do Trsta (oko 10 km, 10€).

Internetska stranica Slovenskih željeznica je: [11]. Postoji mnogo međunarodnih veza [12] te posebnih povoljnih akcija jeftinijih karata tako da preporučamo da se unaprijed raspitate o akcijama. Postoje destinacije koje nude izuzetno cjenovno pristupačne karte, no iste, naravno, brzo nestanu. Takav primjer je linija Ljubljana - Prag gdje ćete za jednosmjernu kartu platiti 49 € (redovna cijena je 122,60 €). Za putovanja iz Slovenije preporučujemo vam "City Star" karte – karte za odlazak na određene dane [13]. Morate ih kupiti najmanje 3 dana prije predviđenog putovanja. Ako imate manje od 30 godina možete iskoristiti i karticu s popustima EJ!. Karticu [14] možete iskoristiti na većini međunarodnih linija (u slučaju da imate i neke druge pogodnosti, popusti se ne zbrajaju). Ista kartica vrijedi za sve domaće linije, a s njom ostvarujete 30 % popusta. Kvaliteta i udobnost vlakova se u međunarodnom prometu razlikuju. Nepisano pravilo je da svi vlakovi koji voze sjeverno od Ljubljane imaju viši standard. Takvi vlakovi obično imaju restoran te čiste i moderne sanitarije. Isto ne možemo reći za vlakove koji voze prema jugu (na primjer u Beograd, Sofiju, Skopje ili Solun). Zato provjerite da li u ponudi imaju hranu i piće (vodu i kavu). Morate znati da su brze usluge koje nude u vlakovima iz Münchna, Njemačka, do Zagreba na vrlo visokom nivou – što se naravno odražava i na cijeni.

Brodom

  • Postoji katamaran koji vozi na relaciji Venecija - Izola, vozi u ljetnom razdoblju (za vozni red pogledajte [15]). Vožnja traje 3 sata i u Izolu se vratite još isti dan.
  • U ljetnom razdoblju postoji i brzi brod Trieste Lines [16] koji povezuje Trst (Italija), Piran (Slovenija), Poreč (Hrvatska) i Rovinj (Hrvatska). Put između Pirana i Trsta traje 30 minuta, što je približno toliko koliko bi trebali i automobilom.

Transport po destinaciji

Slovenija je relativno malena država te je putovanje po Sloveniji relativno jednostavno i brzo. No, zbog rasti broja osobnih automobila došlo je do promjena u javnom prijevozu. Točnije, vozni red nekih autobusnih linija izrazito se smanjio, te zato preporučamo da put isplanirate unaprijed. Usluge javnog prijevoza subotom su rjeđe, dok nedjeljom iznimno rijetke.

Avion

Slovenija je relativno malena državica te nema unutarnjih letova. Postoje drugi (bolji) načini za putovanje po državi.

Vlak

<--Nabroji moguć transport s vlakom unutar destinacije--> Poprilično mnogo truda i novaca bilo je uloženo u modernizaciju željezničke mreže te ulaganje u nove vlakove koji pariraju onima u zapadnoj Europi. Iako su željeznički kolodvori na periferiji često vrlo jednostavno uređeni, većina njih u ljetnom razdoblju, okupana cvijećem, ostavlja očaravajući dojam. Pozorni morate biti na to da je ime kolodvora obično napisano samo iznad ulaza u kolodvorske zgrade. Noviji vlakovi imaju sistem glasovne obavijesti koja vas upozori na dolazeću stanicu. Vlakovi načelno ne kasne (osim nekih međunarodnih linija), zato provjerite vrijeme dolaska. Elektronske table na postajama su rijetkost (osim u Ljubljani), no svaka stanica ima uvijek izvješen tiskani oblik voznog reda gdje je označen: odlazak (s žutom bojom) i dolazak (s bijelom bojom).

Automobil

Slovenske ceste su u većini slučajeva dobro održavane i označene. Ako se za putovanje po Sloveniji odlučite za automobil svakako ćete imati najveću mobilnost i fleksibilnost. Slovenijom se vozi desnom stranom ceste. Na autocestama je obvezna vinjeta.

Autobus

U Sloveniji je nekoliko autobusnih prijevoznika koji osiguravaju komforne i redovne linije među slovenskim gradovima. Sve redovne linije idu preko Ljubljane.

Taksi

Svaki veći grad ima svoju taksi službu.

Bicikla

U Sloveniji svaki biciklist nađe za sebe primjerene biciklističke staze. Obitelji s djecom i rekreativni biciklisti mogu se uputiti prema dolinama i tihim ruralnim cestama s malo prometa. Oni malo zagriženiji biciklisti izabrati mogu brdske prijelaze i uživati u nekim od najspektakularnijih prirodnih staza i biciklističkih parkova u ovom dijelu Europe. Na bicikli možete upoznati i slovenske rudnike.

Brod

U Sloveniji nema redovnih brodskih linija, iako se s brodom možete otisnuti do otoka ili provozati po drugim jezerima i rijekama. Na obali možete unajmit barku napraviti izlet i uživati na moru.

Spavanje i smještaj

Slovenija ima široku paletu smještaja, od hotela s pet zvjezdica do usamljenih planinskih kućica.

Hoteli

Najbolji smještaj gostima u Sloveniji nude hoteli. Izabrati možete između hotela svih kategorija, ima ih nešto i s pet zvjezdica. Od kategorije i kvalitete usluge ovise i cijene. No, svatko može naći hotel primjeren njegovim mogućnostima. Slovenija ima mnogo hotela s konferencijskim dvoranama te stoga i razvijeni kongresni turizam. Uz prometnije ceste i autoceste nalaze se mnogi moteli. Slovenski hoteli su uredni i moderni te obzirom na klasifikaciju od jedne do pet zvjezdica nude različiti stupanj udobnosti, opremljenosti i usluge. Najviše ima hotela s tri i četiri zvjezdice, pet zvjezdica ima oko desetak hotela. Zadnjih godina hoteli s četiri ili pet zvjezdica dobivaju i oznaku superior.

Hostli

Hostle nalaze se u svim turističkim destinacijama po Sloveniji. Prosječna cijena za osnovnu sobu u hostelu iznosi od 10-20 €. Veliki broj đačkih domova se u ljetnim mjesecima pretvori u hostle, no obično se nalaze na udaljenim lokacijama te znaju biti prljavi. Jedan od najpoznatijih slovenskih hostela je Hostel Celica, koji je u svim turističkim vodičima uvršten među prvih deset najboljih na svijetu. Čar tog Hostela je u tome da se radi o obnovljenoj zgradi koja je više od 100 g. bila zatvor.

Planinske kućice

Planinske kućice možete naći na mnogim planinskim područjima. Izdvajamo one u Triglavskom nacionalom parku koje su izrazito tople, gostoljubive i udobne. Informacije o kućicama možete naći na turističkim stranicama ili u uredima gdje će vam pomoći oko rezervacije. Jedini način da dođete do kućica je pješice. Za dolazak do kućica morati ćete uložiti dosta truda i kondicije obzirom da je najniža kućica na visini od 700 m nadmorske visine. Po stazama stoje ploče s jasnim uputama koliko traje put do iduće kućice.

Turistička gospodarstva

Turistička gospodarstva naći ćete u ruralnim područjima. Obično nude širok izbor tradicionalnih jela, domaće vino, različite sportske aktivnosti, itd. Tamo ćete se vratiti u vrijeme pravog tradicionalnog života na selu.

Kampiranje

U Sloveniji kampiranje nije dozvoljeno u nacionalnim parkovima, no postoje najrazličitiji kampovi koji nude prostore za kampere. Glamping ili glampiranje je jedan od najnovijih načina kampiranja te je spoj kampiranja i luksuznog odmora koji je u posljednje vrijeme sve interesantniji turistima od npr. klasičnog ljetovanja ili kampiranja. Takvu vrstu kampiranja naći ćete na Bledu.

Sljedeća destinacija